Mustahredž
Mustahredži su djela u kojima si zabilježeni hadisi neke zbirke, ali sa sasvim drugim senedima. Što se tiče redoslijeda u Mustahredžu, on je, što se tiče broja dijelova (kitaba) i broja poglavlja, identičan zbirci na koju je napisan. Smisao sastavljanja ovih djela je u prikazivanju brojnosti predaja hadisa, u prikazivanju hadisa čiji sened ima najmanji broj prenosilaca do Poslanika (alejhis-selam), u otkrivanju anonimne osobe u metnu ili senedu, spajanju muallek predaja i sl. Među najpoznatijima su:
- Mustahredž ales-Sahihajni, koji je napisao Ebu Nuajm el-Asbehani (umro 430. godine po Hidžri);
- Ebu Bekr Ismaili (umro 371. godine po Hidžri) na Sahih Buharijev;
Ebu Avane Jakub b. Ishak Isferajini (umro 316. god po Hidžri) na Sahih Muslimov,osim hadisa koje navodi Muslim autor je dodao još vjerodostojnih hadisa.
IZVORI
Smajić, A. (2006). Terminologija hadisa. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka;
Karalić, M. (2010). Hadis i hadiske znanosti. Novi Pazar: El-Kelimeh;
Šahrazūrī (al-), Ibn aṣ-Ṣalāḥ (2002). Muqaddima, stručna obrada: ‘Abdullaṭīf al-Hamīm & Māhir Yāsīn al-Faḥl. Bejrut: Dār al-kutub al-‘ilmiyya;
Karalić, M. (1996). Tirmizijin Džami' Sunen. Zenica: Elči Ibrahim-pašina medresa;
Hasanović, Z. (2005). Pristupi sunnetu. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka u Sarajevu;
Hrvačić, Dž. (2009). Hadis. Sarajevo: El-Kalem.