Musned
1. El-musned je onaj hadis čiji je sened od početka do kraja spojen i doseže do Vjerovjesnika, s.a.v.s. (Mahmut Karalić, Hadis i hadiske znanosti, stranica 399.) El-musned: merfū- Musned-hadis je istovremeno i muttesil-merfu' -hadis. Neki, pak, učenjaci, poput Ibn Abdul-Berra, musnedom nazivaju svaki hadis čiji sened doseže do Allahova Poslanika, s.a.v.s., bez obzira na to je li mu sened spojen ili nije. (Mahmut Karalić, Hadis i hadiske znanosti, stranica 400.)
2. Musned je hadiska zbirka ustrojena po imenima ashaba, na način da se navede jedan ashab i pobroje svi hadisi koje on prenosi, zatim drugi ashab, pa treći i dr. Nastaju u III stoljeću po Hidžri i u njima se mogu pronaći hadisi svih stepena vjerodostojnosti, neki su čak sadržavali i apokrifne. Neka od značenja ovog pojma u arapskom jeziku su: oslonjen, vrijeme, sudbina, vrsta himjaritskog pisma, hadis sa navedenim cijelim nizom prenosilaca sve do Muhammeda, a.s.
Period koji nastupa nakon tabi'ina i etbaa karakteriše prije svega želja da se postojeće zbirke koje su rezultat ogromnog napora hadiskih znanstvenika toga vremena, te dalekovidnosti halife Omer b. Abdulaziza da ne iščezne znanje hadisa, da se te postojeće hadiske zbirke rediguju na taj način, da se iz njih odstrani sve ono što, u osnovi, nije hadis, a to se prije svega odnosi na mišljenja ashaba i tabi'ina. Kao rezultat tog htijenja nastaju prvi musnedi. Musnedi su hadiske zbirke u kojima su hadisi sabrani po imenima ashaba. Umjesto naslova, stoji ime ashaba, a onda ispod toga hadisi koji su od njega zabilježeni. Na primjer, naslov je "Ebu Hurejre", a onda ispod toga su zabilježeni hadisi koje je on prenio. Način traganja za hadisima u musnedima je sljedeći:
- prvo ćemo u djelu Musned pronaći ime ashaba od koga se taj hadis bilježi, a onda ćemo, čitajući hadise koje je on prenio, vidjeti ima li željenog hadisa. Traženje hadisa na temelju ove metode zahtijeva dosta vremena imajući u vidu da je u pojedinim musnedima zabilježeno i po nekoliko stotina hadisa od jednog ashaba koje treba sve pročitati, te
- ukoliko željeni hadis ne pronađemo u jednom musnedu, mi ćemo ga tražiti u drugom, trećem, četvrtom, i sve tako redom dok ne pregledamo sve musnede koji su nam dostupni. Musneda ima veoma mnogo. Muhammed b. Džafer el-Kettani je, u djelu Er-Risaletul-mustetarife, spomenuo nazive 82 musneda i kazao da to nije njihov konačan broj. Često nam otežavajuća okolnost prilikom traženja hadisa u musnedima bude to što je i danas veliki broj musneda još u rukopisu i razasuti su po svjetskim bibliotekama.
Evo nekoliko najznačajnijih:
- Musned Ebu Davuda Sulejmana b. Davuda et-Tajalisija (umro 204. godine po Hidžri) ;
- Musned Ehu Ishaka Ibrahima b. Nasra el-Muttaveija (umro 210. godine po Hidžri);
- Musned Eseda b. Musaa el-Emevija (umro 212. godine po Hidžri);
- Musned Ehu Muhammeda Ubejdullaha b. Musaa b. Ebul-Muhtara Bazama el-Absija (umro 213. godine po Hidžri);
- Musned Ehu Bekra Abdullaha b. Ez-Zubejra el-Humejdija (umro 1. godine po Hidžri);
- Musned Jahjaa b. Abdul-Hamida b. Abdur-Rahmana el-Kufija (umro 228. godine po Hidžri);
- Musned Museddeda b. Muserhida el-Esedija el-Basrija (umro 228. godine po Hidžri);
- Musned Abda b. Humejda (umro 249. godine po Hidžri);
- Musned Ehu Zur'aa Ubejdullaha b. Abdul-Kerima b. Jezida b. Feruha el-Kurešija (umro 264. godine po Hidžri) i
- Musned Ehu Ja'laa Ahmeda b. Alija el-Musennaa el-Mevsilija (umro 307. godine po Hidžri) . 969
Redoslijed po kojemu su imena ashaba poredana u musnedima razlikuju se od autora do autora. Neki autori su dali proritet ashabima koji su prvi primili islam. Neki su davali prednost onim ashabima koji su učestvovali u bitkama na Bedru, Uhudu itd. Neki su autori davali prednost odabranijim ashabima, pa su na prvo mjesto bilježili musned Ehu Bekra, pa Omera, pa Osmana, pa Alije. Potom musnedima preostale desetorice ashaba kojima je Allahov Poslanik, s.a.v.s., za života obećao Džennet itd. Neki su imena ashaba postavili abecednim redom i sl. Neki opet redaju ashabe po nazivima mjesta i pokrajina U islamskom pravu: kojima su rođeni ili u kojima su živjeli itd.
Najpoznatiji musnedi su:
Ahmed b. Hanbel. Njegov Musned obuhvata osamnaest manjih musneda, prvi od njih je musned deseterice ashaba obradovanih Džennetom. Sadrži 27.519 hadisa i više puta je štampan; Ebu Davud et-Tajalisi (umro 204. god po Hidžri). Smatra se da ga nije on lično sastavio, nego neko od horasanskih hafiza, zapisujući ono što je čuo od Junusa b. Hubejba, a ovaj od Ebu Davuda. Štampan je u Hajderabadu; Abdullah b. Zubejr Humejdi (umro 219. god po Hidžri). Bio je jedan od Buharijevih profesora. Musned mu se sastoji od jedanaest tomova, a prvi tom je štampan u Karačiju 1383./1963. godine; Ishak b. Rahuvejh (umro 238. god po Hidžri). Njegov musned se nalazi u šest tomova.IZVORI
Smajić, A. ur. (2006). Terminologija hadisa. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka;
Karalić, M. (2010). Hadis i hadiske znanosti. Novi Pazar: El-Kelimeh;
Nakičević, O. (1996). Uvod u hadiske znanosti. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka;
Šahrazūrī (al-), Ibn aṣ-Ṣalāḥ (2002). Muqaddima, stručna obrada: ‘Abdullaṭīf al-Hamīm & Māhir Yāsīn al-Faḥl. Bejrut: Dār al-kutub al-‘ilmiyya;
Hasanović, Z. (2005). Pristupi sunnetu. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka u Sarajevu;
Gawrī (al-), ʻA.(2007). Mawsūʻa ʻulūm al-ḥadīt wa funūnihī. tri toma. Damask – Bejrut: Dāru Ibn Katīr.
Handžić, M. (1972). Uvod u tefsirsku i hadisku nauku. Sarajevo: Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu.