Mukellef

Mukellef etimološki znači uračunjljiv, punoljetan, punopravan, sam pojam dolazi od arapskog glagola kallafa u značenju obavezati, propisati. U šerijatsko-pravnoj terminologiji mukellefom se označava osoba koja je dostigla fizičko punoljetstvo (bulūg), te time postala obavezna da izvršava sve ibadete (obrede u islamu poput namaza, posta, zekata i sl.), osim u slučaju da kod iste postoje određene psihofizičke smetnje (al-ʻawārid). (Sušić, 2005)

Fizički punoljetan prema šerijatskom pravo dječak postaje nakon prve ejakulacije, a djevočica sa pojavom prve menstruacije. Ukoliko zbog određenih razloga ne pojavljuju ovi znakovi fizičke punoljetnosti, prema mišljenju većine učenjaka (ğumhūr), punoljetstvo nastupa sa navršenih 15 godina. Poslije fizičkog punoljetstva osoba stječe djelatnu sposobnost i obavezu vršenja svih dužnosti prema Alllahu, dž.š. Sa djelatnom sposobnošću u ibadetima, on također zadobija i deliktnu i bračnu sposobnost prema islamsku pravu, te ograničenu poslovnu sposobnost. Ono što treba napomenuti kada je u pitanju bračna sposobnost, islamski pravnici oviseći od državnom zakonodastvu donijeli su različitie odluke u kojima bez obzira na fizičku punoljtstvo, postavlja granica u godina za stupanje u braka. Stav imama Ebu Hanife po ovome pitanju da bračna punoljetnost i mogućnost stupanja u brak kod muškarca nastaje sa 18 godine, a kod žene sa 17 godina. Evidentno da je da ovo idžtihadsko pitanje i shodno vremenu ostavljeno pravnicima na adekvatno odlučivanje. (Ljevaković, 2005) Kada imamo u vidi bosansko-hercegovački kontekst, šerijatsko sklapanje braka ima prije svega simboličku vrijednost, a ne zakonsku. Zato kada je u pitanju dob za sklapanje braka za relevantno uzimamo zakonodavstvo Bosne i Hercegovine.

IZVORI

Handžić, M. (1999). Izabrana djela: Studije iz šerijatskog prava. Sarajevo: Ogledalo; 

Ebu Zehre, M. (1958). Usul  el-fikh. Kairo: Darul-fikr; 

Ez-Zuhajli, V. (1986). Usulul-fiqhil-islamijj. Darul-fikr; 

Es-Serahsi, M. bin A. El-Mebsut. Bejrut: Darul-Me'arife; 

Kamali, M. H. (2017). Principi islamske jurisprudencije. Sarajevo: Centar za napredne studije; 

Zejdan, A. (1994). El Vedžiz fi usulil-fikh. Beirut; 

Karčić, F. (2011). Studije o šerijatskom pravu i institucijama. Sarajevo: CNS; 

Ljevaković, E. (2005). Usuli-fikh (hrestomatija). Sarajevo: Fakultet islamskih nauka; 

Sušić, M. (2005). Fikhu-l-ibadat. Sarajevo: El-Kalem.