Mudredž

El-mudredž je onaj hadis kod kojega je izmijenjen kontekst seneda, ili je u tekst hadisa ubačeno nešto što mu ne pripada, a što nije ničim razdvojeno od teksta hadisa.

Uzroci umetanja riječi (idradža) su mnogovrsni. Najuočljiviji su: - objašnjenje neobičnih izraza u hadisu; - objašnjenje šerijatskih propisa koje prenosilac obično ubacuje u početku hadisa i - izvođenje propisa (hukm) iz hadisa, koje prenosilac obično daje u sredini ili na kraju hadisa. Kapaciteti u hadiskoj nauci i fakihi (islamski pravnici) tolerišu razloge dodavanja riječi u hadisu, ali svaki drugi pokušaj jednoglasno osuđuju. Razumljivo je da mudredž hadis može biti sahih i hasen samo onaj koji je dodati tekst poznat i koji je donijet kao objašnjenje a kada se se to odstrani ostane hadis u svom originalu i unjemu samo Vjerovjesnikove (s) misli, ako je merfu hadis, odnosno misli sahabije ili tabiina ako se radi o mevkuf ili maktu hadisu. Zapoznavanjemudredžhadisapostoji višenačina: a)da jenemoguće pripisati nešto Vje.rovjesniku (s), kao što je slučaj u ranije citiranom hadisu Ebu Hurejra, u kome je želja za ropstvom pripisana Vjerovjesniku (s); b) da sahabija izjavi da ubačenu, dodatu misao nije čuo od Vjerovjesnika (s), kao npr. u hadisu Ibni Mesuda: "Čuo sam od Vjerovjesnika (s) da govori "ko Bogu određuje partnera, ući će li vatru", a ja kažem "ko umre ne određujući Bogu partnera ući će u dženet." (hadis bilježi Muslim u svome Sahihu)

IZVORI

Karalić, M. (2010). Hadis i hadiske znanosti. Novi Pazar: El-Kelimeh;

Nakičević, O. (1996). Uvod u hadiske znanosti. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka;

Hrvačić, Dž. (2009). Hadis. Sarajevo: El-Kalem;

Handžić, M. (1972). Uvod u tefsirsku i hadisku nauku. Sarajevo: Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu;

Smajić, A. (2006). Terminologija hadisa. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka.