Mekkanski i medinski ajeti
Nauka o mekkanskoj i medinskoj objavi Kur'ana, tj. šta je od Kur'ana objavljeno u Mekki, a šta u Medini. Objava Kur'ana trajala je 23 godine, od toga 13 godina u Mekki, a 10 u Medini. Shodno tome, unutar tefsira razvila se disciplina koja govori o karakteristikama objave Kur'ana u Mekki posebno, te u Medini posebno. Napominjemo da je ovo ljudska podjela (tj. ono šta je objavljeno u Mekki, a šta u Medini), nije došla tevkifi putem i samim time nije tevkifi podjela (tj. od Boga dana kao takva). Pri podjeli ajeta na one koji su objavljeni u Mekki a koji u Medini, kao kriterij je uzeta Hidžra, pa tako oni ajeti koji su objavljeni prije Hidžre su mekkanski, makar i ne bili objavljeni u Mekki, a oni koji su objavljeni poslije nje su medinski, makar i ne bili objavljeni u Medini.
Drugo mišljenje jeste da ono što je objavljeno u Mekki i njezinoj okolini jeste mekkanska objava, a ono što je objavljeno u Medini i njezinoj okolini jeste medinska oobjava. Pri tome je, dakle, kao kriterij uzeto mjesto objave. Sljedeći kriterij jese slušateljstvo. Ono što je upućeno stanovnicima Mekke jeste mekkanska objava, a ono što je upućeno stanovnicima Medine jeste medinska objava. Ukoliko nedostaju ovi kriteriji, onda se kao kriterij uvodi tematika objavljivanja (npr. ajeti objavljeni u Mekki, a tematika medinska): mekkanski ajeti u medinskim surama, medinski ajeti u mekkanskim surama, ajeti koji su objavljeni u Mekki a propis medinski, te ajeti koji su objavljeni u Medini a propis mekkanski. Mekkanske sure sadrže riječ kella, u sebi imaju sedždu, sadrže kazivanja o Ademu, a.s., kao i kazivanja o Iblisu, prošlim narodima, vjerovjesnicima, sadrže poziv O ljudi Po svome sadržaju pozivaju u tevhid, potvrđuju poslanstvo, proživljenje, džennet i džehennem, ističu moralne vrijednosti.
Po svojoj formi sadrže kratke ajete koji su ritmični i upečatljivi. Najbitnije – razbuđuju vjeru u čovjeku. S druge strane, medinske sure sadrže propise, odredbe, govore o nasljedstvu, džihadu, ratu, odbrani vjere. Svaka sura koja sadrži neki propis ili kaznu, ona je medinska. Također, svaka sura kojoj se spominju munafici jeste medinska, izuzev sure el-Ankebut. U medinskim surama se polemizira sa ehlu-l-kitabijama.
IZVORI
Adilović, A. (2003). Velikani tefsirskih znanosti. Travnik;
Halilović, S. (2015). Osnovi tefsira. Sarajevo: Dobra knjiga;
Karić, E. (1995). Uvod u tefsirske znanosti. Sarajevo: Bosanska knjiga;
Handžić, M. (1972). Uvod u tefsirsku i hadisku nauku. Sarajevo: Gazi Husrev-begova medresa;
Tufo, M. (2004). Temelji tefsirske i hadiske nauke. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka;
Ramić, J. (2001). Tefsir, historija i metodologija. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka.