Medžāmi
Takva djela su poznata pod imenom el-medžami i označavaju svako djelo u kojem je priređivač objedinio više drugih zbirki hadisa, a sistematizirao ga je na način osnovnih djela. Razlikujemo dvije vrste nastalih djela s ovom namjerom. Jedna su ustrojena po poglavljima, kao što su:
Kenzul-ummal fi sunenil-akval vel-ef al od Ali b. Hassam Mutteki Hindija (umro 975. god po Hidžri) Ovo je najcjelovitiji zbornik hadiskih zbirki, koji sadrži oko 93 osnovna djela. Gotovo da mu nema slična djela. Jedina moguća zamjerka jeste što u navođenju izvora nije uvijek koristio princip autoritativnijeg djela. Džamiul-usul min ehadisir-Resul od Ibn Esir Džezerija (umro 606. god po Hidžri) u kojem su sabrani Sahihi Buharija i Muslima, Suneni Ebu Davuda, Tirmizija i Nesaija, te Muvetta imami Malika, umjesto Sunena Ibn Madže. Navodio je samo tekstove hadisa, bez seneda i bez ocjene vjerodostojnosti hadisa iz sunena.U drugim hadiskim zbirkama čiji su priređivači imali isti cilj, kao i autori prethodnih zbirki, hadisi, odnosno prve riječi u njima, su poredani po alfabetu, kao što je u djelima:
El-Džamiul-kebir ili Džemul-dževami od Sujutija. Ovo je osnovno djelo zbornika hadiskih zbirki Kenzul-ummal o kojem smo maločas govorili. El-Džamius-sagir li ehadisil-beširin-nezir, također od Sujutija, koji je, ustvari, izvod iz gornjeg djela. Ispustio je ponavljane hadise tako da je broj hadisa u ovom djelu sveo na 10.031. Spomenuti zbornik je izuzetno cijenjen i više puta je komentiran.[
IZVORI
Karalić, M. (2010). Hadis i hadiske znanosti. Novi Pazar: El-Kelimeh;
Nakičević, O. (1996). Uvod u hadiske znanosti. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka;
Hrvačić, Dž. (2009). Hadis. Sarajevo: El-Kalem;
Handžić, M. (1972). Uvod u tefsirsku i hadisku nauku. Sarajevo: Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu;
Smajić, A. (2006). Terminologija hadisa. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka;
Šahrazūrī (al-), Ibn aṣ-Ṣalāḥ (2002). Muqaddima, stručna obrada: ‘Abdullaṭīf al-Hamīm & Māhir Yāsīn al-Faḥl. Bejrut: Dār al-kutub al-‘ilmiyya.