Medarikut-tenli - Nesefi tefsir

Nesefi je u svom tefsiru Medarikut-tenli ve hakaikut-te'vili postupao slično Bejdaviji. Naime, on je uvidio vrijednosti Zamahšerijeva tefsira pa se pri pisanju svog komentara Kur'ana u dobroj mjeri koristio njegovim djelom, s tim što, kao ehlisunnetski učenjak, nije preuzimao one dijelove koji idu u prilog racionalističkim mu'tezilijskim stavovima. Prilikom čitanja tog tefsira može se primijetiti da se Nesefi držao principa koje je naveo u uvodu u svoj tefsir. Naime, pitanjima jezičke analize kur'anskog teksta on posvećuje pažnju, ali sa mjerom, kako ne bi previše prostora poklanjao toj strani tefsirske znanosti, kao što je bio slučaj sa ne malim brojem mufessira. Pored toga, on se upušta i u problematiku kiraeta, tj. različitog načina čitanja (učenja) pojedinih kur'anskih riječi. Pri tome on ne obraća pažnju na nevjerodostojne predaje u kiraetu (šazz), nego se ograničava samo na one koje su provjerene i pouzdane (mutevatir). Ćak, nije ni sve vjerodostojne kiraete (kojih ima deset) uzimao u obzir, nego se ograničio na sedam poznatih kiraeta, navodeći različite načine čitanja pojedinih riječi i označavajući kojem kiraetu, odnosno kojem imamu u kiraetu pripadaju.

Prilikom tumačenja fikhskih ajeta, tj. ajeta koji govore o šerijatskim propisima, Nesefi kao vrstan stručnjak u fikhu tumači te ajete sa fikhskog stanovišta, navodeći ukratko stavove mezheba koji imaju vezu sa značenjem tih ajeta. Sve to uspijeva uraditi konciznim i preciznim stilom, tako da sa malo riječi kaže mnogo. To je vidljivo u tumačenju većeg broja ajeta, kao npr. kod slijedećeg: "I pitaju te o mjesečnom pranju. Reci: 'To je neprijatnost.' Zato ne općite sa ženama za vrijeme mjesečnog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kada se okupaju, onda im prilazite onako kako vam je Allah naredio ... " U par rečenica Nesefi obrađuje pitanje kada muž smije prići svojoj ženi nakon mjesečnog pranja. Prvo ukazuje na to da se riječ jathurne u ovom ajetu prema vjerodostojnim kiraetima može čitati i kao jettahherne, ali se onda značenje mijenja. U prvom slučaju misli se na prestanak oticanja krvi iz materice a u drugom na kupanje nakon završetka mjesečnog pranja.

Zatim on navodi stav hanefijske pravne škole, po kojoj treba uzeti u obzir obadva kiraeta, tako što muž ima pravo općiti sa ženom i prije nego što se okupa kada krv prestane nakon najdužeg perioda menstruacije, a nema na to pravo kada krv prestane oticati prije isteka tog roka, sve dok se ne okupa. Nakon toga on navodi stav šafijskog mezheba, po kojem ovaj ajet obavezno ukazuje na to da se žena nakon menstruacije mora prvo okupati pa tek onda imati intimni odnos sa mužem. Uz sve to, on je u par rečenica uspio objasniti i povod objave ovog ajeta, gdje je ukazao na to da su se predislamski Arapi u potpunosti odvajali od svojih žena u periodu menstruacije, tako da sa njima nisu ni jeli, ni pili, ni spavali u istoj postelji. To je bio razlog da neko upita Poslanika, s.a.v.s, o islamskom propisu u vezi s tim, pa je objavljen navedeni ajet. Jevreji su prema svojim ženama postupali na isti način kao i predislamski Arapi a kršćani nisu uopće obraćali pažnju na menstruaciju, pa su intimne odnose sa ženama imali i u tom periodu. Zatim, islam dolazi sa srednjim i ispravnim rješenjem, po kojem se u tom periodu treba imati normalan odnos prema ženama, osim što se sa njima ne smije polno općiti dok ne prođe period menstruacije.

Na više mjesta u svom tefsiru Nesefi podržava stav hanefijskog mezheba a nastoji argumentom pobiti dokaz druge pravne škole, zbog čega je rado čitan od strane pripadnika hanefijskog mezheba.