Illet

U arapskom jeziku riječju illet označava se nešto (stanje ili događaj) što svojim dešavanjem uzrokuje mijenjanje nečega, tj. uzročnk ili faktor promjene. Za bolest se kaže illet, jer djeluje na bolesnika, pa mu mijenja stanje zdravlja u stanje bolesti. Fahrulislam Bezdevi definira fillet kao "obilježje norme" naznačeno u Tekstu, a na osnovu čjeg se prisustva u novotretiranom slučaju norma izvornog slučaja proširuje i na njega. Sličnu ili identičnu definiciju illeta prihvaćaju uglavnom svi kasniji hanefijski teoretičari poput Serahsija, Buharija, Sadruššeri'e, Nesefija, İbni Humama, i dr. Neki su definirali illet kao motiv ili poticaj za uzakonjenje norme. Primjera radi, ponuda i prihvaćanje su illet kupoprodajnog ugovora, dok putovanje, odnosno status putnika omogućava normiranje skraćivanja namaza kod čovjeka.

Ibn Ašur illet definira kao ratio legis, uzrok, razlog, opravdanje; kao najvažniji element kijasa pa se illet se definira kao svojstvo ili kvalitet u nekom ljudskom postupku koje čini osnovu ili utemeljenje nekog šerijatskog pravila. (Objašnjenje Ibn Ašura na osnovu sljedećih izvora: Ibn Rushd, The Distinguished Jurists Primer (Bidayat al-Mujtahid), prijevod: Imran Ahsan Khan Nyazee (Reading: Garnet Publishing Limited, 2003); Imran Ahsan Khan Nyazee, Islamic Jurisprudence (Islamabad: International Institute of Islamic Thought Islamic Research Institute, 2000); Sano Koutoub Moustapha, Mujam mustalehat usul el-fikh, Arebi-Inkilizi (Concordance of Jurisprudence Fundamentals Terminology), (Sirija, Damask: Dar el-fikr, 2000); Muhammed Revvas Kalandži, Mudžem luga el-fukaha, Arabic-English-French (Bejrut: Dar en-nefais, 1996) I Wael B. Hallaq, A History of Islamic Legal Theories: An Introduction to Sunni Usul al-Fiqh (Cambridge, UK: Cambridge University Press, 1997).