Čaušević Džemaludin

Reisu-l-ulema Džemaludin Čaušević, Bosanska Krupa 1870 - Sarajevo 1938, reisu-l-ulema od 1913. do 1930. godine, islamski reformator i bošnjački prosvjetitelj. Bio je ličnost jedinstvenog položaja i utjecaja u vjerskom i intelektualnom životu bošnjačkog naroda u prvim desetljećima dvadesetog stoljeća. Alim je vrhunske učenosti - obrazovao se na univerzitetima Istanbula i Kaira, ali i putem neposrednog upoznavanja s duhovnim stanjem i životnim prilikama muslimana u Osmanskom carstvu. U vrijeme studija je kao ramazanski vaiz boravio u mnogim mjestima u Anadoliji i u Makedoniji, a kao novinar je, zahvaljujući uspješnoj saradnji sa više turskih listova, obišao veći dio arapskog svijeta. U tridesetim godinama je u svojstvu člana Ulema-medžlisa proputovao Bosnu i Hercegovinu radi upoznavanja s organizacijom mektebske nastave i stanjem vjerskog života. Profesor u sarajevskoj Velikoj gimnaziji i Šerijatskoj sudačkoj školi, pokretač časopisa i kreator najuspješnije varijante pisma arebice u dugoj povijesti adaptiranja arapskog pisma fonetici bosanskog jezika, odlučni zagovornik reformi obrazovnih ustanova i organiziranog djelovanja pripadnika ilmijje, reisul-ulema po čvrstom izboru bosanske uleme i duhovni vođa po najširem ugledu medu muslimanima. Izabran je za četvrtog reisu-l-ulemu u četrdeset trećoj godini života zahvaljujući odlučnosti bosanske uleme koja nije podlegla pritiscima austrougarske vlasti i njezinim pokušajima da onemoguće njegov izbor. Kao reisu-l-ulema je hrabro branio interese muslimana i Islamske zajednice u teškim okolnostima Prvog svjetskog rata i uspostavljanja jugoslavenske države, u kojoj je nepravedan odnos vlasti prema muslimanima manifestiran ozakonjenu pljačkama muslimanske imovine i toleriranjem različitih zločina nad muslimanskim stanovništvom. Alarmirao je mođunarodnu javnost ukazujući na teško stanje muslimana u Kraljevine SHS i time internacionalizirao pitanja njihovog položaja. Dostojanstveno je reagirao na brojne institucionalne pritiske i lične uvrede koje su dolazile od vlasti iz Beograda.

Podnošenjem ostavke na mjesto reisu-l-uleme izrazio je svoj protest protiv nametanja jugoslavenskog državnog zakona o Islamskoj zajednici, kojim je izvršena temeljna jugoslavenska reorganizacija Islamske zajednice i ukinuta autonomija što je izborena i ozakonjena u vrijeme Austro-Ugarske. Svestrano angažirani alim i izvorni islamski mislilac Čaušević je pružio najznačajniji bošnjački doprinos afirmaciji univerzalnih poruka Kurana i individualnih odgovornosti muslimana nasuprot krutom tradicionalizmu i kolektivizmu. U tumačenju vjere i vjerskih institucija zastupao je islamsko jedinstvo istine, dobra i pravde, kao što je u osobnom životu svjedočio jedinstvo islamskog razumijevanja, doživljavanja i prakticiranja vjere. Bio je prevodilac i mufessir Kurana, koji nepokolebljivo slijedi i razjašnjava kur'anski poziv na razmišljanje, proučavanje i istraživanje, intepretator sufijske mudrosti, koji rasvjetljava unutarnja duhovna stanja i iskustva vje kao ljubavi, vjerski lider, koji razgraničava vjersko i nacionalno područje i povezuje ulemu i intelektualce svjetovnog obrazovanja u prihvatanju civilizacijskih izazova modernog doba, moralni lider, koji demonstrira općeljudsku vrijednost muslimanskog suprotstavljanja nepravdi i diskriminaciji.

Koncem 2020. godine u Bosanskoj Krupi je održan naučni skup pod nazivom "Reis Džemaludin-ef. Čaušević, 1870 - 2020" na kojem je u svojstvu izlagača uzelo učešće trinaest univerzitetskih profesora sa tri državna univerziteta u Bosni i Hercegovini. Muftijstvo bihaćko kao organizator pomenutog skupa je pripremilo i prije izvjesnog vremena izdalo zbornik radova sa ovog posebnog i jedinstvenog događaja.