Uplaćivanje manjih iznosa na ime zekata
PITANJE
Imam sam u džematu i često se u toku ramazani šerifa susrećem s praksom na koju tražim odgovor. Naime, vjernici mi dolaze da uplate sadekatul-fitr i uredno, na osnovu njegove propisane visine, izvrše tu obavezu. Nakon toga, ostatak novca, ili s dodatkom još jednog njegovog dijela, žele i traže da uplate zekat. Radi se o iznosima manjim od iznosa koji bi se trebao izdvojiti ako se uzme u obzir iznos nisaba. Npr. uplaćuju iznos sadekatul-fitra za tri osobe po 10 KM (30 KM), a daju novčanicu od 100 KM, i traže da im ostatak računam kao zekat (70 KM). Da li se ovo može smatrati zekatom i kako postupati u ovakvim situacijama?
ODGOVOR
Riječ "zekat" u arapskom jeziku koristi se u značenju "rast, razvoj i čišćenje". Izdvajanjem jednog dijela iz svoje imovine, s nijetom davanja zekata, osoba čisti svoju dušu i svoju imovinu, te se trudi zaslužiti Božiji blagoslov za uvećanje imovine. Uzvišeni Allah je rekao: Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš (Et-Tevba, 103). S obzirom na to da se izdvajanjem zekata nastoje ostvariti te koristi, svako ima pravo to činiti, neovisno od imovine koju posjeduje. Nisabom se samo pravi razlika između onoga ko je obavezan to učiniti i onoga ko nije. Prema tome, onaj ko posjeduje imovine u visini nisaba obavezan je izdvojiti zekat i, ako to učini, imat će nagradu, a ako ne učini, bit će griješan. Međutim, onaj ko ne posjeduje imovine u visini nisaba nije obavezan to čini. Ako ne dadne zekat, nije griješan, ali ako dadne, imat će nagradu.
Vrijedi napomenuti da su platežno sredstvo u vremenu Allahova Poslanika bili dinari (zlatnici) i dirhemi (srebrenjaci) i da je on odredio nisab za obje vrste novca. Ed-Darekutni bilježi hadis: „Nema zekata na zlato manje od dvadeset miskala, niti na manje od dvije stotine dirhema.“ Shodno tome, nisab za novac se računa na osnovu cijena zlata i srebra. Međutim, u današnje vrijeme srebro je izgubilo na vrijednosti u odnosu na zlato, pa postoji značajna razlika između nisaba koji se računa na osnovu zlata od onoga koji se računa na osnovu srebra. Nisab za ramazan 1446. godine po Hidžri, utvrđen na osnovu cijene zlata, iznosi 15.700,00 KM, a da je nisab utvrđen na osnovu cijene srebra bi bio 1.256,00 KM.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini određuje nisab za novac na osnovu cijene zlata. Ovakva praksa ima uporište u šerijatskim propisima. Preče je da se u naše vrijeme nisab određuje na osnovu cijene zlata, a ne srebra, jer, upoređujući vrijednosti toga nisaba s nisabom za stoku (četrdeset ovaca ili trideset goveda), možemo utvrditi da mu je bliži nego nisab u srebru.
Međutim, u nekim muslimanskim državama nisab se određuje na osnovu cijene srebra i značajno je manji od nisaba utvrđenog na osnovu cijene zlata. Uzimajući to u obzir, možemo reći da je poželjno da zekat izdvoji onaj ko posjeduje imovine u iznosu nisaba, koji je utvrđen na osnovu cijene srebra, a da je obavezno njegovo izdvajanje onome ko posjeduje imovine u visini nisaba utvrđenog na osnovu cijene zlata.
Zbog svega navedenog, osoba može izdvojiti na ime zekata 2,5% iz svoje imovine, pa čak i ako ta imovina ne dostiže vrijednost nisaba. Ako izdvojeni novac daje kao zekat, od nje ga i treba prihvatiti tako, uz molbu Milostivom da je nagradi za dobro djelo koje čini, a nije joj naređeno.