Šerijatska utemeljenost izdvajanja i prikupljanja zekata i sadekatul-fitra u Bejtul-mal

U našoj zemlji, organizaciju prikupljanja i distribucije zekata vodila je i vodi Islamska zajednica. Odluka organa Islamske zajednice i uleme na čelu sa Husejn ef. Đozom sedamdesetih godina prošlog stoljeća da se reaktivira i revitalizira izvorna praksa organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatul-fitra bila je od izuzetne važnosti za opstanak islama i muslimana na ovim prostorima. Isti je slučaj i danas, a tako će biti i u budućnosti.

Uvodne napomene

Zekat je jedan od najvažanijih ibadeta u islamu. Spada u kategoriju tzv. islamskih ruknova,odnosno šartova (uvjeta islama), kojima se iskazuje i potvrđuje pripadnost islamu i islamskoj zajednici. I po svojoj formi i po svojoj suštini i cilju, izdvajanje zekata je jedinstven ibadet. Ulema ga definira kao imovinski ibadet koji se sastoji od izdvajanja precizno definiranog dijela određene vrste imovine u korist fondova, odnosno Kuranom određenih korisnika. Ove fondove objedinjuje ustanova Bejtul-mal, kojom rukovodi nadležna islamska vlast, odnosno nadležni organ Islamske zajednice u našem slučaju. Obavezu zekata Kuran časni spominje zajedno s namazom na preko dvadeset mjesta koristeći pri tome više termina za označavanje ove ustanove. U nekim ajetima koristi se termin "zekat", u nekim "sadaka", a ponekad se koristi termin "davanje/udjeljivanje". Na početku sure El -Beqare, Allah dž. š. opisuje vjernike koji slijede upute Njegove knjige: ,,Onima koji u nevidijivi svijet budu vjerovali i molitvu obavljali i udjeljivali dio od onoga što im Mi budemo davali."(El-Beqare,3) A u drugim ajetima iste sure se kaže: ,,I molitvu obavljajte i zekat dajite, a za dobro koje za sebe pripremite naći ćete nagradu kod Allaha" (El-Beqare, 110) ,,One koji vjeruju i čine dobra djela i molitvu obavljaju i zekat daju čeka nagrada kod Gospodara njihova; i ničega se oni neće bojati i ni za čim oni neće tugovati." (El-Beqare, 277).

Zekat je propisan i prethodnim Poslanicima i njihovim narodima

Zekat u općem smislu, kao vid obaveznog materijalnog pomaganja siromašnih i drugih osoba u nevolji, bio je propisan i ranijim Božijim poslanicima i njihovim narodima. To se jasno vidi u brojnim kuranskim ajetima od kojih spominjemo neke.

Govoreći o Ibrahimu a.s., Ishaku i Jakubu, Kuran kaže: ,,I učinismo ih vjerovjesnicima da upućuju prema zapovjedi Našoj, i objavismo im da čine dobra djela, i da molitvu obavljaju, i da milostinju dijele, a samo su se Nama klanjali."(El-Enbija,73)

O Ismailu, a. s., Kuran kaže: ,,I tražio je od čeljadi svoje da molitvu obavljaju i da milostinju udjeljuju, i Gospodar njegov je bio njime zadovoljan."(Merjem, 57)
I kaže jezikom Isa, a.s., još dok je u kolijevci bio: ,,I naređuje mi da dok sam živ molitvu obavljam i milostinju udjeljujem." (Merjem, 31)

A o sljedbenicima Knjige općenito kaže: ...a naređeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno kao pravovjerni, vjeru ispovjedaju, i da molitvu obavljaju, i da milostinju udjeljuju, a to je ispravna vjera." (El-Bejjina, 4-5)

Zekat u mekkanskom periodu

Zekat kao vid brige za materijalne potrebe zajednice muslimana u najširem smislu muslimanima je bio propisan već u mekkanskom periodu Objave, što samo po sebi govori o iznimnoj važnosti ove ustanove u obrednom i socijalnom sistemu islama.

Na to ukazuju 43. i 44. ajet sure El - Mudessir: ,,Nismo - reći će - bili od onih koji su molitvu obavljali i od onih koji su siromahe hranili." U suri Ez –Zarijat,19, u opisu bogobojaznih se navodi: ,,A u imecima njihovim bio je udio i za onoga koji prosi i za onoga koji ne prosi:" A u suri El – Mearidž, 24, stoji: ,,I oni u čijim imecima bude određen dio za onoga koji prosi i za onoga koji ne prosi." Ovi ajeti, koji pripadaju mekkanskim surama, jasno potvrđuju obaveznost pomaganja osoba koje su u potrebi. Budući da u Mekki nije postojala islamska vlast s javno organiziranim službama, nije ni bilo mogućnosti da se ova obaveza izvršava na organiziran način, odnosno da se zekat prikuplja i distribuira putem javno organizirane ustanove Bejtul-mal. To će se realizirati tek u medinskom periodu uspostavom islamske vlasti i njenih institucija.

Ustanova zekata u medinskom periodu

Propisi o zekatu objavljeni u medinskom periodu označavaju novu etapu u izgradnji islamskog obrednog i socijalnog sistema.

Kao jedan od temelja vjere, zekat je uz namaz, svjedočenje Allahove jednoće i Muhammedova poslanstva, post i hadždž, apostrofiran kao ključni uvjet ulaska u islam i muslimansku zajednicu:,,Ali ako se oni budu pokajali i namaz obavljali i zekat davali, braća su vam po vjeri." (Et-Tevbe, 12)

Nijekanje ove obaveze izvodi osobu iz islama, a njeno neizvršavanje, uz potvrdu obaveznosti, tretira se teškim grijehom. Dovoljno je kao ilustraciju navesti primjer prvog halife Ebu Bekra koji je primijenio mjere državne prinude protiv onih koji su odbili dati zekat. Tom prilikom je izgovorio poznate riječi: ,,Tako mi Allaha, boriću se protiv onoga ko pravi razliku između namaza i zekata. Allaha mi, ko odbije samo jedno davanje (tj. jednu devu ili ovcu na ime zekata) koje je činio u vrijeme Poslanika ja ću se boriti protiv njega."

Glavni smisao ustanove zekata jeste iskazivanje pokornosti Uzvišenom povinjavanjem Njegovoj naredbi i vršenjem ovog ibadeta. Ibadetom zekata ostvaruje se čistoća imovine i čistota duše. Imovina se čisti od tuđeg hakka, a duša od pokuđenih osobina škrtosti, sebičnosti i pohlepe za dunjalukom. Zekatom se štiti i uvećava imetak. Uzvišeni kaže:,,...što god vi udijelite, On će to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje".(Sebe,39) ,,A za milostinju koju udijelite da biste se Allahu umilili - takvi će dobra djela Svoja umnogostručiti."(Er-Rum, 39) Poslanik s.a.v.s. kaže: ,,Kada izdvojiš zekat, iz svog imetka si odstranio njegovo zlo." (El-Hakim) Zatim se prenosi da je rekao: ,,Zaštitite svoj imetak davanjem zekata. " (Ebu Davud) Ovi ciljevi su jasno naznačeni u citiranom 103. ajetu iz sure Et-Tevba da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš". Pored naznačenog, nikako se ne može zanemariti važnost društvene solidarnosti, osjećaja odgovornosti za zajednicu, njezin razvoj i perspektivu te smanjenje jaza i tenzija između bogatih i siromašnih.

Od Enesa ibn Malika se prenosi da je neki čovjek iz Beni Temima došao Poslaniku s.a.v.s. govoreći: ,,O Božji Poslaniče, ja posjedujem veliki imetak i veliku porodicu, pa me uputi kako da postupam sa tom imovinom? Poslanik s.a.v.s. je rekao: ,,Izdvoji zekat iz tvog imetka jer te on čisti, pazi svoju rodbinu, ne zaboravi pravo siromašnoga, komšije i onoga ko prosi!"(Ahmed) U citiranom hadisu se apostrofiraju tri obaveze: prva je izdvajanja zekata, zatim briga o rodbini te na koncu pravo koje imaju siromašni, komšije i prosjaci.

Sadekatu-l-fitr, koji je propisan 2. godine po hidžri kada je propisan i post, kao obaveza po osobi a ne imovini, pored navedenoga, ima za cilj čišćenje posta od eventualnih manjkavosti i natruha kako bi, tako očišćen, bio primljen od Uzvišenoga Allaha. Ibn Abbas kaže: ,,Poslanik je propisao sadekatul-fitr da bi se time postač očistio od ružnog govora i pogreški i da bi nahranio siromašne; ko izvrši tu obavezu prije bajram namaza, ona je primljena, a ko je izvrši nakon bajram namaza, to je onda obična sadaka." (Ebu Davud)

Kuranska i sunnetska osnova organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata putem fonda Bejtul-mal

Još od vremena Poslanika, a. s., izvršavanje ibadeta zekata se tretira kao pitanje od javnog interesa muslimanske zajednice, a ne kao isključivo privatno pitanje pravnih adresata. Uzvišeni Allah zapovijeda svome Poslaniku s.a.v.s.: ,,Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime očistiš i blagoslovijenim ih učiniš." (Et-Tevba, 103) Ovom kuranskom naredbom upućenom Vjerovjesniku a.s. utemeljena je ustanova organiziranog prikupljanja zekata u fond Bejtul-mal kojim upravlja nadležna islamska vlast. Na ovu činjenicu aludira i 60. ajet sure Et-Tevbe kojim se daju okvirne smjernice za raspodjelu prikupljenih sredstava, prepuštajući nadležnoj islamskoj vlasti određivanje prioriteta u raspodjeli sukladno potrebama zajednice. Naime, u spomenutom ajetu se kao jedna od kategorija korisnika prikupljenog zekata spominju oni koji ga sakupljaju", što ukazuje na posebne službenike, odnosno službu koja se bavi prikupljanjem i distribucijom zekata. Postupajući po spomenutoj kuranskoj zapovijedi, Vjerovjesnik a.s. je formirao ustanovu Bejtul-mal i odredio službenike koji će se baviti prikupljanjem zekata od zekatskih obaveznika. Sukladno jasnoj kuranskoj naredbi i Vjerovjesnikovom, a.s., sunnetu, halife na Pravom putu su nastavili praksu organiziranog prikupljanja zekata u Bejtul-mal koristeći se instrumentima države i njenih institucija. Ulema je saglasna o tome da je organizirano prikupljanje i raspodjela zekata izvorna praksa, odnosno obaveza islamske vlasti. Također, saglasni su da je zekatski obaveznik dužan predati zekat islamskoj vlasti koja ga prikuplja na organiziran način, bez obzira da li je riječ o tzv. vidljivoj" (zāhire) imovini, poput poljoprivrednih proizvoda i stoke, ili skrivenoj" (bātine) imovini, kao što su zlato, srebro, novac i sl. Ukoliko islamska vlast zanemari pitanje zekata, kao što se to desilo u periodu dekadence islamske civilizacije, obaveznici neće biti oslobođeni ove obaveze, već su dužni izvršiti je individualno. U ovom vremenu bespredmetno je praviti razliku između vidljive" i skrivene" jer je to razlikovanje izgubilo prvobitni smisao i uticaj. Zato je primjerenije zadržati i afirmisati izvorni princip vezivanja izvršenja obaveze zekata za legalnu i legitimnu islamsku vlast u oba slučaja, čime se osigurava realizacija ciljeva zekata.

Budući da su kategorije korisnika sadekatul-fitra, prema propisima u našem mezhebu, identične kategorijama korisnika zekata, to se na ovu ustanovu, po principu analogije, primjenjuju propisi koji važe za zekat u pogledu prikupljanja i raspodjele prikupljenih sredstava.

U našoj zemlji, organizaciju prikupljanja i distribucije zekata vodila je i vodi Islamska zajednica. Odluka organa Islamske zajednice i uleme na čelu sa Husejn ef. Đozom sedamdesetih godina prošlog stoljeća da se reaktivira i revitalizira izvorna praksa organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatul-fitra bila je od izuzetne važnosti za opstanak islama i muslimana na ovim prostorima. Isti je slučaj i danas, a tako će biti i u budućnosti.

Muslimani, članovi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u domovini i dijaspori, dužni su uključiti se u jedinstvenu akciju prikupljanja zekata i sadekatul-fitra koju vodi Rijaset Islamske zajednice. Izvršavajući ove svoje vjerske obaveze na spomenuti način oni potvrđuju svoju pripadnost i lojalnost Zajednici. Prema novousvojenim amandmanima na Ustav Islamske zajednice, Fondom Bejtul-mal" upravlja Vijeće muftija i ono je odgovorno za pravilnu raspodjelu prikupljenih sredstava na način kako je to Kuran časni definirao. Podsjećamo da je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, kao vrhovni muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, prošle godine (u ramazanu) donio fetvu kojom se potvrđuje princip organiziranog prikupljanja zekata i sadekatul-fitra, te sukladno tome, naglašava obaveza svih muslimana koji pripadaju našoj Zajednici da zekat i sadekatul-fitr uplaćuju isključivo u fond Bejtul-mal putem odgovarajućih blokova. Svevišnji u Kuranu zapovijeda: O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vašim..." (En-Nisa, 59)