Klanjanje podne i ikindije skraćeno i sastavljeno na dženazi u Srebrenici

Prema Ustavu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u ibadetskim pitanjima primjenjuje se hanefijski mezheb. No to ne znači da je u određenim slučajevima i posebnim okolnostima zabranjeno primijeniti propis drugog priznatog ehl-i sunnetskog mezheba. Naprotiv, inkluzivni pristup različitim fikhskim mezhebima dominira u savremenim muslimanskim društvima i zajednicama. Mezhebsko čistunstvo i striktno pridržavanje propisa određenog mezheba, bez ikakvog odstupanja, danas je, čini mi se, anahrono i prevaziđeno. Iz razloga pravne sigurnosti i sprječavanja anarhije i smutnje, potrebno je i korisno okvirno se držati jednog mezheba, ali to niukojem slučaju ne znači da se u datom momentu u određenom slučaju, kada je to očito korisno i svrsishodno, ne može donijeti fetva od strane nadležnog lica ili organa o primjeni rješenja nekog drugog mezheba, pod uvjetom da to rješenje ima šerijatsko utemeljenje i opravdanje. Kada je u pitanju skraćivanje namaza, za musafira je ono vadžib i to nije sporno u hanefijskom ili nekom drugom od priznatih mezheba. Spajanje podnevskog i ikindijskog, odnosno akšamskog i jacijskog namaza, prema hanefijskom mezhebu, dozvoljeno je samo na Arefatu i Muzdelifi u vrijeme hadždža, dok to ostali mezhebi smatraju dozvoljenim, pozivajući se na više hadisa koji o tome govore. Spajanje navedenih namaza za musafira je veća i važnija olakšica od skraćivanja namaza, a intencija je da se musafiru olakša blagovremeno obavljanje namaza, te se može smatrati opravdanom i utemeljenom fetva da se u navedenom slučaju podne i ikindija namaz klanjaju skraćeno i spojeno. Takav postupak je olakšao muslimanima koji su prisustvovali dženazi u Potočarima da izvrše svoju obavezu, a ništa nije umanjio vrijednost hanefijskog mezheba niti je ugrozio njihovu pripadnost ovom mezhebu.