Učenje prilikom naklanjavanja rekata

Ovo se pitanje odnosi na osobu koja se u fikhu naziva mesbuk tj. osoba koja je zakasnila na jedan ili više rekata nekog od namaza u džematu. Odabrano hanefijsko mišljenje, koje se prenosi od Ebu Hanife i Ebu Jusufa, jeste da mesbuk nadoknađuje ono što je propustio. Ako je propustio klanjati za imamom prvi rekat naklanjat će prvi rekat. Osnova ovoga mišljenja je hadis kojega je zabilježio Muslim u svome Sahihu a u kojemu stoji: Ono šta uspijete stići od namaza za imamom klanjajte, a ono šta vas je promaklo nadoknadite! Nadoknađuje se ono što je propušteno. Ovakvo razumijevanje hadisa podupire i veoma važno načelo u hanefijskom mezhebu o obavezi slijeđenja imama u namazu, odnosno podudarnosti nijeta imama i muktedije. Ono što je imamu drugi rekat mora biti i muktediji. Prema tome, ako muktedija nije od početka namaza zanijetio sa imamom, već zakasni pa ne zna na kojem je rekatu imam, pristupit će u namaz sa nijetom da slijedi imama, te neće odmah učiti Subhaneke nego će slijediti imama. Ako se pokaže da je prispio na drugi rekat naklanjat će ga nakon što imam preda selam na obje strane i učiti sve ono što se uči na prvom rekatu. Ako se ispostavi da je prispio na prvi rekat ništa mu nije promaklo, i tada se tretira kao mudrik. Rekat je ispravan čak i ako se imam sustigne na ruku'u, bez obzira što je promakao kiraet, budući da je kiraet imama dovoljan i za muktediju. Učenje Subhaneke nije farz pa ako se i propusti namaz će biti ispravan. Prema nekim hanefijskim autorima (V. Dr. Ibrahim Selkini, El-Fikhul-islami, Ahkamul-'ibadat, str.321) pravi se razlika između dnevnih namaza, kada se uči u sebi, i noćnih, kada se uči naglas, pa u dnevnim namazima, u navedenom pitanju, mesbuk će proučiti nakon pristupnog tekbira Subhaneke a u noćnim namazima to će učiniti prilikom naklanjavanja prvog rekata. Što se tiče tvrdnje da je u ovom slučaju u pitanju odgoda kiraeta te da treba učiniti sehvi sedždu, ona ne stoji budući da se u ovom slučaju ne odgađa samo kiraet nego i drugi farzovi namaza (ruku', sedžda), dok se sam način naklanjavanja, bez spominjanja sehvi sedžde, navodi u hadisu. Postoji i drugo mišljenje u hanefijskom mezhebu, kojega su zastupali Ebu Tahir Ed-Debbas i El-Bezdevi, a u određenoj mjeri i imam-i Muhammed, kako prenosi El-Kasani u Bedai'us-sanai', što je stav i imam-i Šafije, da je ono šta se naklanjava zadnji dio namaza, sukladno drugoj verziji hadisa u kojoj se, umjesto izraza nadoknadite navodi izraz upotpunite, ali je prvo mišljenje pretežnije u hanefijskom mezhebu i po njemu se postupa.