U džematskom namazu jedna osoba - imam predvodi ostale klanjače (muktedije, džematlije) koji ga prate i ne izgovaraju naglas ništa u namazu. Amin se izgovara u sebi, budući da je to dova, a učenje dove u sebi spada u sunnet. Na ovaj način se slijedi praksa od Muhammeda, a.s a preko ashaba, tabiina i pravnih autoriteta do danas. Muktedija treba da u sebi slijedi imama u svim namaskim učenjima osim učenja na kijamu i tu ga neće slijediti, to jest učiti, nego će šutjeti i slušati, svejedno radilo se o namazima kod koji se uči naglas ili u sebi. 

Prema hadisima i fikhskoj argumentaciji učenje Kur'ana (kiraet) je obaveza imama, stoga klanjač u džematu nije obavezan učiti Fatihu i sure (kiraet) kao ni Euzu i Bismilu, koje se vežu za kiraet, bez obzira o kojem se namazu radi, ali ako bi i učio u sebi Fatihu to ne utječe na ispravnost namaza. Imam naglas uči Fatihu i sure (sura, jedan duži ili najmanje tri kratka ajeta) na prva dva rekata farzova kod svih namaza, osim podne i ikindije kada ih uči u sebi. Na trećem i četvrtom rekatu svih farzova uči u sebi. Pored kiraeta imam uči naglas i: sve tekbire, nakon pregibanja riječi: Semiallāhu limen hamideh, te predaje selam također naglas. 

Pred kraj izgovorenog nijjeta, prije izgovora početnog tebira kada se klanja za imamom dodaju se riječi iktedejtu bihazel-imami, što znači: odlučih klanjati za ovim imamom. Tako naprimjer pristupanje jacijskom farzu za imamom glasi: Nevejtu en usallije lillāhi te‘ālā salāte fardil-'iša'i edāen mustakbilel-kibleti iktedejtu bi hāzel-imāmi Allāhu ekber!

Šta se uči u džematu
keyboard_arrow_down
Uvjeti za imama
keyboard_arrow_down

Kada se ispune svi uvjeti za imama, onda se pristupa formiranju džemata. To se radi na sljedeći način:

1. imam istupa ispred džemata, najmanje za jednu stopu;

2. iza njega se formiraju safovi, koji moraju biti svi popunjeni osim posljednjeg;

3. safovi moraju biti poravnati i popunjeni tako da ne ostane nigdje slobodnog prostora niti za jednu osobu;

4. džemat se može formirati od najmanje dva lica;

5. imam ne istupa pred džemat prije nego što mujezin ne izuči ikamet, kako bi pridošlice u džemat bile sigurne da nisu zakasnile na farz;

6.  ako se džemat sastoji samo od dva lica, imama i muktedije, od kojih ono drugo može biti i žensko, onda će muktedija stati s desne strane imama, povlačeći se unazad, za jednu stopu, a ako je muktedija žena onda se ona mora povući unazad toliko da je imam ne može vidjeti bez okretanja;

7. žena stoji iza muškarca u saffu;

8. novi saff se formira sa sredine iza imama;

9.  u iznimnim slučajevima ako je imam žensko lice, koje može imamiti samo ženama, onda ona staje u sredinu prvog saffa, ali ne istupa naprijed, nego stoji ravnomjerno sa džematlijkama;

10. imam može biti lice koje je pod tejemmumom ili meshom onima koji to nisu;

11.  kada imam pogriješi, učeći Kur’an, onda je on dužan isti ajet ponoviti, a ako to nije u stanju, onda će mu u tome pomoći osoba iz džemata koja zna taj ajet napamet. Ako se pak desi da se imam sam ne može ispraviti niti ga ima ko od muktedija ispraviti, onda će on krenuti na ruku', ako je proučio minimum propisanog. Ako ni to nije slučaj onda će on preći na drugu suru koju dobro zna napamet;

12. osoba neće slijediti imama ako je ovaj pogriješio u namaskom redoslijedu, nego će ga na njegovu grešku upozoriti na prikladan način, kao, naprimjer, glasno izgovorivši tekbir, ako je isti imam ispustio;

13. ispusti li imam koji namaski rukn ili namaski farz, dužan je namaz obnoviti, zajedno sa džematom, neovisno da li je to učinio namjerno ili u zaboravu;

14. ako pak imam namjerno izostavi koji namaski vadžib dužan je namaz ponoviti zajedno sa džematom;

15. ako imam u zaboravu izostavi namaski vadžib, na što ga džematlije ne upozore, onda je dužan obaviti čin samopokajanja i traženja oprosta od Allaha, dž. š, putem sehvi-sedžde, a muktedije će ga pratiti u činjenju sehvi-sedžde;

16. ako, u džematu, imam učini grešku koja kvari namaz, onda je svima namaz pokvaren, ako pak u džematu pogriješi muktedija onda je namaz pokvaren samo tom muktediji;

17. nakon završenog farz-namaza, ako se klanja još sunneta, onda će se imam pomjeriti malo ulijevo od mjesta s kojeg je imamio, kako bi eventualne pridošlice shvatile da je farz-namaz već završen;

18. ako iza farza ima sunneta koje treba klanjati, onda se ne uči nikakav zikr, nego se na kraju čitavog namaza prouči zajednički zikr;

19.  osoba bi trebala ostati u džematu, sve dok se čitav zikr ne obavi;

20.  u slučaju da imamu pozli u toku namaza zamijenit će ga prva kompetentna osoba bez izgovaranja riječi.

21. ako bi muktedija u trenutku slijeđenja  imama trebao uraditi neki vadžib, neće ga ostaviti nego će ga izvršiti, a zatim nastaviti slijediti imama, jer tako ne napušta slijeđenje imama, nego ga samo odgađa. Naprimjer, prije nego završi učenje na sjedenju imam preda selam može završiti učenje pa predati.