Ibn Madže

HADIS

Ibn Madže i Tirmizi bilježe:

Ko od vas osvane siguran na svome putu (u svome narodu), zdravog tijela, ima hrane za čitav dan; tome kao da je svo dunjalučko bogatstvo dato!

ARAPSKI

عن عبيد الله بن محصن الأنصاري الخطمي رضي الله عنه مرفوعاً: مَنْ أصْبَحَ مِنْكُمْ آمِنًا في سربِهِ، مُعَافَىً في جَسَدِهِ، عِنْدَهُ قُوتُ يَوْمِهِ، فَكَأنَّمَا حِيزَتْ لَهُ الدُّنْيَا بِحَذَافِيرِهَا

KOMENTAR HADISA

Kazivanje o Allahovim blagodatima ne biva hvalisanjem i uzdizanjem nad drugima, nego jednostavno priznanjem blagodati i pripisivanjem istih njihovom istinskom uzroku Uzvišenom Allahu. Da bi mogli kazivati o blagodatima potrebno ih je prethodno uočiti. Neki to jednostavno ne uspijevaju, jer vjeruju da su uskraćeni za svaki vid blagodati, međutim, kada bi malo bolje pogledali, vidjeli bi da su u stvarnosti u nebrojenim blagodatima. Samo to što smo stvoreni u ljudskom obliku je velika blagodat, jer Uzvišeni Allah stvorio je čovjeka u najljepšem obliku, rekao je: "Mi čovjeka stvaramo u skladu najljepšem." (Et-Tin, 4) U istinitost ovog ajeta možemo se osvjedočiti ljudskom maštom zamišljajući neka druga stvorenja, poput vanzemaljaca, ma kako ih zamislili, dodali im rogove ili rep, izdužili im uši ili nos, ma šta od ljudskog izgleda promijenili nastat će izopačenost jer je čovjek stvoren u najljepšem obliku. Zatim, za sreću na ovom svijetu nije potrebno mnogo, kao što je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Ko od vas osvane siguran u svojoj porodici, zdrav u svome tijelu, ima dovoljno hrane  za  taj  dan, kao da je cijeli dunjaluk njemu sakupljen!" (Et-Tirmizi, 2346, Ibnu Madže, 4141, hads je hasen po ocjeni Albanija) Junus ibnu Ubejdu prilaz čovjek i žali se na neimaštinu i teško stanje, a Junus mu govori: "Da li bi dao taj vid kojim gledaš za stotinu hiljada dirhema?“ „Ne!“- odgovori čovjek, a Junus pita: „Ruke koje imaš, da li bi dao za stotinu dirhema?“ „Ne!“- odgovori. „A noge kojima hodaš?“ „Ne!“- odgovori čovjek. Junus mu navede i brojne druge blagodati koje mu je Allah podario te mu na kraju reče: Vidim da posjeduješ puno stotina hiljada dirhema i pored toga se žališ!" (Uddets-Sabirin, 127)

Uz to neimaština je ponekad blagodat, jer izobilje često odvodi u grijeh i poricanje, kao što je Uzvišeni Allah kazao: "Kad bi Allah svim Svojim robovima davao opskrbu u obilju, oni bi se na Zemlji osilili, ali On je daje s mjerom, onoliko koliko hoće, jer On dobro poznaje i vidi robove Svoje." (Eš-Šura, 27) Naši dobri prethodnici su toga bili dobro svjesni, kao što se prenosi od Ebu Hazima da je govorio: "Allahova blagodat prema meni u onom što mi nije podario od dunjaluka je veća od Njegove blagodati prema meni u onom što mi je od njega dao, jer vidio sam kako je dao drugima pa ih je to upropastilo. Svaka blagodat koja ne približava Allahu je belaj i nedaća!" (Uddets-Sabirin, 127) Čak i u kušnji i bolesti postoje blagodati. Jednom od naših dobrih predhodnike Muhammedu ibnu Vasi se pojavio čir na ruci. Kada to primjeti jedan od prisutnih promjeni se i bude mu teško zbog toga, a Muhammed, mu reče: „Znaš li ti koliko je Allah meni blagodati podario u ovom čiru kada nije učinio da se pojavi na mom oku niti na jeziku niti na nekom drugom nezgodnom mjestu?!" (Uddets-Sabirin, 134) Rekao je Uzvišeni: "Čovjek je, zaista, Gospodaru svome nezahvalan!" (El-Adijat, 6) Hasan el-Basri komentarišući ovaj ajet kaže: „Nezahvalan je onaj koji samo nedaće broji a blagodati svog Gospodara zaboravlja!" (Ibnu Kesir, 8/467) 

- Zahvalnost ljudima na dobru koje nam učine. Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je: "Ne zahvaljuje Allahu onaj ko ne zahvaljuje ljudima!" (Ebu Davud, 4811 i Tirmizi, 1954, hadis je hasen sahih po ocjeni Tirmizija) U drugom hadisu je kazao: "Ko dobije kakav dar a u stanju je uzvratiti sličnim naka uzvrati, a ako nije u stanju neka pohvali počinitelja, jer ko pohvali za dobro koje mu se učini zahvalio se, a ko to prekrije porekao je to djelo!" (Ebu Davud, 4813, hadis je hasen po ocjeni Albanija) U drugoj predaji je kazao: "Kada vam neko učini kakvo dobro vi ga za to nagradite, a ako ne nađete čime bi ga nagradili dovite za njega sve dok ne vidite da ste mu uzvratili!" (Ebu Davud, 1672, hadis je sahih po ocjeni Albanija)

Kojim riječima je najbolje zahvaliti otkriva nam Allahov Poslanik: "Kome bude učinjeno kakvo dobro te kaže počiniocu: Džezakellhu hajra (Allah te dobrim nagradio) zahvalio se je na najljepši način!" (Tirmizi, 2035 hadis je sahih po ocjeni Albanija)

- Uspoređivanje sa onima koji su u težem stanju a ne sa onima kojima je više dato. Rakao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Gledajte u one koji su ispod vas, a ne gledajte u one koji su iznad vas, to je preče da ne poričete Allahove blagodati koje vam je podario!" (Muslim, 2963)

- Utjecanje Allahu od belaja i nedaća. Rekao je Resulullah: "Kada neko od vas vidi osobu iskušanu belajom neka kaže: Hvala Allahu Koji me je uzdigao nad tobom i nad mnogim svojim robovima!" Kada to kaže, zahvalio je na toj blagodati!" (Et-Taberani fil-Kebir, 167) To se, naravno ne izgovara tako da to čuje iskušani, osim ako se radi o iskušenju u vjeri, u tom slučaju može se izgovoriti glasno kako bi to bila opomena i ukor griješniku.

Uzvišeni Allah je zahvalan

Zahvalnost je osobina Uzvišenog Allaha a jedno od Njegovih lijepih imena je "Eš-Šekur" (Zahvalni). Allahova zahvalnost se odražava na Njegova stvorenja i Allah na mnoštvo načina zahvaljuje, evo nekoliko primjera Allahove zahvale:

Za jedno dobro djelo Uzvišeni Allah daje deset do sedam stotina puta veću nagradu, jer je On zahvalan.
Sve što čovjek na Allahovom putu utroši Allah mu to nadoknadi: "Što god vi udijelite, On će to nadoknaditi." (Es-Seba, 39)
Kada čovjek u ime Allaha nešto žrtvuje, Allah mu to boljim zamijeni. Jusuf, alejhisselam, je žrtvovao svoj slobodu i dao prednost tamnici nad grijehom pa mu je to Allah nadomjestio podarivši mu vlast u zemlji: "I tako Mi Jusufu dadosmo vlast u zemlji, boravio je ondje gdje je htio." (Jusuf, 56) Sulejmanu, alejhisselam, je konje, koje je žrtvovao Allaha radi, zamjenio vjetrom koji je nosio njega i njegove vojske kud god bi htio: "A Sulejmanu – vjetar, ujutro je prevaljivao rastojanje od mjesec dana, a navečer rastojanje od mjesec dana." (Seba, 12) Ashabe, Allah njima zadovoljan bio, nakon što su žrtvovali svoje domove i imetke, Allah je učinio vladarima i namjesnicima na zemlji.
Iz Svoje zahvale Uzvišeni Allah nagrađuje i nevjernike za njhova dobra djela, poput pomoći slabima, sadake, dobročinstva prema roditeljima i sl. ali je njihova nagrada na ovom svijetu, jer na budućem svijetu nevjernik neće nikakva dobra vidjeti: "Onima koji žele život na ovome svijetu i ljepote njegove – Mi ćemo dati plodove truda njihova i neće im se u njemu ništa prikratiti. Njih će na onome svijetu samo vatra peći; tamo neće imati nikakve nagrade za ono što su na Zemlji radili i biće uzaludno sve što su učinili." (Hud, 15-16)

Uzvišenog Allaha molim da nas uvrsti u Njemu zahvlane robove, one o kojima je kazao: "A Allah će zahvalne sigurno nagraditi." (Al-Imran, 144)

Komentar: Hakija Kanurić