Tirmizi | 3340

HADIS

Tirmizi bilježi:

Kad bi Vjerovjesnik, s.a.v.s., klanjao ikindija-namaz, šaputao bi (pomjerao usne kao da priča, prema objašnjenju nekih), pa su mu rekli: 'Ti, kad klanjaš ikindiju, šapućeš.' Rekao je: 'Jedan poslanik bio je zadivljen svojim narodom.' Rekao je: 'Ko se može oduprijeti ovima?' Zatim mu je Allah objavio da izaberu da ih On kazni ili da da da nad njima zagospodare njihovi neprijatelji, pa su oni izabrali kaznu, i Allah im je poslao smrt. U jednom danu umrlo je sedamdeset hiljada."

Kad bi navodio ovaj hadis, pričao bi drugu verziju: Bio je neki kralj koji je imao svoga vrača koji je jednom rekao: 'Dovedite mi razboritog dječaka da ga podučim ovome svome znanju jer se bojim da ću umrijeti...'" slično prethodnom. U njemu se navodi: Prokleti neka su oni koji su rovove iskopali, i vatrom i gorivom ih napunili, kad su oko nje sjedili i bili svjedoci onoga što su vjernici radili!

A svetili su im se samo zato što su u Allaha, Silnoga i Hvale dostojnog, vjerovali." (El-Burudž, 4-8) Zatim kaže: Što se dječaka tiče, on je ukopan, a spominje se da je iskopan u vrijeme Omera, a na sljepoočnici mu je bio prst onako kako ga je stavio u momentu kada je ubijen." (Bilježi Tirmizi)

ARAPSKI

وللترمذي: كان النبي صلى الله عليه وسلم إذا صلى العصر همس، والهمس في قول بعضهم تحرك شفتيه كأنه يتكلم، فقيل له إنك إذا صليت العصر همست؟ قال: "إن نبياً من الأنبياء أعجب بأمته، قال: من يقوم لهؤلاء؟ فأوحى الله إليه أن خيرهم بين أن انتقم منهم، وبين أن أسلط عليهم عدوهم، فاختاروا النقمة فسلط عليهم الموت، فمات في يوم سبعون ألفاً" وكان إذا حدث لهذا الحديث حدث بهذا الحديث الآخر، "كان ملك من الملوك وكان له كاهن، فقال: انظروا إلي غلاماً فهما أعلمه علمي هذا، فإني أخاف أن أموت" بنحوه وفيه: يقول الله تعالى: {قتل أصحاب الأخدود} إلى {العزيزالحميد} قال: فأما الغلام فإنه دفن ويذكر أنه خرج في زمن عمر بن الخطاب وإصبعه على صدغه كما وضعها حين قتل. الترمذي ، وقال: حسن غريب.