Nevevi | 22

Kada insan ne zna, neka pita. Nezanje je neprijatelj čovjekov na oba svijeta. Lijek za njegovo neznanje je potražiti odgovor. Abdullah ibn Mes'ud, r.a., je rekao: ”Dvojica nikada neće naučiti. Onaj koji se stidi da pita i onaj ko je ohol da upita.” Stid ili oholost ne smiju biti naša stanja i ne smije nas nalet ovih osobina spriječiti da naučimo. Alija, r.a., je rekao: ”Spoznaj istinu, znat ćeš ko je nosi.” Ljudima moramo vagati argumente, posebno kada se govori o halalu i haramu, a vaga je isključivo na osnovu Kur'ana i sunneta.

            Resulullah, s.a.v.s., je ovim hadisom ukazao na ono što je najvažnije u našem identitetu. Ako postoji pismenost u smislu čitanja i pisanja, onda postoji i imanska pismenost. Ona se manifestuje u onome što Gospodar Uzvišeni traži od nas. Nakon ove jednostavnosti ukazane u hadisu, nema veće jednostavnosti. Od namaza koji su nam obavezni traži se minimum vremena koje ćemo izdvojiti, jedan od dvanaest mjeseci posta u kojem smo dužni postiti. Tokom ostalih jedanaest mjeseci možemo jesti i piti koliko želimo. Ovo su fundamentalni sadržaji islama koje Resulullah, s.a.v.s., pojašnjava u hadisu.

            Kada insan ima imansku pismenost, dovoljno mu je da zna da je nešto zabranjeno pa da se udalji od toga. Ako mu je to slabo, potrošit ćemo sate, ali ga nećemo uvjeriti da se kloni zabranjenog. Osnova je posmatranje stvari kako su u suštini naređene. Gospodar kaže:

            ”Oni kojima je Allah dao knjigu čitaju je onako kako priliči.”

            Prvi korak u približavanju Gospodaru je kloniti se onoga što je Allah zabranio. Preče je kloniti se zabranjenog nego činiti naređeno. Resulullah, s.a.v.s., nas savjetuje da se čuvamo onog što je zabranjeno kako bi bili najpobožniji ljudi.

Postoji još nekoliko hadisa koji govore na ovu temu, a koje je prenio isti ashab, Džabir ibn Abdullah, r.a., da je Resulullah, s.a.v.s., rekao:

            ”Nema roba koji klanja pet namaza, posti ramazan, daje zekat, udalji se od sedam najvećih zabrana, a da mu se ne otvore vrata dženneta da uđe na koja želi.”

            Navedeno spomenuto u hadisu su smjernice u življenju islama. Mnoge su se stvari stavile u prvi plan. Gospodar Uzvišeni će nas prvo pitati za namaz. Ovaj ibadet moramo čuvati. U ovim hadisima ima jedna velika poruka. Moramo znati da ljudi gledaju islam kroz ljude koji nose islam. Ovdje je vrlo kratko pojašnjeno šta će biti razlogom ulaska u džennet. Puno stvari govorimo, a malo primjenjujemo. Nakon što obavimo ovo što nazivamo islamskim šartima, trebamo pronaći oblast u kojoj možemo dati doprinos. Ko ima znanje ili imetka, neka to udijeli.

Često se upitamo kakva će nam odgovornost biti. Uvijek je bitno spomenuti kur'anski ajet:

            ”Gospodar svakoga duži onoliko koliko mu je dao.”

            U onoj mjeri koju nam je Gospodar Uzvišeni dao, trebamo iskoristiti prilike. Blago li onome ko uzme od Resulullaha, s.a.v.s., ono što je davao. Neki su samo jednom bili u njegovom društvu i cijeli život radili na osnovu smjernica koje im je te prilike dao. S druge strane imamo ljude, da nas Uzvišeni Gospodar toga sačuva, koji su cijeli život u nauci, a nikada tu nauku nisu počeli živjeti. Zato je Resulullah, s.a.v.s., kazao jedne prilike:

”Kur'an je argument tebi ili protiv tebe.”

               Naviknimo sebe da obavljamo ono što je suština, a to su imanski i islamski šarti. Svako od nas treba ocjeniti sebe u pogledu navedenog. Kakvi su nam namazi, da li smo prisutni u namazu i da li nas mijenja na bolje?! Svaki dan nam mora biti bolji od jučerašnjeg, u tome trebamo ustrajati kako bi uspjeli.

               Resulullah, s.a.v.s., je bio voljen zato što je bio najjednostavniji čovjek.

Komentar: Hafiz Kenan Musić