Tirmizi

Et-Tirmizi je rekao: „Hadis je hasen-sahih.

Većina hadiskih učenjaka hadise s obzirom na njihovu vjerodostojnost dijele na tri vrste: sahih, hasen i daif, a manji broj njih samo na dvije: sahih i daif, dok hasen hadise oni svrstavaju u kategoriju sahih hadisa. Sahih (vjerodostojan) hadis je onaj kojeg jedan od drugog pripovijedaju pošteni i sigurni ljudi, a uz to hadis nema nikakve skrivene mane niti se protivi jačem hadisu. Shodno navedenom proizilazi da su uvjeti da bi se neki hadis proglasio sahihom slijedeći:

1. da lanac prenosilaca (sened) bude sastavljen, neprekinut (اتصال السند);
2. da su pripovjedači dotičnog hadisa pošteni (العدالة), odnosno pobožni (التقوى) i pristojnog ponašanja (المروءة). Pod takvalukom se podrazumijeva da se osoba kloni činjenja velikih grijeha i ustrajavanja u činjenju malih grijeha;
3. da svaki pripovjedač bude hadis dobro upamtio (ضبت الصدر), ili ga bude zapisao pa to kod sebe čuvao da ne bi ko mijenjao i ispravljao hadis (ضبت الكتاب);
4. da hadis nema nikakvu skrivenu manu koja se na prvih mah ne može zapaziti a koja bi narušavala njegovu vjerodostojnost (عدم العلة);
5. da se pripovjedača tog hadisa ne protivi svojim pripovijedanjem od sebe jačem pripovjedaču (عدم الشذوذ).

Hadis koji ispunjava sve gore navedene uvjete se zove sahih li zatihi (صحيح لذاته), odnosno hadisom koji je vjerodostojan sam po sebi, dok hadis koji je sam po sebi dobar, hasen li zatihi (حسن لذاته) ali koji se prenosi do nas putem više predaja, zove se sahih li gajrihi (صحيح لغيره), odnosno vjerodostojan radi drugog. Hasen (dobar) hadis je svojom vjerodostojnošću blizak sahih hadisu, ali se od njega razlikuje po tome što kod njega pripovjedači nisu na onom glasu kakav je slučaj sa sahih hadisom. Ovakav hadis s naziva hasen li zatihi (حسن لذاته), odnosno dobar sam po sebi, a hasen li gajrihi (حسن لغيره), odnosno dobar radi drugog, je onaj hadis koji nema sve uvjete hasen hadisa ali se zbog većeg broja predaja izdiže na stepen hasen hadisa. Ono što je karakteristično za imama Et-Tirmizija jeste da on u svome Džami'u prilikom davanja ocjene hadisa, odnosno njegove kategorizacije, uptrebljava ova dva termina zajedno, odnosno u formi sahih hasen (صحيح حسن ) ili hasen-sahih (حسن صحيح ), čime on ističe sumnju da li je određeni hadis sahih ili hasen, ili da je prema jednom senedu sahih a prema drugom hasen, ili da ga neki od hadiskih učenjaka svrstavaju u sahih a drugi pak u hasen hadise. Bitno je napomenuti da se i sahih i hasen hadisi koriste kao vjerski argumenti, odnosno njima se mog dokazivati vjerska pitanja. Da'if (slab) hadis je onaj kod kojeg nedostaje makar jedan uslov koji se traži kod sahih i hasen hadisa. Ova vrsta hadisa se ne može koristiti kao vjerski argument niti se njime mogu dokazivati vjerska pitanja. (Uvod u tefsirsku i hadisku znanost, H.Mehmed Handžić, II izdanje, Sarajevo 1972, str.93-96)

Kakvi su meleki koje je zadužio da kruže (zemljom) u potrazi za onima koji Ga spominju vidi se iz predaje koju bilježi Muslim: koji se stalno kreću po zemlji, tražeći mjesta na kojima se zikr obavlja. To je mjesto na kojem se spominje Allah Uzvišeni. Oni dozivaju: Požurite!, tj. dozivaju jedni druge riječju požurite, zapravo, dođite onome što tražite, a to su vaše želje i htijenja vaša, kako je preneseno u nekim predajama. Oni ih okruže svojim krilima, tj. okruže svojim krilima one koji zikr čine i ispune prostor sve do zemaljskog neba i natkriju ih. U Muslimovoj predaji ima dodatak odlikovanu grupu.

U predaji koju bilježi Et-Tirmizi stoji da su oni  drukčiji od pisara ljudskih djela. To znači: oni su drukčiji od meleka koji zapisuju dobra i loša djela i dodati su čuvarima i drugim melekima, zaduženim za ljude. Oni nemaju druge obaveze osim da posjećuju krugove zikra.

Kod El-Buharija stoji da ih okruže svojim krilima, a kod Muslima okruže jedni druge svojim krilima. Nema proturječja među ovim dvjema predajama, jer meleki kruže oko učesnika zikra, okružujući međusobno jedni druge i tako okružuju učesnike zikra svojim krilima.

Rečenica: A On zna bolje nego oni (tj. bolje od njih) umetnuta je, da bi se izbjegla zabluda neupućenih, a koju bi moglo izazvati to što Allah pita meleke. Ta mudrost, koja se očituje u tome što Allah pita meleke o robovima, dokaz je boljeg položaja čovjeka (potomka Ademovog) nad melekima, koji su pitali: Zar će Ti namjesnik na njoj biti onaj koji će na njoj nered činiti i krv prolivati? (sura El-Bekare, 30.) Zapravo, oni sada svjedoče u korist potomaka Ademovih o tome da i oni, također, slave Allaha i veličaju Ga javno, iako imaju nagone. Meleki su čisti od nagona i promjena, pa je upravo to njihovo priznanje dokaz boljeg položaja potomaka Ademovih.

Rečenica: Oni su grupa i neće tužan ostati ko sjedi zajedno s njima znači da nema štete onome ko sjedi zajedno s njima, jer će Uzvišeni Allah oprostiti i onome ko prisustvuje njihovim skupovima zbog vlastite potrebe, bez želje za zikrom. On će to učiniti zbog toga što sam boravak na mjestima na kojima se obavlja zikr oživljava  zamrla srca, pa će, nadati se, oživjeti srce i ovakvoga, iako on nije namjeravao pristupiti zikru. A Allahova je nagrada velika! U tome je ukazivanje na odličnost zikra i ibadeta, kao i samog prisustvovanja istom i odnosi se na sve vrste ibadeta: podučavanje nauci, učenje Kur’ana, veličanju Allaha i sl. Mjesto zikra je mjesto svjetla i  života. A Allah zna najbolje!  

- Komentar hadisa od El-Kastalanija