Vjerodostojni (sahih) i dobri (hasen) hadisi o vrijednosti sura Mu'avvizetejn (el-Felek i en-Nas)

Sure el-Felek i en-Nas se zovu mu'avvizetejn, što u prijevodu znači sure zaštitnice. U ovom poglavlju navodimo hadise koji govore o vrijednosti ove dvije sure. Hadise ćemo podijeliti na vjerodostojne (sahih) i dobre (hasen) hadise, zatim slabe (da'if) hadise te apokrifne (mevdu') hadise.

Vjerodostojni (sahih) hadis je onaj hadis koji kontinuirano prenosi pošten i precizan ravija od istog takvog ravije sve do kraja seneda, koji ne proturječi drugim pouzdanijim predajama i nema u sebi skrivenih mahana i nedostataka. (M. Karalić, Hadis i hadiske znanosti, str. 352.)

Dobar (hasen) hadis je onaj hadis čiji se sened ne može kritikovati, niti ima kakvih skrivenih mahana sa stanovišta pravednosti (adalet), ali sa stanovišta preciznosti (dabt) njegovi prenosioci su nešto ispod nivoa prenosioca sahih hadisa. (O. Nakičević, Uvod u hadiske znanosti, str. 107.)

O surama mu'avvizetejn (el-Felek i en-Nas) u radu je navedeno osamnaest hadisa, koji govore o potrebi njihovog učenja prije spavanja i nakon buđenja. Također, hadisi ukazuju na to da čovjek neće zatražiti utočište i zaštitu kod Gospodara ničim sličnim ovim surama. Nisu objavljene sure slične njima. Poslanik, s.a.v.s., kada bi osjetio bol, učio bi ove sure i potirao bolno mjesto. Neke od tih hadisa ćemo navesti u nastavku.

• Od Ukbe b. Amira, r.a., se prenosi: Dok sam putovao sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., između el-Džuhfe i el-Ebva'a, zadesi nas vjetar i gusta tama. Allahov Poslanik, s.a.v.s, poče doviti: "Utječem se Gospodaru svitanja" (el-Felek) i "Tražim zaštitu Gospodara ljudi" (en-Nas), pa reče: "Ukbe, traži utočište pomoću njih, jer ga niko neće zatražiti sličnim riječima". Čuo sam ga kada ih je učio dok nam je imamio u namazu.[1] (Ebu Davud, Sunen, II, str. 73, broj hadisa 1463)
• Od Ukbe b. Amira, r.a., se prenosi da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s: "Objavljeni su mi ajeti, kojima slični nisu objavljeni: 'Reci: Tražim zaštitu Gospodara ljudi' (en-Nas) i 'Reci: Utječem se Gospodaru svitanja' (el-Felek)". [2] (Taberani, el-Mu'džem el-kebir, XVII, str. 350, broj hadisa 964)
• Od Ukbe b. Amira, r.a., se prenosi da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s: "Učite sure zaštitnice (el-Felek i en-Nas) poslije svakog namaza".[3] (Hakim, el-Mustedrek ala es-sahihajn, I, str. 383, broj hadisa 929)
• Od Muhammeda b. Ibrahima se prenosi da ga je Ebu Abdullah obavijestio, a njega je obavijestio Ibn Abbas el-Džuheni da mu je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: O Ibn Abbas, hoćeš li da te obavijestim o najboljemu čime ćeš tražiti utočište? Ibn Abbas je rekao: Rekao sam: "Hoću, Allahov Poslaniče". Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: "'Reci: Utječem se Gospodaru svitanja' (el-Felek) i 'Reci: Tražim zaštitu Gospodara ljudi' (en-Nas), tim dvjema surama".[4] (Ahmed ibn Hanbel, Musned, XXVIII, str. 530, broj hadisa 17397)
• Od Ebu Se'ida, r.a., se prenosi: Allahov Poslanik, s.a.v.s., je tražio utočište od džina i ljudskih očiju sve dok nisu objavljene sure el-Felek i en-Nas. Od tada je učio te dvije sure, a sve drugo je napustio. O ovoj temi je prenijet i hadis od Enesa. Ovaj hadis je hasen-garib.[5] (Tirmizi, Sunen, IV, str. 395, broj hadisa 2058)
• Od Aiše, r.a., se prenosi: Kada bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., osjetio kakvu bol, učio bi sure el-Felek i en-Nas i puhao niza se, a kada se jako razbolio, ja sam mu ih učila i potirala ga njegovom rukom, nadajući se blagoslovu u njoj. (Buhari, Sahih, VI, str. 190, broj hadisa 5016)
• Od Aiše, r. anha, se prenosi: Vjerovjesnik, s.a.v.s., je tokom bolesti u kojoj je umro, sam sebi puhao učeći sure el-Felek i en-Nas za zaštitu. Kada se bolest pogoršala, ja sam mu ih učila, pušući u njega i potirući (predio bola) njegovom blagoslovljenom rukom. Pitao sam Ibn Šihaba: Kako je on puhao, pa mi je rekao da bi puhnuo u ruke, a onda njima potrao lice. (Buhari, Sahih, VII, str. 134, broj hadisa 5751)
• Od Aiše, r.a., se prenosi: Svaku noć bi Poslanik, s.a.v.s., nakon što legne u postelju, skupio šake i puhnuo u njih, a zatim proučio "Reci: On je Allah - Jedan" (el-Ihlas), "Reci: Utječem se Gospodaru svitanja" (el-Felek) i "Reci: Tražim zaštitu Gospodara ljudi" (en-Nas), potirući, koliko bi mogao, rukama svoje tijelo. Počeo bi od glave i lica i nastavio s ostalim dijelovima tijela, s prednje strane. To bi ponovio tri puta. (Buhari, Sahih, VI, str. 190, broj hadisa 5017)
• Od Ebu-l-Ala'a se prenosi da je neki čovjek rekao: Bili smo sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., na putovanju, a ljudi su nas slijedili, na podne tek njih nekoliko. Allahov Poslanik, s.a.v.s., se prehladio, a i ja sam. Zatim me je poslije sustigao, potapkao me po ramenu i rekao: "'Reci: Utječem se Gospodaru svitanja' (el-Felek)", pa sam ponovio, proučio je Allahov Poslanik, s.a.v.s., cijelu suru, a ja sam učio sa njim. Zatim mi je rekao: "'Reci: Tražim zaštitu Gospodara ljudi' (en-Nas)", pa je proučio Allahov Poslanik, s.a.v.s., cijelu suru, a ja sa njim, zatim je rekao: "Kada budeš klanjao uči ove dvije sure".[6] (Ahmed ibn Hanbel, Musned, XXXIV, str. 348, broj hadisa 20745)
• Od Alije, r.a., se prenosi da je rekao: Dok je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jedne noći klanjao pa spustio svoje ruke na zemlju ugrizla ga je škorpija, pa ju je Poslanik, s.a.v.s., udarao papučom dok ju nije usmrtio. Kada je završio rekao je: "Prokleo Allah škorpiju, ne ostavlja onoga ko klanja, a ni druge, ne ostavlja vjerovjesnika, a ni ostale". Zatim je zatražio soli i vode koje je stavio u jednu posudu, posuo ih po mjestu ujeda i potrao ga, zatim je zatražio zaštitu proučivši sure el-Felek i en-Nas.

Također, ovaj hadis prenosi Ibn Fudajl od Mutarrifa i ne spominje udaranje papučom, nego kaže: Zatražio je soli i vode i potrao ih po rani i proučio: 'Reci: On je Allah - Jedan' (el-Ihlas), 'Reci: Utječem se Gospodaru svitanja' (el-Felek), 'Reci: Tražim zaštitu Gospodara ljudi' (en-Nas).[7] (Bejheki, Šu'ab el-iman, IV, str. 169, broj hadisa 2340)

Autor: Sejid Strika

[1] Albani ga je ocijenio kao vjerodostojan (sahih). Sahih ve da'if Sunen Ebi Davud, I, str. 2, broj hadisa 1463

[2] Kaže Hejsemi da ga prenosi Taberani u djelu el-Mu'džem el-evsat i da su prenosioci pouzdani. Medžme' el-zevaid ve menbe' el-fevaid, VII, str. 149, broj hadisa 11558

[3] Kaže Hakim da je vjerodostojan (sahih) po kriterijima Muslima, ali ga Buhari i Muslim nisu uvrstili u svoje sahihe. el-Mustedrek ala es-sahihajn, I, str. 383, broj hadisa 929

[4] Šuajb Arnaut kaže da je vjerodostojan (sahih). Ahmed ibn Hanbel, Musned, XXVIII, str. 530, broj hadisa 17389

[5] Tirmizi ga je ocijenio kao dobar-usamljen (hasen-garib). Sunen, IV, str. 395, broj hadisa 2858; Albani ga je ocijenio kao vjerodostojan (sahih). Sahih el-džami' es-sagir ve zijadetuhu, II, str. 882, broj hadisa 4902

[6] Šuajb Arnaut kaže da je niz prenosilaca (sened) vjerodostojan (sahih), prenosioci su pouzdani po kriterijima Buharije i Muslima. Ahmed ibn Hanbel, Musned, XXXIV, str. 348, broj hadisa 20745

[7] Abdulhamid Hamid kaže da su mu prenosioci pouzdani. Bejheki, Šu'ab el-iman, IV, str. 169, broj hadisa 2340; Hejsemi kaže da mu je niz prenosilaca (sened) dobar (hasen). Medžme' el-zevaid ve menbe' el-fevaid, V, str. 111, broj hadisa 8445; Albani ga je ocijenio kao vjerodostojan (sahih). Silsiletu el-ehadis es-sahiha, II, str. 89, broj hadisa 548

Keywords & Tags

Contact Us