Tagut

Riječ tāgūt (طاغوت; mn. tavāgīt - طواغيت) derivira se iz korijena t-g-t kojim se označava prelaženje ili prekoračivanje granice, a znači i pobuniti se. Otuda, tāgūt označava onoga ko prelazi granicu.

Terminološko značenje

Shodno navedenom lingvističkom značenju, za svakog onog ko prelazi granicu u griješenju može se reći da je – tāgūt. Otuda se taj pojam koristi za čovjeka (npr. za poricatelja Istine, za sihirbaza, čarobnjaka), za idola, za šejtana itd. Također, ovim se pojmom označava sve ono što se obožava mimo svevišnjeg Allaha, npr.: čovjek, kamen, slika i sl. (Isfahānī, Mu'džem mufredāti elfāzil-Kur'ān, 341; Ibnul-Dževzī, Nuzha, 188).

U predislamskoj Arabiji termin tāgūt odnosio se na paganska božanstva kao što su Lāt i Uzzā. U tradicionalnoj muslimanskoj učenosti, pod tāgūtom najčešće se misli na idole ili šejtane (demone), kao i na zemaljsku tiransku moć. U novije vrijeme terminu tāgūt dato je široko - nekada i pretjerano - značenje: može se odnositi na bilo koju osobu ili grupu optuženu za antiislamski stav. U moderni politički diskurs termin je uveden tokom Iranske revolucije 1979. godine.

Tāgūt u Kur'anu

Riječ tāgūt u Kur'anu se spominje na osam mjesta: El-Bekare, 256, 257; En-Nisā', 51, 60, 76; El-Ma'ide, 60; En-Nahl, 36; Ez-Zumer, 17. Klasični komentatori Kur'ana iznašli su tri kontekstualna značenja ove riječi u Kur'anu:

  1. idoli, kipovi (evsān): Mi smo poslali svakom narodu poslanika: "Robujte Allahu, a klonite se idola (et-tāgūt)!" (En-Nahl, 36), kao i u Ez-Zumer, 17;

 

  1. šejtan: Nema prisile u vjeri. Pravi put se jasno razlikuje od zablude. Pa ko ne vjeruje u šejtana (et-tāgūt), a vjeruje u Allaha, drži se za najčvršću vezu, koja se neće prekinuti. A Allah sve čuje i zna (El-Bekare, 256); također u: En-Nisā', 76, El-Mā'ide, 60;

 

  1. Ka'b ibn el-Ešref – predislamski jevrejski pjesnik iz plemena Taj, koji je podsticao Kurejšije protiv muslimana nakon Bitke na Bedru - Allah je zaštitnik onih koji vjeruju i On ih izvodi iz tmina na svjetlo, a onima koji ne vjeruju zaštitnici su tāgūti (et-tāgūt). Oni ih odvode sa svjetla u tmine. Oni će biti stanovnici Vatre i u njoj će vječno ostati (El-Bekare, 257). Ovdje riječ tāgūt ima značenje množine.

 

Zar ne vidiš one kojima je dat dio Knjige, kako vjeruju u kumira (el-džibt) i tāgūta, i govore onima koji ne vjeruju: "Ovi su na ispravnijem putu od vjernika" (En-Nisā', 51). Od Ibn Abbāsa se prenosi da je rekao: ''Džibt (kumir) je Hujejj b. Ahtab, a tāgūt - Ka'b ibn el-Ešref''. Povod objave ovih riječi je taj da su Hujejj b. Ahtab, Ka'b b. el-Ešref i drugi jevreji kazali nevjernicima iz plemena Kurejš: ''Vi ste na ispravnijem putu od Muhammeda i njegovih ashaba!''

 

Zar ne vidiš one koji tvrde da vjeruju u ono što se objavljuje tebi, i u ono što je objavljeno prije tebe, kako žele da im se sudi pred tāgūtom, a naređeno im je da ne vjeruju u njega (En-Nisā', 60). U tefsirima se bilježi da je ovaj ajet objavljen o munaficima, a veli se: O munaficima i jevrejima među kojima se desio spor pa su otišli da im se sudi pred Ka'bom ibn el-Ešrefom (v. Ibn Džuzejj, Olakšani komentar Kur'ana, 2/62).

Fisk, kufr, tāgūt

Moderni muslimanski komentator Mevdūdī (u. 1979) tāgūta definira kao stvorenje koje ne samo da se buni protiv svevišnjeg Boga, već i krši Njegovu volju:

''Doslovno tāgūt označava svakoga ko prekorači svoje legitimne granice. U kur’anskoj terminologiji, međutim, to se odnosi na stvorenje koje prelazi granice svoje stvorenosti i sebi prisvaja Božanstvo i Gospodarstvo. Postoje tri faze čovjekova prijestupa i pobune protiv Boga. Prva je faza u tome što se u načelu priznaje da je poslušnost Bogu ispravna, ali se to u praksi zanemaruje... Ovo je prijestup (fisk). Druga je faza da se čovjek ne samo ne pokorava nego i načelno odbacuje poslušnost, pa samim tim ili odbija da postane subjekt bilo koga ili usvaja nekoga drugog osim Boga kao objekt služenja i predanja. Ovo je nevjerništvo (kufr). Treća faza je da se čovjek ne samo pobuni protiv svog Gospodara već i nameće sopstvenu volju Božijem svijetu i Božijim stvorenjima. Svako ko dosegne takvu tačku naziva se tāgūt i niko ne može biti istinski vjernik u Boga ako se ne odbaci autoritet takvog tāgūta (zlog čovjeka) (Sayyid Abul A'lā Mawdūdī, Towards Understanding the Qur'an. Abdridged Version of Tahfīm al-Qur'ān, vol. 1, The Islamic Foundation, London, 1988, 227).

Autor: Almir Fatić

Keywords & Tags

Islam, sunnet, hadis, iman, islamska predavanja, islamska civilizacija, islamska kultura, propisi, rukja, ehlu sunnet, salavat, idžtihad, predavanja, Allah, Poslanik, poslanik Muhammed, predaja, enciklopedija hadisa, Buharija, Muslim, Ebu Davud, Ibn Madže, Tirmizi, Darekutni, Nesai, Taberani, Malik, Bezzar, Darimi, Nevevi, Kenan Musić, Šefik Kurdić, Bejheki, muharrem, rebiul evel, rođenje poslanika, hazreti, sahih, hasen, daif, lanac prenosilaca, Ebu Hurejre, kurtubi, hanefijski, mezheb, šafijski, malik, hanbel, mehr, nafaka, farz kifaje, fatima, fetva, fikh, hafiz, halifa, Ebu bekr, Alija, Omer, Ibn Hadžer, hatib, hidžab, hilafet, hudejbija, uhud, hendek, ibadet, ibadije, iblis, ibn Tejmijje, akaid, akida, ahlak, moral, povijest islama, sira, kiraet, tedžvid, dove, mevlud, sedmina, tabut, haram, halal, menhedž, sufije, selefizam, hajz, nifas, istihaza, žena islam, hurije, bedr, bejat, kaba, bejtul mal, abasije, emevije, adl, arefat, mikat, ihram, umra, asgab, džebrail, mikail, munkir, nekir, israfil, sudnji dan, predznaci, daija, vaz, dawa, derviš, mekasid, matudiri, ešarije, medina, mekka, mekasid, mešhur, nesh, metn, ravija, rivajet, mihrab, muhadis, muhkem, murted, mustahredž, mutezile, tabiin, tahavija, taberi, taklid, džihad, talak, razvod, belag, teologija, tesavvuf, tespih, tevhid, kijas, masleha, Ibrahim, Isa, Musa, Tevrat, Indžil, džini, šejtan, iddet,idžaz, temettu, ilham, ilm, kelam, šiije, ismailije, sunije, ehlu, istigfar, tevba, itikaf, kefaret, objava, jasin, ašura, hadisi kudsijj, gajb, kafir, sijase, zamahšeri, adabi, mubarek, islamizam, hatma, Kur'an, tefsir prevod, sura, ajet, harf, tefsir, prevod Kur'ana, Besim Korkut, Ibn Kesir, komentar Kur'ana, tumačenje Kur'ana, Enes Karić, Endelusi, Ibn Džuzejj, vrte tefsira, racionalni tefsir, tradicionalni tefsir, sufijski tefsir, amme džuz, transkripcija, ilmihal, abdest, tejemum, gusul, džunub, namaz, farz, sastavni dijelovi namaza, uvjeti za namaz, sahibi uzur, džemat, mujezin, ezan, ikamet, teravija, teravih, noćni namaz, sabah, podne, ikindija, akšam, jacija, rekat, sedžda, selam, početni tekbir, bajram, kurban bajram, ramazan, napaštanje, fidja, post, iftar, sehur, imsak, sadekatu fitr, vitre, zekat, nijjet, nafile, hutba, hadž, kurban, akika, dženaza, imanski šarti, šehadet, muslimani, kunut dova, zikr, zuhd, nefs, nikah, islamske nauke, Gazali, rječnik, pojmovnik, naklanjavanje, sehvi sedžda, feraiz, nasljedno pravo, sekte, grijeh, grijesi, sadaka, bereket, šerijat, šerijatsko, mubah, mustehab, mukabela, lejletul bedr, lejletul kadr, hidžr, miradž, Allahova imena, Allahova svojstva, ahiret, azab, kabur, mizan, hifz, mesela, Ibn Abbas, vakuf, kader, mushaf, Ebu Hanife, Rumi, iskušenje, Bog, Božije, dunjaluk, skraćivanje namaza, spajanje namaza, kijam, prvi uvjet, kibla, vaktija, din, džennet, džehenem, sifat, Rahman, vadžib, edeb, hadiske predaje, oprost grijeha, Preporod, Glasnik, Novi muallim, vazovi, Sulejman Bugari, Kenan Musić, Ammar bašić, Izet Čamdžić, islamski video, audio predavanja, mekam, tevhid, hikaje, šerijatski brak, šerijatsko vjenčanje

Contact Us

Adress: Kovaci 36, 71000 Sarajevo Bosnia-Herzegovina

email: info@islam.ba

Uputstvo

O Platformi