Ko su ulul-elbab, spomenuti u Kur'anu

Korijen l-b-b prenosi dva primarna značenja: 1. poštovanje, stalnost i 2. čistota, dobrota, unutarnja suština. Glagol elebbe/julibbu znači stajati ili ostati (glagolska imenica: ilbāb), dok se fraza lebbejke, kojom se hadžije u Mekki obraćaju Svevišnjem Bogu, interpretira u značenju: ''Ostat ću postojan u pokornosti Tebi''. Što se tiče drugog značenja, ono prenosi izvedenice kao što je lubb, koja označava bit, suštinu ili najbolji dio nečega – otuda, također, i um ili razum. Iz ovoga deriviramo pridjev lebīb koji ukazuje na gornji dio ili grudi, a znači i pametnu, razumnu ili pronicavu osobu. Lubb, s množinom lubūb, može označavati još: jezgro, srž, srčiku, moždinu, meso (ploda), sredinu, srce, unutrinu, sredinu hljeba (v. Abd al-Karim, Kur'anska terminologija, 116; Muftić, Arapsko-bosanski rječnik, 1533).

Lubb (ar. لبّ – mn. elbāb ألباب) je ''razum (akl) lišen svih nečistoća'' (el-hālis mineš-ševā'ib), tj. čisti intelekt (koji je nešto više od 'uma' ili 'mozga'). Lubb je, dakle, lišen iluzije, previda, imaginacije, čula, pa je, stoga, kadar prepoznati i shvatiti Istinu. Ako osoba dostigne visok nivo istinskog znanja, njen intelekt se odvaja od čula, mašte i iluzije, sposoban je da ih razlučuje i ne upada u konfuziju. Kaže se još da je to onaj najčistiji intelekt, pa se otuda svaki lubb može okarakterisati i kao akl, ali se svaki akl ne može okarakterisati kao lubb, i zato ''Svevišnji Allah propise ili odredbe (ahkām), koje mogu spoznati samo čisti umovi, povezuje s ulul-elbāb, npr. u: Bekare, 269, Āli Imrān, 47, Ra'd, 19, Ibrāhīm, 52, Sād, 29 i dr.'' (v. Isfahānī, Mu'džem mufredāt, 500).

Pošto je lubb, kako smo rekli nešto više od (raz)uma, sintagmu ulul-elbāb (dosl. posjednici lubba) razumijevamo u smislu onih koji posjeduju intelekt i obdareni su ispravnim razmišljanjem ili oštroumnošću te razumiju i prihvataju Istinu. To su zapravo oni koji imaju dublji uvid i percepciju stvarnosti.

Množina elbāb (ألباب) pojavljuje se 16 puta u Kur'anu u odnosu na svjesnost Svevišnjeg Boga i razboritost, htijenja srca i umova. U suri Āli Imrān (7) govori se o onima koji vjeruju u Božiju Objavu i koji govore ''cijela je [Božija Objava] od našeg Gospodara''. Na kraju ajeta dodaje se da ovu istinu imaju na umu samo oni ''koji su obdareni oštroumnošću'' (ulul-elbāb).

Također, u suri Āli Imrān (190) Kur'an poziva na razmišljanje o osjetilnim stvarima: Zaista u stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni noći i dana znamenja za one oštroumne (li ulil-elbāb) / koji spominju Allah stojeći, sjedeći i na svojim stranama ležeći, i razmišljaju o stvaranju nebesa i Zemlje: "Gospodaru naš, nisi ovo stvorio uzalud! Uzvišen si Ti i sačuvaj nas od kazne u Vatri! Iz ovoga zaključujemo da osjetila i stvari koje čovjek spoznaje osjetilima jačaju njegov intelekt.

Oni na koje Kur'an ukazuje kao na ulul-elbāb spominju se na četiri mjesta u vezi sa svjesnošću Svevišnjeg Boga, npr. u Bekare, 179: U odmazdi vam je život, o, vi oštroumnošću obdareni, da biste Bogobojazni bili! Kur'an uvjerava ulul-elbāb da je odmazda izvora života za ljude. Samo oni imaju razboritost da razumiju da, uprkos nedostacima prava na odmazdu, ono oličava Božiju mudrost i milost zato što, zahvaljujući strahu usađenom u ljudskim srcima, to pravo ih odvraća od činjenja zla.

Na deset mjesta ulul-elbāb se spominju u vezi s razboritošću i sjećanjem (v. npr. u Bekare, 269; Ra'd, 19; Mā'ide, 100), a u suri Jūsuf (111) njihov spomen povezuje se s ''poukom'' ('ibre) upućenoj njima. U ajetu sure Gāfir (54) kaže nam se da je Svevišnji Bog slao objave kao ''Uputu i Podsjetnik za one koji su obdareni oštroumnošću'' (huden ve zikrā li ulil-elbāb) (usp. Abd al-Karim, Kur'anska terminologija, 116-117).

Na temelju kur'anskih ajeta u kojima se navodi sintagma ulul-elbāb, možemo zaključiti koje su to osnovne karakteristike ulul-elbāba: 1. vjerovanje u pravednost Božijih propisa (ahkām) i njihovo čvrsto pridržavanje (Bekare, 179); 2. revnosno obavljanje ibadeta (obreda) (Bekare, 197); 3. poznavanje vrline mudrosti (hikme) i prepoznavanje onih koji je posjeduju (Bekare, 269); 4. znanje razlike između jasnih (muhkem) i manje jasnih (mutešābih) ajeta u Kur'anu (Āli Imrān, 7); 5. znanje razlike između dobrog (tajjib) i lošeg (habīs) (Mā'ide, 100); 6. razmišljanje o posljedicama stvari (Sād, 43); 7. razlikovanje onih koji znaju i onih koji ne znaju (Zumer, 9); 8. slušanje Kur'ana i njegovo slijeđenje (Zumer, 18); 9. duboko razmišljanje i proučavanje fizičkog svijeta (Zumer, 21); 10. prihvatanje Upute i podsjećanje (Gāfir, 54).

Keywords & Tags

Islam, sunnet, hadis, iman, islamska predavanja, islamska civilizacija, islamska kultura, propisi, rukja, ehlu sunnet, salavat, idžtihad, predavanja, Allah, Poslanik, poslanik Muhammed, predaja, enciklopedija hadisa, Buharija, Muslim, Ebu Davud, Ibn Madže, Tirmizi, Darekutni, Nesai, Taberani, Malik, Bezzar, Darimi, Nevevi, Kenan Musić, Šefik Kurdić, Bejheki, muharrem, rebiul evel, rođenje poslanika, hazreti, sahih, hasen, daif, lanac prenosilaca, Ebu Hurejre, kurtubi, hanefijski, mezheb, šafijski, malik, hanbel, mehr, nafaka, farz kifaje, fatima, fetva, fikh, hafiz, halifa, Ebu bekr, Alija, Omer, Ibn Hadžer, hatib, hidžab, hilafet, hudejbija, uhud, hendek, ibadet, ibadije, iblis, ibn Tejmijje, akaid, akida, ahlak, moral, povijest islama, sira, kiraet, tedžvid, dove, mevlud, sedmina, tabut, haram, halal, menhedž, sufije, selefizam, hajz, nifas, istihaza, žena islam, hurije, bedr, bejat, kaba, bejtul mal, abasije, emevije, adl, arefat, mikat, ihram, umra, asgab, džebrail, mikail, munkir, nekir, israfil, sudnji dan, predznaci, daija, vaz, dawa, derviš, mekasid, matudiri, ešarije, medina, mekka, mekasid, mešhur, nesh, metn, ravija, rivajet, mihrab, muhadis, muhkem, murted, mustahredž, mutezile, tabiin, tahavija, taberi, taklid, džihad, talak, razvod, belag, teologija, tesavvuf, tespih, tevhid, kijas, masleha, Ibrahim, Isa, Musa, Tevrat, Indžil, džini, šejtan, iddet,idžaz, temettu, ilham, ilm, kelam, šiije, ismailije, sunije, ehlu, istigfar, tevba, itikaf, kefaret, objava, jasin, ašura, hadisi kudsijj, gajb, kafir, sijase, zamahšeri, adabi, mubarek, islamizam, hatma, Kur'an, tefsir prevod, sura, ajet, harf, tefsir, prevod Kur'ana, Besim Korkut, Ibn Kesir, komentar Kur'ana, tumačenje Kur'ana, Enes Karić, Endelusi, Ibn Džuzejj, vrte tefsira, racionalni tefsir, tradicionalni tefsir, sufijski tefsir, amme džuz, transkripcija, ilmihal, abdest, tejemum, gusul, džunub, namaz, farz, sastavni dijelovi namaza, uvjeti za namaz, sahibi uzur, džemat, mujezin, ezan, ikamet, teravija, teravih, noćni namaz, sabah, podne, ikindija, akšam, jacija, rekat, sedžda, selam, početni tekbir, bajram, kurban bajram, ramazan, napaštanje, fidja, post, iftar, sehur, imsak, sadekatu fitr, vitre, zekat, nijjet, nafile, hutba, hadž, kurban, akika, dženaza, imanski šarti, šehadet, muslimani, kunut dova, zikr, zuhd, nefs, nikah, islamske nauke, Gazali, rječnik, pojmovnik, naklanjavanje, sehvi sedžda, feraiz, nasljedno pravo, sekte, grijeh, grijesi, sadaka, bereket, šerijat, šerijatsko, mubah, mustehab, mukabela, lejletul bedr, lejletul kadr, hidžr, miradž, Allahova imena, Allahova svojstva, ahiret, azab, kabur, mizan, hifz, mesela, Ibn Abbas, vakuf, kader, mushaf, Ebu Hanife, Rumi, iskušenje, Bog, Božije, dunjaluk, skraćivanje namaza, spajanje namaza, kijam, prvi uvjet, kibla, vaktija, din, džennet, džehenem, sifat, Rahman, vadžib, edeb, hadiske predaje, oprost grijeha, Preporod, Glasnik, Novi muallim, vazovi, Sulejman Bugari, Kenan Musić, Ammar bašić, Izet Čamdžić, islamski video, audio predavanja, mekam, tevhid, hikaje, šerijatski brak, šerijatsko vjenčanje

Ko su ulul-elbab, spomenuti u Kur'anu

Lubb (ar. لبّ – mn. elbāb ألباب) je ''razum (akl) lišen svih nečistoća'' (el-hālis mineš-ševā'ib), tj. čisti intelekt (koji je nešto više od 'uma' ili 'mozga').

Keywords & Tags

Contact Us

Uputstvo

O Platformi