Ko su bili Seldžuci

Seldžuci su turski vladarski rod koji od polovine 11. stoljeća do kraja 13. stoljeća vlada na golemim prostorima središnje i prednje Azije i Bliskog Istoka. To su slijedeće seldžučke dinastije: Veliki, Irački, Kermanski, Sirijski, Maloazijski Seldžuci. Dolazak seldžučkih Turaka otvara novu i značajnu eru u povijesti islama i Hilafeta. Do njihove pojave, halifa je bio samo sjena ranije moći i carstvo je bilo faktički raskomadano na Emevijje u Španiji, Fatimijje u Egiptu, Murabite i Muvehhide u sjeverozapadnoj Africi, a kasnije i u Španiji, sjeverna Sirija i gornja Mezopotamija bile su u rukama arapskih emira koji su osnovali vlastite dinastije. Perzija, Transoksanija i zemlje na istoku i jugu bile su rasparčane među buvejhijske i gaznevijske velikaše i male dinastije. Ši'itsko-sunnijski neredi bili su svakodnevna pojava u Hilafetu.

Svuda je, dakle, preovladavala politička i vojna anarhija. U toj društveno-političkoj i takvoj povijesnoj situaciji Hilafeta pojavljuju se Seldžuci – od Seldžuka Ibni Dukaka, šejha plemena koji je na čelu svog plemena oko 956. godine došao iz Kirgizije u oblast Buhare u Transoksaniji. Upoznavši se tu sa islamom, Seldžuci ga oduševljeno prihvaćaju. Veliki Seldžuci ratuju protiv llek hanova i Samanijja. Seldžukov unuk Togrul (1037.-1063.) prodire s vojskom sve do Horosana. Od Gaznevijja 1037. preuzima Mero i Nejsabur, a kasnije Belh, Harezm, Džurdžan, Taberistan, Hamadan i Isfahan. Godine 1055. Seldžuci su se našli pod zidinama Bagdada. El-Basasiri, turski vojskovođa, guverner prijestolnice, napusti grad, a halifa (El-Kaim) prima Togrula uz počasti i kao oslobodioca. Nakon osvajanja Bagdada, Togrul nastavlja sa osvajanjima u sjevernim krajevima. U njegovom odsustvu, bivši guverner, sada na strani Fatimijja, upada s vojskom 1058. godine u Bagdad i prisiljava halifu El-Kaima da prenese vlast na fatimijskog vladara i halifu El-Mustansira.

Pošto se vrati u Bagdad, Togrul ponovo prizna El-Kaima za halifu, a El-Basasiri bi osuđen na smrt 1060. godine. Tako je propao pokušaj Buvejhijja da vrate vlast u svoje ruke. Togrulove su prijestolnice bile Merv, Rej i Isfahan. Togrulov bratić i nasljednik Alp Arslan (1063.-1073.), 1064. osvaja Ani, glavni grad kršćanske Ermenije, do tada bizantske provincije. Međutim, on se time ne zadovoljava već nastavlja prodor kroz Malu Aziju. Kod Malazgirta (sjeverozapadno od jezera Van, a jugoistočno od današnjeg Erzuruma 1071.) izvojeva nad bizantijskom vojskom odlučujuću pobjedu i osvoji grad Nikeju. To je bio razlog održavanja Križarskoga sabora u Klermon Feranu i početaka križarskih ratova. Godine 1070. Alp Arslan se sam s mačem u ruci borio i sa svega 20.000 vojnika pobijedio je bizantijskog cara Romana IV Diogenesa koji je imao na raspolaganju 200.000 vojnika. Bizantska je vojska potučena, a car Roman je dospio u zarobljeništvo. Iza te sjajne pobjede, jedna od najvećih u povijesti islama, daljnje napredovanje kroz Malu Aziju nije bilo nikakva poteškoća. Godine 1071. Alp Arslan preuzima Halep od Fatimijja i zaustavlja njihovo napredovanje. On od ove dinastije također preuzima i Haramejn, Mekku i Medinu.

Ni Togrul ni Alp Arslan nisu stolovali u Bagdadu, već u Isfahanu. Alp Arslanov sin Melikšah, 1073.-1092., je najslavniji seldžučki vladar. On udaje kćerku za halifu El Muktedija 1077. godine. Iz tog braka rodio mu se unuk, pa je pomišljao da objedini halifsku i sultansku vlast u jednoj osobi, ali to nije ostvario. Na početku vladavine, Melikšah je na prijedlog slavnog vezira Nizamul-Mulka, u zvjezdarnicu, podignutu 1076. godine, pozvao astronome i stavio im u zadatak da izvrše reformu kalendara. Novi kalendar je bio sunčev kalendar i počinjao je 1. Newroza. Takvim je prozvan Takvimu Dželali (po Melikšahovu imenu). Taj kalendar je tačniji od gregorijanskog. Melikšah je, kao i njegov otac, stolovao u Isfahanu. Tek je 1091. godine prijestolnicu preselio u Bagdad. Njegova država protezala se od Kašgara u Turkestanu, pa do Jerusalima i od Carigrada do Kaspijskog mora.

U Melikšahovo vrijeme grade se ceste, kopaju kanali i popravljaju nasipi; duž puteva kojima su prolazile hadžije bili su podignuti karavan-saraji. Razbojnika nije bilo. Melikšah podiže džamije, a u Bagdadu sprovodi i neke sanitarne mjere u vezi sa banjama i kanalizacijom. Melikšaha nasljeđuje sin Barkijaruk, 1092.-1104. godine. U njegovo se vrijeme seldžučka država raspada na nekoliko manjih zato što Melikšahovi sinovi međusobno ratuju. Posljednjim (1118.-1157.) koji je pokušao povratiti nekadašnju moć. No, u tome ne uspijeva. On vlada Horosanom jezgrom nekadašnjeg carstva. Sendžerovi potomci ne nose titulu Velikih Seldžuka nego Seldžuka od Iraka. Sultan Sendžer je bio izuzetno obrazovan i zaštitnik znanosti, podizao je medrese i biblioteke, a Gazaliji je u Tusu podigao medresu i tekiju. Tražio je da njegovoj majci klanja dženazu osoba koja nije u životu propustila namaz. Kako takve osobe nije bilo, on joj je sam klanjao dženazu. Period Velikih Seldžuka značio je ekonomski, socijalni i kulturni uspon. Mnoge prekrasne građevine, džamije, turbeta, tvrđave, podignute su u njihovo vrijeme. Od zanata se posebno razvijaju zlatarstvo i drvorez. Veliki razvoj doživljava umijeće unutarnje dekoracije, mozaici, išarana roba od gline, ukrašavanje ćilima, minijaturne slike i kaligrafije.

Keywords & Tags

Islam, sunnet, hadis, iman, islamska predavanja, islamska civilizacija, islamska kultura, propisi, rukja, ehlu sunnet, salavat, idžtihad, predavanja, Allah, Poslanik, poslanik Muhammed, predaja, enciklopedija hadisa, Buharija, Muslim, Ebu Davud, Ibn Madže, Tirmizi, Darekutni, Nesai, Taberani, Malik, Bezzar, Darimi, Nevevi, Kenan Musić, Šefik Kurdić, Bejheki, muharrem, rebiul evel, rođenje poslanika, hazreti, sahih, hasen, daif, lanac prenosilaca, Ebu Hurejre, kurtubi, hanefijski, mezheb, šafijski, malik, hanbel, mehr, nafaka, farz kifaje, fatima, fetva, fikh, hafiz, halifa, Ebu bekr, Alija, Omer, Ibn Hadžer, hatib, hidžab, hilafet, hudejbija, uhud, hendek, ibadet, ibadije, iblis, ibn Tejmijje, akaid, akida, ahlak, moral, povijest islama, sira, kiraet, tedžvid, dove, mevlud, sedmina, tabut, haram, halal, menhedž, sufije, selefizam, hajz, nifas, istihaza, žena islam, hurije, bedr, bejat, kaba, bejtul mal, abasije, emevije, adl, arefat, mikat, ihram, umra, asgab, džebrail, mikail, munkir, nekir, israfil, sudnji dan, predznaci, daija, vaz, dawa, derviš, mekasid, matudiri, ešarije, medina, mekka, mekasid, mešhur, nesh, metn, ravija, rivajet, mihrab, muhadis, muhkem, murted, mustahredž, mutezile, tabiin, tahavija, taberi, taklid, džihad, talak, razvod, belag, teologija, tesavvuf, tespih, tevhid, kijas, masleha, Ibrahim, Isa, Musa, Tevrat, Indžil, džini, šejtan, iddet,idžaz, temettu, ilham, ilm, kelam, šiije, ismailije, sunije, ehlu, istigfar, tevba, itikaf, kefaret, objava, jasin, ašura, hadisi kudsijj, gajb, kafir, sijase, zamahšeri, adabi, mubarek, islamizam, hatma, Kur'an, tefsir prevod, sura, ajet, harf, tefsir, prevod Kur'ana, Besim Korkut, Ibn Kesir, komentar Kur'ana, tumačenje Kur'ana, Enes Karić, Endelusi, Ibn Džuzejj, vrte tefsira, racionalni tefsir, tradicionalni tefsir, sufijski tefsir, amme džuz, transkripcija, ilmihal, abdest, tejemum, gusul, džunub, namaz, farz, sastavni dijelovi namaza, uvjeti za namaz, sahibi uzur, džemat, mujezin, ezan, ikamet, teravija, teravih, noćni namaz, sabah, podne, ikindija, akšam, jacija, rekat, sedžda, selam, početni tekbir, bajram, kurban bajram, ramazan, napaštanje, fidja, post, iftar, sehur, imsak, sadekatu fitr, vitre, zekat, nijjet, nafile, hutba, hadž, kurban, akika, dženaza, imanski šarti, šehadet, muslimani, kunut dova, zikr, zuhd, nefs, nikah, islamske nauke, Gazali, rječnik, pojmovnik, naklanjavanje, sehvi sedžda, feraiz, nasljedno pravo, sekte, grijeh, grijesi, sadaka, bereket, šerijat, šerijatsko, mubah, mustehab, mukabela, lejletul bedr, lejletul kadr, hidžr, miradž, Allahova imena, Allahova svojstva, ahiret, azab, kabur, mizan, hifz, mesela, Ibn Abbas, vakuf, kader, mushaf, Ebu Hanife, Rumi, iskušenje, Bog, Božije, dunjaluk, skraćivanje namaza, spajanje namaza, kijam, prvi uvjet, kibla, vaktija, din, džennet, džehenem, sifat, Rahman, vadžib, edeb, hadiske predaje, oprost grijeha, Preporod, Glasnik, Novi muallim, vazovi, Sulejman Bugari, Kenan Musić, Ammar bašić, Izet Čamdžić, islamski video, audio predavanja, mekam, tevhid, hikaje, šerijatski brak, šerijatsko vjenčanje

Ko su bili Seldžuci

Na bosanskohercegovačkim tv-kanalima prikazuje se turska serija o Seldžucima, koja prati život i trijumfe sultana Alparslana, drugog sultana iz dinastije Seldžuka, čije su pobjede proširile carstvo u 11. stoljeću. Ko su Seldžuci uistinu bili?

Keywords & Tags

Contact Us

Uputstvo

O Platformi