Akaidska misao bosanskohercegovačkih učenjaka

Brojni su se naši ugledni učenjaci, iz bliže i dalje prošlosti, kontinuirano bavili izučavanjem nauke akaida. Neki među njima su svojim djelima i tekstovima, kao i predanim profesorskim radom na obrazovnim ustanovama, dali osobit doprinos razvoju akaidske, a time i ukupne islamsko-teološke misli u Bosni i Hercegovini. Ovdje ćemo ponuditi kratke osvrte na opuse koje smatramo vjersko-teološkom okosnicom za nastajanje i razvijanje nauke o načelima islamskog vjerovanja (akaid) u prvoj polovini dvadesetog stoljeća, u vremenu kada se znanja iz temeljnih islamskih nauka prvi put nastoje sistematičnije interpretirati na bosanskom jeziku.

Krugu bosanskohercegovačkih učenjaka koji su od početka dvadesetog stoljeća značajno pridonosili izučavanju i razvoju islamskih naučnih disciplina na bosanskom jeziku, pripada i ugledni muderis Ahmed-ef. Burek (1876-1948). Njegova zapažena uloga se može pratiti već od 1905. godine, s tim što se ona uglavnom ostvarivala predanim i kontinuiranim višedecenijskim nastavno-naučnim radom jer, koliko se zna, ovaj alim iza sebe nije ostavio pisanih znanstvenih radova. Prilog Ahmed-ef. Bureka islamskoteološkoj misli, dakle, ne ogleda se u njegovom spisateljskom opusu, što odlikuje većinu poznatijih alima tog vremena. Enciklopedijska učenost i široka teološka znanja koja je, osobenim stilom i savremenim metodama, prenosio na svoje učenike i studente na najpoznatijim vjerskim i državnim obrazovnim ustanovama onog vremena, i to neprekidno duže od četiri desetljeća, osigurale su mu istaknuto mjesto među ulemom dvadesetog stoljeća.

Iako se Ahmed-ef. Burek potvrdio u dobrom poznavanju većeg broja osnovnih tradicionalnih islamskih nauka (tefsir, hadis, akaid, fikh, usuli-fikh, ahlak, tesavvuf), predavajući ih i tumačeći u dužim ili kraćim vremenskim periodima u medresama i na našim visokim školama, uz njegovo ime se prvenstveno vežu doprinosi razvoju akaidske misli. Važno je istaći da je ovaj ugledni alim i pedagog u skoro cijelom periodu rada naše najviše vjersko-obrazovne institucije (VIŠT) predavao akaid (islamsku dogmatiku). Pored učenika i studenata, on je i drugim brojnim vjernim slušaocima, putem redovnih sedmičnih predavanja, prenosio znanja iz akaida i drugih islamskih nauka.

Na osnovu školskih izvještaja, zatim popisa literature koju je u vlastitoj biblioteci posjedovao, kao i zapisa i kazivanja njegovih kolega i učenika, profesor Burek je nauku akaida izlagao prema slijedećim djelima (udžbenicima): Metnu-l-'akaid ('Akaidu-n-Nesefi) zajedno s komentarom od Et-Teftazanija, Kaside-i nunijja i njezin komentar od El-Hajalija, Rajske bašče o načelima vjerovanja Hasana Kafije Pruščaka, Isagoga od arapskog logičara El-Ebherija i njezin Komentar Mustafe Ejubovića-Šejh Juje, Hidajetu-l-hikme čiji autor je također Esiruddin Mufeddal ibn Omer el-Ebheri...

Sublimacija širokog vjerskog obrazovanja i modernih naučnih saznanja, te izuzetna upućenost u logiku i filološke grane arapskog jezika, omogućila je ovom našem učenjaku da naučno i metodološki bitno osavremeni i unaprijedi prezentiranje islamskih vjerskih disciplina. To se posebno odnosi na nauku akaida čiju interpretaciju je obogatio ''logičkim, filozofskim i naučnim spoznajama i metodama''. Tako je ovoj fundamentalnoj islamskoj disciplini u to vrijeme dao prepoznatljiva obilježja spekulativne teologije i apologetike (kelam).

Zahvaljujući izvanrednom poznavanju arapskog jezika, Ahmed Burek je bio u prilici da na autentičan način obrađuje i tumači temeljna djela iz tefsira, hadisa, akaida i drugih islamskih nauka. Poznata je njegova sklonost prema djelima koja pripadaju filološkom i racionalno-naučnom žanru u nauci tefsira. Među njima je i Medariku-t-tenzil ve hakaiku-t-te'vil od čuvenog mufesira Ebul-Bereketa Hafizuddina en-Nesefija (umro 1301), djelo koje je Ahmed Burek prevodio, predavao i tumačio učenicima na nastavi, ali i drugom slušateljstvu, dugi niz godina, od 1926. do 1947. godine. Znanja iz hadisa je crpio iz najpoznatijih vjerodostojnih hadiskih zbirki, s tim što je, u skoro istom razdoblju, uporedo s Nesefijevim tefsirom sistematično prevodio i izlagao Sahih od imama El-Buharija (umro 870). Prema svjedočenjima njegovih savremenika, to je obavljao ''rječnikom enciklopediste, a metodom učenog teologa i popularnog orijentaliste''.

Skrećući nakratko pažnju na Burekovo aktivno bavljenje tefsirom i hadisom, namjera nam je da istaknemo značaj ovih nauka na planu postizanja vidljivih rezultata u oblasti akaida. Naime, cjelovitiji pogled na vjersko-teološka učenja Ahmed-ef. Bureka otkriva nam koliko su, pored akaidskih, utjecala i djela iz tefsira i hadisa na produbljivanje izvornih tradicionalnih znanja kojima se on služio u nauci kelama. Uz ovu temeljnu pretpostavku, na njegovu uspješnu i u to vrijeme prilično originalnu interpretaciju akaidskih sadržaja, značajnog udjela imaju i djela iz logike, kao i oslanjanje na savremene naučne dokaze. S tim u vezi valja podsjetiti da je profesor Burek dobro vladao znanjima iz logike koja je na našim obrazovnim ustanovama u ono vrijeme izučavana kao posebna naučna disciplina. Ipak, primarno je isticana metodologija ove nauke s namjerom da se objasni njezina propedeutička uloga koja joj omogućava da prethodi svim ostalim naukama, a naročito ''spekulativnim i teološkim''. Upravo je Ahmed-ef. Burek svojim dobrim poznavanjem logike, ali i arapskog jezika, uspješno pripremao učenike i studente za svestranije razumijevanje i savremenije izučavanje islamskih disciplina, a posebno se to odnosi na nauku akaida.

Iz dosadašnjih napomena moguće je zaključiti da se Ahmed-ef. Burek u izlaganjima tradicionalnih islamskih znanja isticao u primjeni filološke i racionalno-naučne metode. I u interpretacijama svih bitnih cjelina nauke o islamskom vjerovanju (glavnih članaka ili imanskih šarta) preferirao je ''racionalnu, logičku i dijalektičku formu i metodu dokazivanja'', kad god je to bilo moguće. Time je u ono vrijeme jasno posvjedočio koliko je za prezentiranje istina vjere važno uzeti u obzir tadašnju posvemašnju autoritativnost nauke i filozofije odnosno reafirmirati davno uspostavljenu apologetsku metodu u nauci kelama.

Uz sve što smo kazali o zanimanjima ovog učenjaka za progres zapadne nauke čijim dostignućima se izdašno koristio u vjerskim tumačenjima, valja naglasiti da on ipak nije težio da brojna pitanja iz domena vjerovanja nužno objasni u svjetlu moderne nauke. Slijedeći klasične ehlisunetske obrasce, Ahmed Burek je akaidska učenja interpretirao oslanjajući se u prvom redu na tradicionalne izvore, a potom i na rezultate moderne nauke, uspješno primjenjujući metodu racionalnog potvrđivanja vjerskih istina.

Govoreći o odnosu vjere i nauke, profesor Burek naglašava da nauka ''priznaje samo one istine koje je čvrsto dokazala'', dok vjera uči da postoje istine u koje se ''vjeruje bez traženja dokaza''. On ističe da je čovjek ''napravio zapanjujuća otkrića u svim granama nauke'', ali istovremeno skreće pažnju da je to rezultat njegovih ''umnih spoznajnih mogućnosti koje su ograničene'', kao što su ograničene i fizičke ljudske sposobnosti. S druge strane, vjera je, dalje obrazlaže ovaj učenjak, ispred nauke jer ''nudi vjerovanje u neke neprovjerljive istine'' koje ljudski racio nije u stanju provjeravati. Nakon što je ukazao na takvu narav vjere, on donosi slijedeći logičan zaključak: ''Ako bi vjera nudila egzaktne dokaze (kao recimo matematika, fizika i druge egzaktne znanosti), ne bi se zvala vjerom, ne bi bilo potrebe ni mogućnosti da čovjek vjeruje.''

Nakon kratkog osvrta na važnije odlike učenja i djela Ahmed-ef. Bureka, osnovano je, prema našem mišljenju, zaključiti da je ovaj bošnjački alim svojim slojevitim vjersko-teološkim znanjima prenošenim dojmljivim, mjestu i vremenu primjerenim, metodama, značajno doprinio izučavanju akaida u prvoj polovini dvadesetog stoljeća, a time i ukupnoj misli koja se u okvirima ove nauke do danas razvijala.

Keywords & Tags

Islam, sunnet, hadis, iman, islamska predavanja, islamska civilizacija, islamska kultura, propisi, rukja, ehlu sunnet, salavat, idžtihad, predavanja, Allah, Poslanik, poslanik Muhammed, predaja, enciklopedija hadisa, Buharija, Muslim, Ebu Davud, Ibn Madže, Tirmizi, Darekutni, Nesai, Taberani, Malik, Bezzar, Darimi, Nevevi, Kenan Musić, Šefik Kurdić, Bejheki, muharrem, rebiul evel, rođenje poslanika, hazreti, sahih, hasen, daif, lanac prenosilaca, Ebu Hurejre, kurtubi, hanefijski, mezheb, šafijski, malik, hanbel, mehr, nafaka, farz kifaje, fatima, fetva, fikh, hafiz, halifa, Ebu bekr, Alija, Omer, Ibn Hadžer, hatib, hidžab, hilafet, hudejbija, uhud, hendek, ibadet, ibadije, iblis, ibn Tejmijje, akaid, akida, ahlak, moral, povijest islama, sira, kiraet, tedžvid, dove, mevlud, sedmina, tabut, haram, halal, menhedž, sufije, selefizam, hajz, nifas, istihaza, žena islam, hurije, bedr, bejat, kaba, bejtul mal, abasije, emevije, adl, arefat, mikat, ihram, umra, asgab, džebrail, mikail, munkir, nekir, israfil, sudnji dan, predznaci, daija, vaz, dawa, derviš, mekasid, matudiri, ešarije, medina, mekka, mekasid, mešhur, nesh, metn, ravija, rivajet, mihrab, muhadis, muhkem, murted, mustahredž, mutezile, tabiin, tahavija, taberi, taklid, džihad, talak, razvod, belag, teologija, tesavvuf, tespih, tevhid, kijas, masleha, Ibrahim, Isa, Musa, Tevrat, Indžil, džini, šejtan, iddet,idžaz, temettu, ilham, ilm, kelam, šiije, ismailije, sunije, ehlu, istigfar, tevba, itikaf, kefaret, objava, jasin, ašura, hadisi kudsijj, gajb, kafir, sijase, zamahšeri, adabi, mubarek, islamizam, hatma, Kur'an, tefsir prevod, sura, ajet, harf, tefsir, prevod Kur'ana, Besim Korkut, Ibn Kesir, komentar Kur'ana, tumačenje Kur'ana, Enes Karić, Endelusi, Ibn Džuzejj, vrte tefsira, racionalni tefsir, tradicionalni tefsir, sufijski tefsir, amme džuz, transkripcija, ilmihal, abdest, tejemum, gusul, džunub, namaz, farz, sastavni dijelovi namaza, uvjeti za namaz, sahibi uzur, džemat, mujezin, ezan, ikamet, teravija, teravih, noćni namaz, sabah, podne, ikindija, akšam, jacija, rekat, sedžda, selam, početni tekbir, bajram, kurban bajram, ramazan, napaštanje, fidja, post, iftar, sehur, imsak, sadekatu fitr, vitre, zekat, nijjet, nafile, hutba, hadž, kurban, akika, dženaza, imanski šarti, šehadet, muslimani, kunut dova, zikr, zuhd, nefs, nikah, islamske nauke, Gazali, rječnik, pojmovnik, naklanjavanje, sehvi sedžda, feraiz, nasljedno pravo, sekte, grijeh, grijesi, sadaka, bereket, šerijat, šerijatsko, mubah, mustehab, mukabela, lejletul bedr, lejletul kadr, hidžr, miradž, Allahova imena, Allahova svojstva, ahiret, azab, kabur, mizan, hifz, mesela, Ibn Abbas, vakuf, kader, mushaf, Ebu Hanife, Rumi, iskušenje, Bog, Božije, dunjaluk, skraćivanje namaza, spajanje namaza, kijam, prvi uvjet, kibla, vaktija, din, džennet, džehenem, sifat, Rahman, vadžib, edeb, hadiske predaje, oprost grijeha, Preporod, Glasnik, Novi muallim, vazovi, Sulejman Bugari, Kenan Musić, Ammar bašić, Izet Čamdžić, islamski video, audio predavanja, mekam, tevhid, hikaje, šerijatski brak, šerijatsko vjenčanje

Akaidska misao bosanskohercegovačkih učenjaka

Krugu bosanskohercegovačkih učenjaka koji su od početka dvadesetog stoljeća značajno pridonosili izučavanju i razvoju islamskih naučnih disciplina na bosanskom jeziku, pripada i ugledni muderis Ahmed-ef. Burek (1876-1948).

Keywords & Tags

Contact Us

Uputstvo

O Platformi