Ajet: Definicija i vrste

Klasični islamski učenjaci dali su više terminoloških definicija pojma ājet, npr. ''kur'anska rečenica'', ''dio Kur'ana'' i sl. Svaki dio Kur'ana (svaki ājet) je Božiji znak - znak Njegove mudrosti, dobrote i moći, kao što je isto to i svaki dio kosmosa kao Božija kreacija. Savremeni učenjak Mennā' el-Kattān (u. 1999) daje sljedeću definiciju: ''Ājet je rečenica (džumla) Allahova Govora uključena u kur'ansku sūru'' (Mebāhis fī ulūmil-Kur'an, 140).

Gledano sa sintaksičkog stanovišta, većina ājeta jesu rečenice, nezavisne ili zavisne, ali, ipak, svaki ājet nije rečenica. Mnogi od njih nisu ''najmanji dijelovi diskursa'' (savremena definicija rečenice) i ne posjeduju predikatsko-subjekatsku vezu mada svaki ajet ima završenu intonaciju. Tako imamo:

Ovdje treba dodati i ājet – riječ, npr. u Rahman (64): مُدْهَامَّتَانِ modrozelena. Neki kažu da postoji još takvih ajeta kao što su: Ven-Nedžmi, Ved-Duha, Vel-Asr (Sujuti, Itkān, 1/282-283). Neprikladno je ājet prevoditi kao stih (eng. verse) jer Kur'an nije poezija.

Sūre Kur'ana (114) sastoje se od ājeta kao najkraćih jedinica njegovog teksta. Neki ajeti su duži, neki kraći. Zanimljivo je da je najduži ajet o dugi (ajetud-dejn – Bekara, 282), tj. o jednoj zemaljskoj transakciji. Nakon završetka svakog ājeta nalazi se mali kružić koji to naznačava. Ājeti u sūrama poredani su tokom života Muhammeda, a.s., i pod njegovim direktnim nadzorom (tevkīfī). Taj poredak nije proizvoljan niti nasumičan, već se u njemu otkriva posebna jedinstvenost i koherentnost.

Islamski učenjaci su saglasni da u Kur'anu ima 6.000 ajeta. Razilaze se (zbog više faktora, a među najvažnijim jeste pitanje gdje jedan ajet završava) u povećanju tog broja pa otuda imamo sljedeća brojanja: 6.212 (mekkanski broj), 6.214 (medinski), 6.216 (basranski), 6.236 (kufski), 6.250 (šamski). Zapravo, prihvaćeno je sedam različitih računanja sveukupnog broja kur'anskih ājeta. Većina mushafa je štampana ili pisana po kufskom broju.

Prema klasičnim semantičarima (više v.: Ibnul-Dževzi, Nuzha, 49-50; Fatić, Kur’anski semantički kontekst, 208-209) riječ ājet u Kur'ana ima sljedeća kontekstualna značenja: 1. ājet = znak (alāme): Rūm, 20, 25; Jā-sīn, 41, Fussilet, 39; 2. ājet = (nadnaravno) čudo, mudžiza: Kasas, 36; Kamer, 2; 3. ājet = Knjiga (kitāb): Mu’minūn, 66; 4. ājet = naredba i zabrana (emr ven-nehj): Bekara, 266; 5. ājet = pouka (el-‘ibre): Nahl, 79; Mu’minūn, 50; Furkān, 37; Kamer, 15; 6. ājet = ājet Kur'ana: Bekarea, 107; Jūsuf, 1; Nahl, 101. Sama riječ ājet u Kur'anu se spominje 287 puta.

Na početku smo spomenuli dvije vrste ājeta: ājeti u Knjizi i ājeti u kosmosu; ili: verbalni i neverbalni ājeti. Svevišnji s ljudima komunicira na dva način: Objavom koja se čita, recitira ili uči, i kosmosom koji se prostire, širi i vidi. Objava sa svojim ājetima - znakovima postaje dostupna kroz poslanika, dok kosmos sa svojim ājetima - znacima, fenomenima pristupačan je svima bez ikakva posrednika. U Kur’anu primjećujemo savršenu saglasnost između ājeta Knjige i ājeta kosmosa. No, ovim vrstama ājeta moramo dodati još jednu vrstu – ājeti u nama: Mi ćemo im pokazivati ajete Naše (ājātinā) u prostranstvima (āfāk), a i u njima samim (ve fī enfusihim), dok im ne bude sasvim jasno da je on [Kur'an] istina. (Fussilet, 53); Na Zemlji su dokazi za one koji čvrsto vjeruju, / a i u vama samima (ve fī enfusikum), zar ne vidite? (Zārijat, 20-21) Kao što se Božija moć ispoljava u prirodnim fenomenima ona se ispoljava i u onim fenomenima koji se javljaju u našoj duši poput pravde, ljubavi, samilosti… Kao što postoji prirodni zakoni, koji dominiraju u svijetu prirode koji nas okružuje, isto tako postoje i moralni zakoni koji bi trebali dominarati u našem ponašanju, individualnom i kolektivnom.

Sve tri ove vrste ājeta važne su za ljude i njihovo dobro i boljitak na ovome svijetu: izučavanje Knjige, izučavanje kosmosa ili prirode i izučavanje čovjeka (u fizičkom i moralnom aspektu). Muslimani se moraju vratiti integralnom pogledu na svijet i ne zanemarivati znakove u Knjizi te znakove u i oko sebe! Sve su to Božiji ājeti i iznimno su vrijedni.

Keywords & Tags

Islam, sunnet, hadis, iman, islamska predavanja, islamska civilizacija, islamska kultura, propisi, rukja, ehlu sunnet, salavat, idžtihad, predavanja, Allah, Poslanik, poslanik Muhammed, predaja, enciklopedija hadisa, Buharija, Muslim, Ebu Davud, Ibn Madže, Tirmizi, Darekutni, Nesai, Taberani, Malik, Bezzar, Darimi, Nevevi, Kenan Musić, Šefik Kurdić, Bejheki, muharrem, rebiul evel, rođenje poslanika, hazreti, sahih, hasen, daif, lanac prenosilaca, Ebu Hurejre, kurtubi, hanefijski, mezheb, šafijski, malik, hanbel, mehr, nafaka, farz kifaje, fatima, fetva, fikh, hafiz, halifa, Ebu bekr, Alija, Omer, Ibn Hadžer, hatib, hidžab, hilafet, hudejbija, uhud, hendek, ibadet, ibadije, iblis, ibn Tejmijje, akaid, akida, ahlak, moral, povijest islama, sira, kiraet, tedžvid, dove, mevlud, sedmina, tabut, haram, halal, menhedž, sufije, selefizam, hajz, nifas, istihaza, žena islam, hurije, bedr, bejat, kaba, bejtul mal, abasije, emevije, adl, arefat, mikat, ihram, umra, asgab, džebrail, mikail, munkir, nekir, israfil, sudnji dan, predznaci, daija, vaz, dawa, derviš, mekasid, matudiri, ešarije, medina, mekka, mekasid, mešhur, nesh, metn, ravija, rivajet, mihrab, muhadis, muhkem, murted, mustahredž, mutezile, tabiin, tahavija, taberi, taklid, džihad, talak, razvod, belag, teologija, tesavvuf, tespih, tevhid, kijas, masleha, Ibrahim, Isa, Musa, Tevrat, Indžil, džini, šejtan, iddet,idžaz, temettu, ilham, ilm, kelam, šiije, ismailije, sunije, ehlu, istigfar, tevba, itikaf, kefaret, objava, jasin, ašura, hadisi kudsijj, gajb, kafir, sijase, zamahšeri, adabi, mubarek, islamizam, hatma, Kur'an, tefsir prevod, sura, ajet, harf, tefsir, prevod Kur'ana, Besim Korkut, Ibn Kesir, komentar Kur'ana, tumačenje Kur'ana, Enes Karić, Endelusi, Ibn Džuzejj, vrte tefsira, racionalni tefsir, tradicionalni tefsir, sufijski tefsir, amme džuz, transkripcija, ilmihal, abdest, tejemum, gusul, džunub, namaz, farz, sastavni dijelovi namaza, uvjeti za namaz, sahibi uzur, džemat, mujezin, ezan, ikamet, teravija, teravih, noćni namaz, sabah, podne, ikindija, akšam, jacija, rekat, sedžda, selam, početni tekbir, bajram, kurban bajram, ramazan, napaštanje, fidja, post, iftar, sehur, imsak, sadekatu fitr, vitre, zekat, nijjet, nafile, hutba, hadž, kurban, akika, dženaza, imanski šarti, šehadet, muslimani, kunut dova, zikr, zuhd, nefs, nikah, islamske nauke, Gazali, rječnik, pojmovnik, naklanjavanje, sehvi sedžda, feraiz, nasljedno pravo, sekte, grijeh, grijesi, sadaka, bereket, šerijat, šerijatsko, mubah, mustehab, mukabela, lejletul bedr, lejletul kadr, hidžr, miradž, Allahova imena, Allahova svojstva, ahiret, azab, kabur, mizan, hifz, mesela, Ibn Abbas, vakuf, kader, mushaf, Ebu Hanife, Rumi, iskušenje, Bog, Božije, dunjaluk, skraćivanje namaza, spajanje namaza, kijam, prvi uvjet, kibla, vaktija, din, džennet, džehenem, sifat, Rahman, vadžib, edeb, hadiske predaje, oprost grijeha, Preporod, Glasnik, Novi muallim, vazovi, Sulejman Bugari, Kenan Musić, Ammar bašić, Izet Čamdžić, islamski video, audio predavanja, mekam, tevhid, hikaje, šerijatski brak, šerijatsko vjenčanje

Ajet: Definicija i vrste

Riječ ājet (ar. آيَةَ mn. آيات - آي) bila je poznata Arabljanima prije objavljivanja Kur'ana; kao takva navodi se u predislamskoj poeziji. U leksičkom smislu ājet znači: znak, predznak, oznaka, znamenje, indikacija, dokaz, čudo.

Keywords & Tags

Contact Us

Uputstvo

O Platformi