Najodabranija noć u hidžretskoj godini je noć Lejletul-kadra i po njoj se devedeset i sedma sura u Kur'anu naziva Suretul-kadr, u kojoj Allah, dž.š., kaže: «Mi smo ga (Kur'an) objavili u noći Kadr, a šta ti znaš šta je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci, meleki i Džibril, s dozvolom gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, spas je u njoj sve dok zora ne svane.» (Sura El-Kadr) 

Znači da je Kur'an objavljen u blagoslovljenoj noći Kadr koja se nalazi u mjesecu ramazanu i objavljen je odjednom iz Pomno čuvane ploče (Levhi-mahfuza) u cjelini spuštan na nama najbliže nebo (Bejtul-Izzeti), a odatle po potrebi, prema događajima u toku dvadeset i tri godine objavljivan Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. (Tefsir Ibn Kesira, str. 1515)

Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: «Ko noć Kadr provede u ibadetu, čvrsto vjerujući i nadajući se nagradi, biće mu oprošteni raniji grijesi.» (Muttefekun alejhi) 

Koliko su ashabi, r.a. pridavali važnost noći Lejletul-kadr i raspitivali se o njoj ukazuju naredni hadisi:

Allahov Poslanik, s.a.v.s., je jednom prilikom upitan o noći Lejletul-kadr, je li ona u ramazanu ili u nekom drugom mjesecu, pa je odgovorio da je ona u Ramazanu.

Ashabi dalje upitaše: -Je li ta noć postoji dok ima neko od poslanika a kada oni umru nestane te noći, ili ona ostaje do Sudnjeg dana?

-Ona je sve do Sudnjeg dana- odgovori Poslanik.

A u kojem dijelu Ramazana je ona- upitaše ashabi.

-Tražite je u prvoj trećini Ramazana, ili u drugoj- reče on.

U kojoj noći od tih dvadeset noći- upitaše.

-Tražite je u posljednjoj trećini Ramazana, i ne pitajte me više o tome- reče Poslanik, s.a.v.s. 

-Zaklinjem te tvojom obavezom prema meni, da me obavijestiš koja je noć od ovih deset noći- reče jedan od ashaba (Ebu Zerr, r.a.)

Poslanik s.a.v.s. se tada žestoko naljuti i reče:

Tražite je u zadnjih sedam noći, i nemoj me nikako više o tome pitati.” (Ahmed)

Abdullah ibn Unejs, r.a., je upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: 

-Kada ćemo tražiti ovu mubarek noć (Kadr)?

-Tražete je u ovoj noći- odgovori Poslanik s.a.v.s.” (Muslim) To je bilo dvadeset i treće noći. Mada postoji veliki broj predaja u kojima se govori da je to dvadeset i sedma noć Ramazana i to je mišljenje najprihvatljivije. Također postoji mišljenje da ta noć hoda u neparnim noćima zadnje trećine ramazana, pa je nekada dvadeset i sedma a nekada neka druga neparna noć u posljednjoj trećini.

DOVA KOJA SE UČI U NOĆI LEJLETUL-KADR

Aiša r.a. je pitala Allahovog Poslanika, s.a.v.s.:

-Ako potrefim tu noć, kakvu dovu da učim?

-Uči: “Allahumme inneke Afuvvun tuhibbul-afve feafu anni / Allahu moj, ti si onaj koji oprašta i voliš praštanje pa mi oprosti!” (hadis sahih).

PO ČEMU SE NOĆ KADR POZNAJE

U jednom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: «Znaci noći Kadr su da je ona čista i svjetla kao da je u njoj pun mjesec. Ona je mirna i tiha. U njoj nema ni prevelike hladnoće ni vrućine. U njoj, dok ne svane, ni jednoj zvijezdi nije dozvoljeno da padne.» Također sunce nakon te noći iziđe zaokruženo, bez uobičajenih zraka, kao da je pun mjesec. Taj dan šejtanu nije dopušteno da s njime iziđe.» (Hadis je hasen. Tefsir Ibn Kesira, str. 1515) 

  1. I'TIKAF

Dvadeset i četvrti sastavni dio imana je i'tikaf, a to je boravak u džamiji sa nijjetom da se osoba posveti ibadetu. Obično se prakticira zadnjih deset dana mjeseca Ramazana, kako bi se, na taj način, noć Lejletul-kadr, provela u ibadetu.

Termin i'tikaf se spominje na nekoliko mjesta u Kur'anu od kojih izdvajamao riječi Uzvišenog Allaha: «I Ibrahimu i Ismailu stavili smo u obavezu 'da Kabu Moju očiste za one koji je budu obilazili, koji u njoj budu boravili (i'tikaf činili), ruku i sedždu činili.» (sura El-Bekare, 125)

 Boravak u i'tikafu je praksa Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je svakog ramazana provodio zadnjih deset dana u džamiji, a posljednjeg ramazana je proveo dvadeset dana, kako to prenosi Ebu Hurejre, r.a. (Hadis je zabilježio Buhari)

Nakon njegove, s.a.v.s., smrti tu praksu su nastavile njegove supruge, r.a.

Sunnet je da onaj koji boravi u i'tikafu posti i ne treba da izlazi iz džamije, osim zbog neophodne potrebe. Takva osoba ne treba ni da obilazi bolesnika, niti mu je dozvoljeno da ima odnos sa svojom ženom. Inače se i'tikaf održava u džamijama gdje se klanja beš vakat, tj. gdje se klanja pet dnevnih namaza. (Šuabul-iman, 3/423)

Abdullah ibn Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., za onoga koji boravi u i'tikafu rekao: «Taj se udaljio od grijeha i on ima nagradu poput onoga koji čini sve vrste dobrih djela.» (Šuabul-iman, 3/424, sa slabim senedom) 

Omer, r.a., je jednom prilikom upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,:

-Ja sam se u džahilijjetu zarekao da ću provesti u i’tikafu, u mekkanskom haremu, jedan dan, pa šta da radim? Poslanik, s.a.v.s., mu odgovori: -Idi i provedi jedan dan u i’tikafu (i ispuni svoje obećanje). (Muttefekun alejhi)

Zijad ibn Seken –rahimehullah- kaže: Prenosi se da bi Zubejd El-Jami i njegovo društvo, kada bi se organizirao kakav festival i slične parade, oni bi otišli da borave u i'tikafu u džamiji i govorili bi: «Allahu naš, ako su ovi ustrajni u svom nevjerstvu, mi ćemo –čineći i'tikaf- ustrajati u našem vjerovanju, pa nam oprosti naše grijehe!» (Šuabul-iman, 3/426)

Od Ata'a se prenosi da je rekao: «Onaj koji boravi u i'tikafu je poput onoga koji čini hadž, predajući se Najmilostivijem Allahu i govori: 'Tako mi Allaha ja ću boraviti u i'tikafu sve dok mi ne oprostiš.» (Šuabul-iman, 3/426)

Autor: Fuad Sedić