Hvala Allahu, dž.š., koji je čovjeka počastio sa mnogobrojnim blagodatima, koje ne može pobrojati: "I ako biste Allahove blagodati brojali, ne biste ih nabrojali. – Čovjek je, uistinu, nepravedan i nezahvalan." (Ibrahim, 34.). Salavat donosimo na najodabranijeg poslanika, Muhammeda, a. s., koji je bio zahvalan svome Gospodaru, kao i na ashabe i generacije poslije njih, koji su baštinili praksu zahvaljivanja Allahu, dž.š., na neizmjernim blagodatima.

Uzvišeni Allah, dž.š., u Kur`anu podsjeća na blagodati koje je podario ljudima, kako bi Mu zahvaljivali, budući da je jedino On dostojan toga: "Allah vas iz trbuha majki vaših izvodi, vi ništa ne znate, i daje vam sluh i vid i razum da biste bili zahvalni." (En-Nahl, 78). Zahvalnost je osobina Svevišnjeg Allaha, a jedno od Njegovih lijepih imena je "Eš-Šekur" (Zahvalni), koje islamski učenjaci tumače na način, da je Allah, dž.š., Onaj koji za neznatno i ograničeno djelo na dunjaluku, daje neograničene blagodati na dunjaluku i nagradu na Ahiretu. Ovo tumačenje potvrđuje i sljedeći hadis: ”Čovjek je naišao putem i ugledao je granu na putu, pa ju je sklonio, pa mu je Allah zahvalio i oprostio mu grijehe.” (Muttefekun alejh). Sa oprostom ide i ulazak u Džennet, kao što se spominje u hadisu kojeg prenosi Ebu Derda'a r.a.: ”Ko skloni sa puta ono što smeta muslimanima, Allah mu upiše dobro djelo, a kome Allah upiše dobro djelo, uvede ga u Džennet.” (Silsiletus-sahiha, 2306.).

Prema većini islamskih učenjaka, suština zahvalnosti Allahu na blagodatima se ogleda u tome da se tragovi blagodati vide i to: u govoru vjernika u smislu priznanja i zahvalnosti; u srcu u vidu prisjećanja i ljubavi; kao i na tijelu u vidu predanosti i pokornosti. Pored toga, vjera nas uči da zahvaljujemo ljudima na dobroti prema nama, što možemo zaključiti na osnovu predaje u kojoj se prenosi da je Muhammed, a. s., rekao: "Kome bude učinjeno kakvo dobro pa rekne onome koji mu je to učinio: `Allah te dobrim nagradio, on se tiime najpotpunije zahvalio.`“ (Tirmizi, 2117.).

Čovjek se na ovom svijetu uvijek nalazi na raspuću između zahvalnosti na blagodatima koje su mu date i strpljivosti zbog iskušenja u koja ponekad zapada. Ponašanje vjernika u ovim različitim stanjima i situacijama Muhammed, a. s., opisuje u hadisu: “Čudno je stanje vjernika, zaista je za njega uvijek dobro, a to nema niko osim vjernik. Ako ga zadesi nešto lijepo, zahvali se Allahu pa bude dobro, a ako ga zadesi nekakva nedaća, on se strpi pa mu opet bude dobro.” (Muslim, br. 2999.). Zahvalnost je odlika svih vjernika, a Muhammed, a. s., je svojom praksom potvrdio i pokazao zahvalnost prema Allahu, dž.š. Spominje se u predaji da je Poslanik, a. s., dugo klanjao noćni namaz. Vidjevši koliko Resulullah, a. s., noću klanja, tako da mu od dugog stajanja otiču noge i vene, Aiša, r.a., ga iznenađeno pita: „Allahov Poslaniče, zar to činiš a Allah ti je oprostio tvoje prošle i buduće grijehe?“ A Poslanik, a. s., joj odgovara: "O Aiša, zar da ne budem rob zahvalni!" (Muslim, br. 2820.).

Islam nas uči da svoju zahvalnost Allahu, dž.š., iskazujemo na način pripisivanja svih blagodati Uzvišenom Allahu i spominjanjem Allahovih blagodati: "I o blagodati Gospodara svoga kazuj!" (Ed-Duha, 11.). Islamski učenjaci su još kazali: ”Kada bi neko od nas cijeli život bio na sedždi i to na trnju i do smrti neprestano veličao Allaha, to nema vrijednost ni jedne blagodati koju nam je Allah podario.”

 

Kao primjer nezahvalnosti prema Allahu, dž.š., umjesno se prisjetiti prokletog Iblisa koji se uzoholio i odbio poslušnost Gospodaru svome, jer nije učinio sedždu Ademu, a. s., kao i njegovo obećanje Allahu, dž.š.: "...Kunem se da ću ih na Tvom Pravom putu presretati, pa ću im sprijeda, i straga, i zdesna, i slijeva prilaziti, i Ti ćeš vidjeti da većina njih neće biti zahvalna.“ (El-A`raf, 16-17.). Na žalost, danas je mnogo onih koje su šejtani zaveli i koji su nezahvalni na mnogim Allahovim blagodatima kao što su život, zdravlje, imetak, porodica i dr. Eklatantan primjer nezahvalnosti prema Allahovim blagodatima nalazimo i u suri El-Kehf u kojoj se govori o čovjeku kome je Allah, dž.š., dao dva vrta u kojima je bilo mnogo plodova i gdje „ničega nije manjkalo“. Međutim, problem je nastao kada se čovjek uzoholio i kada je odbijao da zahvali Allahu, dž.š., na blagodatima, što je za posljedicu imalo da mu je Gospodar zbog toga uništio imetak i „nije imao ko bi mu mogao pomoći, osim Allaha; a sam sebi nije mogao pomoći. Tada može pomoći samo Allah, Istiniti, On daje najbolju nagradu i čini da sve na najbolji način okonča.” (El-Kehf, 43-44.). Dakle, vjernici blagodat pripisuju svome Stvoritelju zahvaljujući Mu, i nikada ne mogu postupiti kao ovaj nezahvalnik.

Zahvalnost Allahu, dž.š., je garancija trajnosti Allahovih blagodati, lagodnosti i izobilja u životima ljudi, dok nezahvalnost uskraćuje nafaku i bereket, što potvrđuju riječi Svevišnjeg u Kur`anu: "Allah navodi kao primjer grad, siguran i spokojan, kome je u obilju dolazila hrana sa svih strana, a koji je nezahvalan na Allahovim blagodatima bio, pa mu je Allah zbog onoga što je radio dao da iskusi i glad i strah." (En-Nahl, 112.). Šta više, Allah, dž.š., je obećao da će zahvalnima blagodati stalno povećavati: "I kad je Gospodar vaš objavio: Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati." (Ibrahim, 7.).

Nezahvalnost Onome koji nam je dao Svoje blagodati, vodi nas također prema Allahovoj srdžbi i iskušenjima: „...Budete li nezahvalni, kazna Moja doista će stroga biti.“ (Ibrahim, 7.). Ebu Hazim el-E'aredža, učenjak iz generacije tabi`ina, je rekao da se svaka blagodat koju ne prati zahvalnost Allahu, dž.š., pretvara u iskušenje.” (El-adabu el-šeri'jjeti, III/232.). Međutim, iskušenja ponekad služe da čovjeka osvijeste i vrate Allahu i tada je to iskušenje ustvari još jedna blagodat od Allaha, dž.š. S tim u vezi je Poslanik, a. s., rekao: ''Kakva god nevolja zadesi muslimana, od umora, bolesti, tuge, boli, strahova do uboda trna, svaka ta neugodnost (musibet) mu je otkup za grijehe.'' (Buharija, 5641.).

S toga, molim Svevišnjeg Allaha, dž.š., da nas zaštiti od iskušenja zbog nezahvalnosti na blagodatima i da nas uvrsti među Svoje zahvlane robove, one o kojima je kazao: "A Allah će zahvalne sigurno nagraditi." (Ali-Imran, 144.). Hutbu ćemo završiti kur`anskom dovom koja glasi: “Gospodaru moj, omogući mi da budem zahvalan na blagodati Tvojoj, koju si ukazao meni i roditeljima mojim, i da činim dobra djela na zadovoljstvo Tvoje, i uvedi me, milošću Svojom, među dobre robove Svoje!” (En-Neml, 19.) Amin!

     BILJEŠKE:

  1. Kur`an s prevodom, preveo Besim Korkut, Medina, 1998.;
  2. El-Buhari, Muhammed b. Ismail, Sahihu-l-Buhari, prijevod Hasan Škapur i grupa prevodilaca, knj. 4, Visoki saudijski komitet za pomoć BiH, Sarajevo, 2009.;
  3. El-Kuseyri, Muslim ibn e-hadždžadž, Muslimova zbirka hadisa sa komentarom, prevod i komentar Šefik Kurdić i Semir Rebronja, knj. 8, Islamski pedagoški fakultet i Centar za proučavanje orijentalne civilizacije i kulture, Zenca - N. Pazar, 2015.;
  4. Tirmizi, Tirmizijina zbirka hadis-Džami`-sunen, prijevod i komentar prof. Mahmut Karalić, knj. 5, Travnik, 1999.;
  5. Muhamed Nasruddin el-Albani, Silsila el-ehadisu es-sahiha ve šejun min fikhiha ve fevaiduha, Mekteba el-Mearif, 1995.;
  6. Abdullah Muhammed ibn Muflih el-Makdisi, El-adabu eš-šeri'jjeti, III, Muesesa er-Risala, 1999.