Poslanik Muhammed, a.s., rekao je: "Ako se jedan čovjek bavi onim što ga ne zanima i što njemu ne pripada, to je najsigurniji znak da je Allah digao Svoju milost sa njega i da mu ne pomaže više. Onaj koji utroši makar jedan čas svoga života onamo gdje ne treba i gdje nije namijenjen, dostojan je svake nesreće. Ko pak poživi četrdeset godina, a dobra mu djela ne prevagnu hrđava, neka je pripravan za džehennem!Ovaj savjet dovoljan je učenima!"

Četvrti pravedni halifa, Alija, r.a., rekao je: „Najveću štetu islamu će nanijeti oni koji znaju, a ne vjeruju, tj. ne izvršavaju vjerske obaveze, i oni koji vjeruju, a nemaju nimalo znanja.“

Božiji poslanik Davud, a.s., rekao je:“Objavljeno je u Zeburu: pametan se treba zanimati samo s tri stvari: spremanjem za Dan povratka, osnovnom opskrbom za život i traženjem slasti u dozvoljenom.”

Mudri Lukman, a.s., ovako je savjetovao svoga sina: ’’O sinko moj druži se sa učenjacima i stješnjuj ih svojim koljenima jer Allah dž.š. oživljava srca sa svjetlom mudrosti kao što oživljava mrtvu zemlju kišom s neba.’’ (El-Muvetta, 3/161)
Rekao je imam Šafija: ’’Moj brate znaj da znanje nećeš steći bez šest stvari a ja te o njima podrobno obavještavam; oštroumnost, težnja, trud, upornost, druženje sa učiteljem i dugo vremena.’’ (Divanš-Šafia, 81)

Fethullah Gülen kazao je:‘‘Razumijevanje je jedno, a znanje nešto sasvim drugo, pa umjesto da znaš hiljadu stvari, daleko je bolje da samo jednu u potpunosti razumiješ.’’

Također je kazao: ‘‘Kada  bi se održalo takmičenje u siromaštvu, kao što se održavaju druga takmičenja, neznanje bi osvojilo prvo mjesto.’’

Neki mudrac je kazao: ’’Jedna od glavnih čovjekovih obaveza je da svojom snagom razgori ono blistavo načelo razuma u sebi koje dobijemo od Boga.’’ 

Jedan od četverice pravednih halifa, Alija, r.a., rekao je:

"Ko bude u potrazi za naukom, džennet će biti to što je tražio; a ko bude u potrazi za griješenjem, vatra će biti to što je tražio."

Šejh Mustafa Es-Siba’i rekao je: ’’Ako učenjaka njegovo znanje ne spriječi od moralnog posrtaja, u tom slučaju je neznanje bolje od znanja.’’

Alija bin Ebi Talib, r.a., rekao je Kumejlu: ‘‘Kumejle, nauka je najbolji imetak. Nauka te čuva dok ti čuvaš svoj imetak. Nauka je vladar, a imetak je ono nad čime se vlada. Imetak se umanjuje dijeljenjem, a nauka se povećava i uzdiže dijeljenjem.’’

Ebu Hamid El-Gazali kazao je: ’’Blago onome kome je pamet vladar, a prohtjevi zarobljenik, a teško onome kome kome su prohtjevi vladar, a pamet zarobljenik.’’

Imam Šafija rekao je: "Znanje je rodbinska veza među ulemom i razumom obdarenima, i ne mogu shvatiti kako se njima mogu pripisivati oni kod kojih je znanje postalo glavno oruđe za kidanje veza i neprijateljstvo!"

Rekao je Ebu Hamid El-Gazali: ’’Znanje je bolje od nasljedstva; odgoj je najčistiji obraz; pobožnost je najsigurnija opskrba; ibadet je najbolja zarada; razum je najbolji vodić; lijepo ponašanje najbolji je drug; blagost je najbolji pomoćnik; zadovoljstvo je najveće bogatstvo; Allahova pomoć je najbolja pomoć; a sjećanje na smrt najbolji je propovjednik. Ne budi kao onaj koji skuplja znanje učenih i mudrost mudrih, a prema Istini se odnosi kao jedan od glupih.’’

Ibn Hazm El-Endelusi kaže: ’’Kada znanje ne bi imalo nikakvu drugu vrijednost osim strahopoštovanja i ljubavi neznalica, kao i ljubavi i poštovanja učenih prema onom ko znanje posjeduje, bio bi i to dovoljan razlog da ga se traži. Na drugoj strani, da neznanje nema nikakve druge mane osim zavisti neznalice i njemu sličnih prema učenima, bilo bi i to dovoljan razlog da ga se nužno i odlučno izbjegava.’’

Bilježi Ibn Abdulberr od Kesira ibn Murreta da je rekao: ’’Doista ti imaš obaveze prema svome znanju kao što imaš obaveze prema svome imetku. Ne govori znanje onima koji ga nisu dostojni pa da te proglase neznalicom, ne zabranjuj znanje onima koji su ga dostojni pa da budeš griješnik i ne govori mudrosti kod neznalica pa da te lažljivcem nazovu.’’ (Džamiu bejanil-ilmi ve fadlihi, 1/110)


Autor: hfz. Muriz Mešić