Ovaj hadis je samo dio jednog dužeg hadisa koji je pun Pejgamberovih, s.a.v.s., poruka i uputstava, pa ćemo ga zbog toga citirati u cjelini. 

Abdullah ibn Omer, r.a., prenosi da je Pejgamber, s.a.v.s., rekao: 

"Troje upropaštava, troje spašava, troje čisti grijehe a troje diže deredže/stepene: Troje koje upropaštava su: škrtost kojoj se pokorno, hir (strast) koja se slijedi i zadivljenost čovjeka sa svojim mišljenjem. Troje koje spašava su: pravednost pri srdžbi i zadovoljstvu, umjerenost u bogatstvu i siromaštvu i strah od Uzvišenog Allaha tajno i javno. Troje koje čisti grijehe su: iščekivanje slijedećeg namaza nakon obavljenog namaza, potpuno uzimanje abdesta u poteškoćama (hladnom vremenu i sl.) i pješačenje prema džamiji. I troje koje diže deredže/stepene su: nahraniti gladnog, širenje selama i klanjanje noću dok ljudi spavaju."  (Taberani u Evsatu)

Hadis o kojem ovom prilikom govorimo upozorava na tri vrlo opasne stvari, pa kod koga se nađe neka od ovih osobina treba da je nastoji popraviti, a kod koga se nađu sve ove osobine, onda je situacija još teža i više treba truda da ih se klonimo. To su ljubav prema dunjaluku i davanje prednosti njemu nad vječnim životom/ahiretom, strast i hir koji se slijedi i uobraženost i zadivljenost čovjeka sa svojim mišljenjem. 

Prvo: Ljubav prema dunjalučkim uživanjima i duga nada je bolest koja nije mašila ni vladara ni podanika, ni učenog ni neznalicu, osim onih kojima se Allah smilovao. Najavio je Pejgamber, s.a.v.s., da će iskušenje ovom ummetu biti u imetku, pa je rekao: "Svaki narod ima svoje iskušenje, a iskušenje mom narodu je imetak." (Tirmizi, sahih) 

Drugo: Slijeđenje strasti i prohtjeva dovodi do razjedinjavanja među ljudima i neuvažavanja drugih. Na to stanje nas upozorava  hadis, koji prenosi Zubejr, r.a., u kojem stoji: "Primakla vam se bolest koja je zadesila one koji su bili prije vas, a to je nepodnošljivost (mržnja) i zavidnost. Mržnja je ta koja brije (uništava), ali ona ne brije kosu nego brije (uništava) vjeru." 

Naš Stvoritelj nas je upozorio na nekoliko mjesta u Kur'anu da ne slijedimo svoje hirove (heva') da nas to ne bi odvelo u zabludu. 

Sve svoje kapacitete i stremljenja vjernik treba da usmjerava prema Allahovom zadovoljstvu, Njegovoj Knjizi i svemu onome čime je došao Njegov miljenik Muhammed, s.a.v.s. Upravo zbog toga Pejgamber, s.a.v.s., u jednom hadisu usmjerava svoje sljedbenike, pa kaže: "Neće niko od vas potpuno vjerovati dok njegovo stremljenje i želja za slijeđenjem (heva') ne bude usmjerena onome čime sam ja došao." Ibn Redžeb kaže: Svi grijesi proizilaze iz toga kada čovjek dadne prednost prohtjevima svoje duše nad ljubavlju prema Allahu i Njegovom poslaniku. Allah, dž.š., je za mušrike rekao da slijede svoje hirove, pa kaže: "Pa ako ti se ne odazovu, onda znaj da se oni povode jedino za strastima svojim. A zar je iko gore zalutao od onoga koji slijedi strast svoju, a ne Allahovu uputu?" (sura El-Kasas, 50.)

I treće je uobraženost a to je jedna vrlo opasna osobina na koju na Pejgamber, s.a.v.s., upozorava. To je kada čovjek sebe smatra najpametnijim i da misli da je samo njegovo mišljenje ono koje je tačno, bez da dadne priliku drugima da iznesu svoja mišljenja. Da se podsjetimo izreke velikog imama Šafije, koji kaže: "Nisam nikada raspravljao sa nekim čovjekom a da nisam želio da istina (ono što je tačno) izađe iz njegovih usta." Tako bi trebalo da bude, ako nam je cilj doći do istine, a ne da nam bude cilj nametanje svoga mišljenja drugima. 

Ova bolest i osobina koja nas je zadesila je rezultirala stanjem islamskog ummeta koje danas imamo. Munavi kaže: "To je velika bolest a sastoji se u tome da čovjek sebe gleda sa ponosom i veličanjem a drugog s poniženjem." 

Poznati mufessir Zamahšeri kaže: "Zadivljenost i uobraženost je veliko i opasno iskušenje za učenjake." 

Kurtubi kaže: "Zadivljenost i uobraženost je da sebe vidiš kompletnog a zaboravljaš Allahove blagodati." 

Gazali kaže: "Zadivljenost samim sobom sprečava Allahovu pomoć, pa kada se to desi onda je propast blizu." 

Omer ibn Hattab, r.a., je rekao: "Ono čega se najviše bojim za vas je da čovjek bude uobražen i zadivljen svojim mišljenjem. Ko kaže: Ja znam, taj je pravi neznalica, a ko kaže: Ja ću zasigurno u Džennet, taj može lahko pasti u Džehennem." (Metalib alije, od Ibn Hadžera)

Ebu Derda', r.a., je rekao: "Tri su znaka neznanja: Zadivljenost sobom, mnoštvo govora o onome što ga se ne tiče i odvraćanje od nečega što sam čini." 

Alija, r.a., je rekao: "Čovjekova uobraženost i zadivljenost samim sobom je dokaz slabosti njegovog prosuđivanja."

 

Autor: Prof. dr. Fuad Sedić