Ovaj termin se pominje u kur'anskom ajetu, u kojem Allah, dž.š., kaže: 

«O vjernici, budite strpljivi i izdržljivi, na granicama bdijete i Allaha se bojte, da biste postigli ono što želite.» (Al Imran, 200)

Navodi se da je cilj bdijenja ovdje bdjenje na straži u borbi s neprijateljem, čuvanje islamskih utvrda i njihova zaštita, kako ne bi neprijatelji ušli u zemlju islama. (Tefsir Ibn Kesira, str. 252) 

Stražarenje i bdjenje (ribat) na Allahovom putu je u odnosu na džihad, kao i'tikaf (boravak) u džamiji u odnosu na namaz, jer onaj koji bdije i čuva stražu, njega neprijatelj ne može iznanaditi, kao što onoga koji boravi u džamiji ne može mašiti namaski vakat u džematu. Nema sumnje da je ribat teži i naporniji od boravka u džamiji, pa kada je i'tikaf poželjan i za njega se obećava nagrada, takva situacija je i sa ribatom. (Šuabul-iman, 4/39)  

Mnogo je hadisa koji ukazuju na vrijednost stražarenja i bdjenja na Allahovom putu:

Sehl ibn Sead, r.a., pripovijeda od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: «Jednodnevna straža na Allahovom putu bolja je od ovoga svijeta i svega što je na njemu.» (Buhari)

Selman El-Farisi, r.a., pripovijeda od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: «Straža u trajanju od jednog dana i noći bolja je od posta i klanjanja čitavog mjeseca! A ako umre u tom stanju, stalno će mu se bilježiti nagrada za to djelo, i odrediti opskrba i bit će sačuvan od (kaburskih) iskušenja.» (Muslim) 

Fedale ibn Ubejd, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: «Svakom ko umre se njegova djela time završavaju osim onoga koji je stražario i bdio na granici (murabit), njemu se njegovo djela uveličavaju sve do sudnjeg dana i biće zažtićen od patnje u kaburu.» (Šuabul-iman, 4/40)

Ebu Seid El-Hudri, r.a., pripovijeda da im je Allahov Poslanik, s.a.v.s., za vrijeme pohoda na Tebuk, dok je sjedio naslonjen na palmu, rekao: «Hoćete li da vas obavijestim od najboljem čovjeku? Ashabi rekoše: -Hoćemo, Allahov Poslaniče. On reče: -Najbolji od ljudi je onaj čovjek koji jaše na svome konju, devi, ili ide pješice na Allahovom putu, sve dok mu ne dođe smrt. A najgori čovjek je onaj koji javno griješi, uči Kur'an, ali po njemu ne postupa.» (Šuabul-iman, 4/42)

Ummu Mubbešir, r.a., pripovijeda od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: «Najbolji čovjek je onaj koji jašući na svome konju straši neprijatelja a i oni njega straše.» (Šuabul-iman, 4/42)

Ebu Umame El-Bahili, r.a., pripovijeda od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: «Da čuvam stražu muslimanima tri dana draže mi je nego da me noć Lejletul-kadr zatekne u jednom od dva harema; medinskom ili u Mesdžidul-aksa'u.» (Šuabul-iman, 4/43)

 

  1. USTRAJNOST I NEBJEŽANJE SA BOJNOG POLJA

 

Jedna od karakteristika iskrenih vjernika  je smjelost, hrabrost i ustrajnos u borbi, jer je bježanje sa bojnog polja jedan od velikih grijeha. Upravo zbog toga je ova osobina sastavni dio imana. Od kur'anskih ajeta koji podstiču na tu osobinu pomenućemo slijedeći: 

Allah, dž.š., kaže: «O vjernici, kad se s kakvom četom sukobite, smjeli budite i neprestano Allaha spominjite, da biste postigli što želite.» (Sura El-Enfal, 45)

Allah Uzvišeni narešuje muslimanima da budu čvrsti i izdržljivi u toku borbe i sukoba sa neprijateljem, da ne bježe i ne povlače se pred njim, da ne strahuju od njih, da se i u tom stanju sjećaju Allaha Uzvišenog i da Ga ne zaboravljau, nego da od Njega traže pomoć i oslanjaju se na Njega. da ga mole za pobjedu protiv neprijatelja i da budu pokorni Allahu i Njegovom Poslaniku u svemu, te da se ne svađaju međusobno jer će se tako razjediniti, a to može biti uzrok njihovog neuspjeha i poraza. (Tefsir Ibn Kesira, str. 526)

Jednom prilikom je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: «O ljudi, ne priželjkujte sukob sa neprijateljem i od Allaha tražite da vas sačuva iskušenja. Ali, kada se sukobite sa njima, onda budite izdržljivi i znajte da je Džennet u sjenama sablji.» (Muttefekun alejhi) 

U drugom kur'anskom ajetu se kaže: «O vjernici, kada se s nevjernicima sukobite, a njih nastupa mnogo, leđa im ne okrećite; onaj ko im tada leđa okrene – osim onog koji se povuče s namjerom da se ponovo bori ili drugoj četi pristupi – vratit će se natovaren Allahovom srdžbom; prebivalište njegovo bit će Džehennem, a užasno je on boravište.» (Sura El-Enfal, 15-16) 

Ebu Hurejre, r.a., pripovijeda od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: "Klonite se sedam velikih, upropašćujućih grijeha! -A koji su to grijesi- upitaše ashabi. Allahov Poslanik odgovori: -Pripisivanje Allahu druga (širk), sihir (vračanje i gatanje), bespravno ubijanje, kamata, jedenje imetka siročeta, bježanje sa bojnog polja i potvaranje poštenih vjernica da su nemoralne." (Muttefekun alejhi)

Allahov Poslanik, s.a.v.s., u drugom hadisu kaže: "Tri grijeha kvare svako drugo dobro djelo: širk, neposlušnost prema roditeljima i bježanje sa bojnog polja."  (Taberani)

Onoga koji bude svjestan koliki je sevap ustrajati u borbi čeka posebna nagrada kod Allaha dž.š. kao što se to vidi iz narednog hadisa: 

Abdullah ibn Mes'ud r.a. pripovjeda da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: "Naš Uzvišeni Gospodar je zadovoljan čovjekom koji je bio u bici na Allahovom putu, gdje su njegovi drugovi bili poraženi (povukli se), pa se on -znajući šta ga čeka (jer je haram bježati sa bojnog polja)- povratio i borio se sve dok nije poginuo. Allah dž.š. tada kaže melekima: -Gledajte mog roba, povratio se- želeći dostići nagradu koja je kod Mene a bojeći se Moje kazne- i poginuo je. Uzimam vas za svjedoke da sam mu već oprostio." (Hadis je hasen a zabilježio ga je Ebu Davud) 

 

Autor: Fuad Sedić