Teško je reći ili dodati bilo šta novo u tom smislu. Ipak, u čast dolaska ovog veličanstvenog mubarek mjeseca i najdražega gosta u kuće i srca muslimana korisno je podsjetiti na neke njegove vrijednosti i odlike koje ga izdvajaju od ostalih mjeseci. Naime, riječ je o najčasnijem mjesecu i jedinom mjesecu čije se ime spominje u Kur'anu. U njemu je objavljena najčasnija Knjiga, najčasnijem Božijem robu. U njemu se vrši jedan od temeljnih ibadeta koji nas približava našem Gospodaru. U njemu je najčasnija noć u godini. U njemu se spuštaju najčasniji meleci.



Mjesec u kome je objavljen Kur'an

 

U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravog puta i razlikovanje dobra od zla (el-Bekare, 185).

 

Uzvišeni Allah ovim ajetom izdvaja mjesec ramazan po tome što ga je, između ostalih mjeseci, odabrao za objavljivanje Svoje Riječi – veličanstvenoga Kur'ana. I upravo u ovome mjesecu, mjesecu u kome je započelo objavljivanje Kur'ana, Uzvišeni je propisao ibadet posta i time mu dao posebnu počast. Dakle, u ovome mjesecu čovječanstvo je darovano veličanstvenim darom od svoga Stvoritelja – Kur'anom Časnim, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pavog puta i razlikovanje dobra od zla. Taj dragocjeni dar prenio nam je najodabraniji Allahov rob, vjerovjesnik Muhammed, a. s., koji je „pečat vjerovjesnika“ i čije poslanstvo traje do Sudnjega dana. Ibadetom posta mi iskazujemo svoju zahvalu Stvoritelju na daru Kur'ana i daru slanja Muhammeda, a.s. To činimo i time što u mubarek ramazanu posebnu pažnju poklanjamo Kur'anu, svakodnevno se družimo sa njime učeći ga i razmišljajući o njegovim mudrostima i propisima koji su putokazi i tajne uspjeha, moći i spasa na Ovom i Budućem svijetu. Mubarek ramazan je izvanredna prilika da se iznova suočimo sa Kur'anom i da preispitamo svoj odnos prema Allahovoj Riječi.

 

Mjesec u kome se otvara Džennet, a zaključava Džehennem

 

U hadisu koga prenosi Ebu Hurejre, r. a., Allahov Poslanik, a. s., otkrio nam je slijedeću istinu: „Kad nastupi mjesec ramazan, otvore se vrata Dženneta, a zaključaju se vrata Džehennema, a šejtani se sputaju“ (Buhari: 1898).

 

Ove Vjerovjesnikove, a. s., riječi, kako vele islamski učenjaci, treba razumjeti na doslovan način, tj. upravo onako kako je rečeno, kao i na metaforičan način: njima se ukazuje na bereket ramazana i veliko dobro koje sa njime dolazi. Otvaranje džennetskih, a zatvaranje džehennemskih vrata jeste znak dolaska mubarek ramazana i znak njegove velike vrijednosti, a sputavanje šejtana ukazuje na činjenicu da im se onemogućava uznemiravanje vjernika tokom mubarek ramazana. Imajući na umu spomenuti hadis Muhammeda, a. s., vjernik će u mubarek ramazanu voditi računa o svojim postupcima, više će voditi računa o dobrim djelima, imat će dodatnu motivaciju da ih čini, umanjit će griješenje svojim tjelesnim organima i svojim srcem.

 

Mjesec ibadeta posta

 

O, vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste Bogobojaznost postigli (el-Bekare, 183).

 

Ibadet posta je jedan od ibadeta kojima se rob najbrže približava svome Gospodaru. Jer ibadetom posta rob zadobiva poseban magfiret (oprost grijeha), kojim se mogu anulirati svi prethodni grijesi. Ebu Hurejre, r.a., nam također prenosi velike riječi Allahovoga Poslanika, a.s., „Ko isposti mjesec ramazan čvrsto vjerujući (īmān) i želeći Allahovu nagradu i Njegovo zadovoljstvo (ihtisāb), bit će mu oprošteni raniji grijesi“ (Buhari: 38).

 

El-Munāvī o ovom hadisu veli slijedeće: „U njemu je iskazana vrijednost ramazana i posta u njemu, kojim se postiže magfiret. Īmān označava čvrsto uvjerenje, a ihtisāb pokornost koja je uvjet postizanja nagrade i magfireta u mjesecu ramazanu. S pokornošću dolazi čist nijjet u potčinjavanju Njegovoj naredbi i oslanjanje na Njegovo obećanje“ (Fejdu l-qadīr, 6/207). Prema tome, musliman posti zato što čvrsto vjeruje u farz posta koji mu je propisao njegov Gospodar, a ne zbog straha ili stida od drugih ljudi, i za svoj post očekuje nagradu kod Uzvišenog Allaha, a ne (k)od nekog drugog.

 

Mjesec u kojem je noć „koja je bolja od hiljadu mjeseci“ 

 

Mi smo ga (Kur'an) počeli objavljivati u Noći Kadr – / a šta ti misliš šta je Noć Kadr?/ Noć Kadr je boja od hiljadu mjeseci... (el-Kadr, 1-3)

Uzvišeni Allah riječima: a šta ti misliš šta je Noć Kadr? – posebno skreće pažnju na vrijednost i značaj Noći Kadr. Jer, kako vele komentatori Kur'ana, kad se Uzvišeni na taj način obraća ljudima u Kur'anu, time se ističe i ukazuje na nešto što je posebno važno i veliko. Odgovor na ovo retoričko pitanje uslijedio je u trećem ajetu: Noć Kadr je boja od hiljadu mjeseci... Ummet Muhammeda, a.s., počašćen je i odlikovan, između ostalog, i time što mu je data jedna noć u kojoj je ibadet bolji od ibadeta u periodu od hiljadu mjeseci - što iznosi 83 godine i četiri mjeseca! Ta veličanstvena noć je Lejletu-l-Kadr, čija duhovna velična i vrijednost nadilaze ljudsko razumijevanje.

 

Mjesec u kome se primaju dove i oslobađa od Vatre

 

A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na Pravom putu (el-Bekare, 186).

 

Ovaj plemeniti kur'anski ajet dolazi nakon ajeta o postu i mjesecu ramazanu. Time se aludira na činjenicu da je mjesec ramazan jedno od blagoslovljenih vremena za upućivanje dova Allahu, dž.š. Inače, dova je veoma važna u životu jednog muslimana, ona je „oružje muslimana“ i „srž ibadeta“, kako nas je podučio Poslanik, a.s.

 

Ebu Se'id, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: „Uzvišeni Allah svakog dana i noći (u mjesecu ramazanu) oslobađa (ljude od Vatre). I zaista, svakom muslimanu svakog dana i noći prima se dova“ (Bezzār, Kešf, 962). U drugom hadisu, koga također prenosi Ebu Hurejre, Allahov Poslanik, a.s., je kazao da se „postaču dova ne odbija“ (Musned Ahmedov: 9793).

 

Stanje postača u mubarek ramazanu je jedno od časnih stanja vjernika, kad je njegovo srce čisto i misli iskrene, i to je jedan od razloga da se postačeva dova ne odbija. A Allah najbolje zna! 

 

Mjesec u kome je umra jednaka hadžu

Hadž i umru radi Allaha izvršavajte! (el-Bekare, 196)

 

Od Ibn Abbasa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, a.s., rekao jednoj ženi ensarijki: „Šta te je omelo pa nisi s nama obavila hadž?“ Ona odgovori: „Imamo jednu devu (za natapanje) koju je uzjahao otac toga i toga sa svojim sinom – tj. njezin muž i sin – a drugu devu je ostavio da s njome natapamo (palmovik).“ Poslanik, a.s., reče: „E, kad bude mjesec ramazan, u njemu obavi umru, jer je umra u ramazanu jednaka hadžu“ (Buhari: 1782).

 

Komentarišući ovaj hadis, imam En-Nevevi kaže da se ovdje misli da je umra obavljena u mjesecu ramazanu jednaka hadžu u pogledu nagrade (sevaba), a nije jednaka po svemu, jer da je tako, onda bi onaj ko obavi umru u ramazanu bio oslobođen dužnosti hadža (Šerhu Muslim, 9/2).

 

Mjesec nafila

Od Abdurrahmana, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, a.s., jedanput, govoreći o mjesecu ramazanu, rekao: „To je mjesec u kome vam je Allah propisao post, a ja sam vam stavio u običaj da noću klanjate nafilu tokom tog mjeseca, pa ko posti i noću klanja u toku toga mjeseca vjerujući i nadajući se da će za to biti nagrađen, bit će čist od grijeha kao da je tek od majke rođen“ (Ibn Madže: 1328).

 

Allahov Poslanik, a.s., dakle, stavio nam je u običaj da u noćima mjeseca ramazana klanjamo nafilu namaz. Ovdje je riječ o teravih namazu, koji je sunnet-i mu'ekkede (pritvrđeni sunnet) za muškarce i žene. Naime, poznato je da je Poslanik, a.s., klanjao nekoliko noći sa ashabima, a nije nastavio klanjati svaku noć zajedno s njima samo iz bojazni da se taj namaz neće shvatiti kao obavezan.

 

Teravih namaz kao dobrovoljni namaz predstavlja svojevrsni ramazanski „profit“ koji dodatno uljepšava ramazanske noći, povećava duhovno zadovoljstvo vjernika u zajedničkom ibadetu, jača džematske veze i podstiče na međusobnu ljubav. 

 

Mjesec iskupa za sve grijehe

 

Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., običavao reći: ”Obavljanje pet vakata namaza, stalno klanjanje džume i ramazanski post svake godine – to je iskup za sve grijehe koji se počine između njih ukoliko se čovjek odrekne činjenja velikih grijeha” (Musned Ahmedov: 552). 

 

O ovoj dimenziji mjeseca ramazana dā se zaključiti i iz njegove etimologije. Naime, prema jednome mišljenju arapskih jezikoslovaca, arapska riječ ramadān (ramazan) izvedena je iz riječi remdā', kojom se označava proljetna kiša koja čisti zemlju od njezine prašine. Ovim se hoće kazati da, kao što kiša sapire i čisti zemlju, tako isto i mjesec ramazan sapire i čisti duše i srca muslimana od grijeha i nevaljalština. Također, veli se da je ramazan nazvan tim imenom zato što se njime, tj. njegovim bereketom, spaljuju (jermedu) ljudski grijesi. Kao dokaz ovome stavu citira se i hadis Allahovog Poslanika, a.s., u kome se kaže: „Ramadan je nazvan tako jer on spaljuje grijehe Allahovih robova“ (Razi, Et-Tefsīru-l-kebīr, 5/91).

 

Prema tome, mjesec ramazan je jedinstvena prilika da bereketom njegova vremena očistimo svoje duše i svoja srca i da iz njih odstranimo zla i negativnosti koje su se u njima nataložile od prošlog ramazana. 

 

Autor: Almir Fatić