Hvala Allahu, dž. š., na blagodatima onoga što iz zemlje niče i onoga što nam se s neba spušta. Salavat i selam neka je na najodabranijeg roba Njegova, Pejgambera, s. a. v. s., na njegovu časnu porodicu, vrle ashabe, na naše plemenite bosanske šehide i na sve one koji nose Šehadet u svome srcu i pronose ga s generaciju na generaciju sve do Sudnjega dana.

Koračajući prema džamijskom haremu, svako od nas ima priliku vidjeti Allahove blagodati u prirodi koje nam je On podario. Posebno u proljeće, u doba kada intenzivno osjećamo sve ljepote koje su nam date na čuvanje i korištenje. I u Kur'anu nas On napominje sljedećim riječima: “Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noći i dana, lađa koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude, kiša koju Allah spušta s neba pa tako u život vraća zemlju nakon mrtvila njezina – po kojoj je rasijao svakojaka živa bića, promjena vjetrova, oblaci koji između neba i Zemlje lebde – doista su dokazi za one koji imaju pameti.” (El-Bekare, 164)

Dakle, sami biramo hoćemo li biti od onih koji pameti imaju i na dokazima se zahvaljuju. Osim zahvale na jeziku, velika je blagodat da u procesu vraćanja zemlje iz mrtvila njezina učestvujemo i mi, jer nas je Allah, dž. š., odabrao kada je kazao “...Ja ću na Zemlji postaviti halifu.” (El-Bekare, 30).

Da, baš ti i ja smo odabrani da budemo halife koji će svojim trudom i radom sudjelovati u oživljavanju zemlje, pa makar to bilo jedna parcelica, na kojoj će niknuti cvijet posađen našom rukom.

Buharija bilježi hadis koji prenosi Enes ibn Malik, a u kojem Poslanik, a. s., kaže: “Svaki musliman koji usadi biljku ili obradi zemlju sa koje će ptice, životinje i ljudi jesti, imaće nagradu od Allaha dž. š.”

Buharija također bilježi da je Poslanik, a. s., rekao: “Ko god bude obrađivao neplodno zemljište, imat će nagradu, a sve ono što ptice ili životinje pojedu iz tog njegova rada smatra će se kao da je dao sadaku.”

Radiš i privređuješ, koristi imaš od onoga što posadiš, a i nagradu zaslužiš. Zbog toga, nemojmo dozvoliti da naše njive zarastaju u korov, a naše duše izjeda materijalizam, pa da radimo samo da bismo što više imali.

Neka nam je uvijek na umu kur’anski ajet iz sure “Hud”, u kojemu Uzvišeni kaže: “On vas je stvorio iz zemlje, i za vas namjenio njezinu površinu.”

Ali, ne zaboravimo da mi nismo stvarni vlasnici te površine i podsjećajmo se: “Onaj koji je nebesa i Zemlju stvorio i koji vam spušta s neba kišu pomoću koje Mi dajemo da ozelene bašče prekrasne – nemoguće je da vi učinite da izraste drveće njihovo. – Zar pored Allaha postoji drugi bog? Ne postoji, ali su oni narod koji druge s Njim izjednačuje” (En-Neml, 60)

Ove kur’anske poruke zapamtimo i našoj djeci i omladini prenesimo. Onoj istoj djeci koj lahkovjerni ubjeđuju da se može imaginarno saditi i raditi, a samo kod kuće sjediti.

Dajmo sebi zadatak da svoju djecu povedemo na naše njive pa da zajedno s nama sade povrće od kojih će koristi imati i na ovom i budućem svijetu. Povedimo ih u naše bašče na selima i dajmo im zadatak da s imenom Allahovim posade ružu koja će svakome mirisati, ili da zasade voćku koja će, uz Božiju pomoć, godinama prolaznicima biti nadohvat ruke da se zaslade, ali i ostalim Allahovim stvorenjima kao trajno dobro koje ostavljaju iza sebe.

I tek kada ovo učinimo, nećemo imati potrebe da dodatno objašnjavamo hadis Poslanika, a. s.: “Ako držiš sadnicu u svojoj ruci, a Sudnji dan je već nastupio, čak i tad, bez imalo dvoumljenja, trebaš da posadiš tu sadnicu.”

Također, neće biti potrebe da dokazujemo koliko je plodna ova naša zemlja bosanska i koliko smo ustvari bogati zbog tog resursa i blagodati koju nam je Uzvišeni podario. Blagodati da smo rođeni na jednom od najljepših dijelova Dunjaluka, baš kao što je opisano u ovim riječima: “Kada krenete kuditi ovu zemlju, sjetite se da je klima odlična, da su vjetrovi blagi, da nema oluja, cunamija, tornada, aktivnih vulkana i razornih zemljotresa. Nije sušna zemlja, niste žedni. Nije neplodna, iz džepa sjeme da ispadne nešto će da nikne. Šumovita, brdovita, ali niti su pretežno kamenjari, niti su džungle sa zaraznim bolestima. Sve fino, blago, pitomo, nježno. To vam je od zemlje. Muka je od ljudi.”

Molimo Allaha, dž. š., da budemo od onih koji će s prijegornošću i radošću sudjelovati u oživljavanju zemlje iz mrtvila njezina i za to imati nagradu i na dunjaluku i Ahiretu. Molimo Ga da Kur'an učini proljećem naših srca i putokazom i svjetlom za nas, našu omladinu i našu dječicu. Amin!

BILJEŠKE:

  1. Korkut, B. (1978) Kur'an s prevodom, Sarajevo, Starješinstvo IZ-e za BiH, Hrvatsku i Sloveniju.
  2. Sahihu-l-Buhari, Buharijeva zbirka hadisa, prijevod Hasan Škapur, Visoki saudijski komitet za pomoć BiH, Sarajevo 2005. godine
  3. Sahihu-l-Muslim, Muslimova zbirka hadisa-sažetak, prijevod s arapskog Muhamed Mrahorović, Mustafa Prljača, Nurko Karaman, Jusuf Karaman i Aida Mujezin, El-kalem, Sarajevo 2008. godine.