Namaz je jedina vrsta ibadeta (osim vjerovanja koje čovjeka čini muslimanom) koju je Allah, dž.š., nazvao imanom (vjerovanjem), a njegovo ostavljanje Poslanik, s.a.v.s., je nazvao kufrom (nevjerovanjem). Na to ukazuje slijedeći hadis u kojem Abdullah ibn Abbas, r.a., kaže: «Kada je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., naređeno da se u namazu okreće prema Ka'bi, ashabi su upitali: -Poslaniče, a šta će biti sa onima koji su već umrli, a klanjali su prema Bejtu-l-Makdisu (u Jerusalimu)? Tada je Allah, dž.š., objavio ovaj kur'anski ajet: «Allah neće dozvoliti da propadne vjerovanje vaše» tj. da propadne vaš namaz u kojem ste se ranije okretali prema Bejtu-l-Makdisu, odnosno da se izgubi nagrada koja vam kod Allaha pripada za to. (Pomenuti ajet je iz sure El-Bekare, 143, a hadis je zabilježio Buhari). Ubejdullah ibn Musa kaže: Ovaj hadis ukazuje da je namaz sastavni dio imana (vjerovanja). (Šuabu-l-iman, 3/33)

Od hadisa u kojima je Poslanik, s.a.v.s., ostavljanje namaza nazvao kufrom (nevjerstvom) pomenut ćemo hadis koji prenosi Džabir, r.a., u kojem Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: «Zaista je između čovjeka i nevjerstva (i širka) ostavljanje namaza.» (Muslim) Svakako da se ovim i sličnim hadisima misli na onoga koji zaniječe obaveznost izvršavanja namaza. 

Na važnost namaza ukazuje i to da kada god Allah, dž.š., pominje namaz sa drugim ibadetima, uvijek je namaz na prvom mjestu: «Oni koji vjeruju u gajb, obavljaju namaz i daju zekat,» ili «Obavljajte namaz i dajite zekat!» 

Također, posebno naglašavanje imana (vjerovanja) i namaza u pojedinim ajetima ukazuje na posebnu vezu namaza sa vjerovanjem: «Nije vjerovao i nije klanjao» (Sura El-Kijame, 31) tj. nije vjerovao u Poslanika, niti je klanjao. 

Allah, dž.š., kaže: «A kad im se kaže: 'Namaz obavljajte!', oni namaz ne obavljaju. Teško toga dana poricateljima! Pa u koji će govor, ako ne u Kur'an, vjerovati?!» (Sura El-Murselat, 48-50) 

U ovim ajetima Allah, dž.š., prijeti onima koji ne klanjaju, kao što prijeti onima koji ne vjeruju. 

Od hadisa koji ukazuju na važnost namaza pomenut ćemo slijedeće: 

Ebu Ejjub El-Ensari, r.a., pripovijeda da je neki beduin prišao  Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., na jednom putovanju i rekao mu: -Obavijesti me o onome što će me približiti Džennetu, a udaljiti me od Džehennema? Poslanik mu reče: -Obožavaj Allaha i nemoj Mu pripisivati druga, obavljaj namaz, daji zekat i održavaj rodbinske veze.» (Muslim) 

Abdullah ibn Mes'ud, r.a., je upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: -Koje djelo je najbolje, pa mu on reče: -Namaz u njegovo vrijeme. On priupita: -A šta poslije toga? On mu reče: -Dobročinstvo prema roditeljima. Abdullah opet reče: -A šta poslije toga? On mu reče: -Borba na Allahovom Putu.» (Muttefekun alejhi) 

 

VRIJEDNOST PET DNEVNIH NAMAZA / BEŠ VAKAT

Redovno izvršavanje pet dnevnih namaza je obaveza svakog punoljetnog muslimana i muslimanke, a između ostalih nagrada za to je i čišćenje grijeha koji se između tih namaza počine. Osman ibn Affan, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: «Šta mislite kada bi u dvorištu nekog od vas tekla rijeka u kojoj bi se on svaki dan kupao pet puta, da li bi na njemu ostalo ikakve prljavštine? Ashabi odgovoriše: Ne bi ostalo ništa. Tada im Poslanik reče: -Zaista pet dnevnih namaza čisti grijehe kao što voda čisti prljavštinu.» (Hakim 1/200) 

 

NAMAZ U DŽEMA'ATU

Namaz obavljen u džema'atu je bolji i vrjedniji od namaza koji se obavi posamo za dvadeset i sedam puta. To potvrđuje hadis koji prenosi Abdullah ibn Omer, r.a., u kojem Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: «Namaz obavljen u džema'atu je bolji od namaza koji neko od vas obavi nasamo za dvadeset i sedam puta.» (Muslim) 

Svakako da se sa ovim misli na fard namaze, a sunnete i nafilu je bolje klanjati kod kuće. 

Poslanik, s.a.v.s., također, kaže: «Obraduj one koji noću idu u džamiju sa potpunim svjetlom na Sudnjem danu.» (Hakim 1/212) 

Inače su džamije najdraža mjesta Allahu, dž.š. Abdullah ibn Abbas, r.a., kaže: «Džamije su Allahove kuće na zemlji i one osvjetljavaju stanovnicima zemlje kao što zvijezde svijetle na nebesima.» (Šuabu-l-iman, 3/83) 

 

VRIJEDNOST POJEDINIH DNEVNIH NAMAZA

Vrijednost pojedinih dnevnih namaza je posebno naglašena, kao što su ikindija, sabah i jacija. 

Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: «Kod vas se smjenjuju meleki noći i dana, sastaju se u sabahskom i ikindijskom vremenu, pa kada meleki, koji su sa vama proveli noć, dođu Allahu, dž.š., On ih upita –mada je to Njemu poznato- kako ste ostavili Moje robove? Oni kažu: -Ostavili smo ih u namazu, a zatekli smo ih u namazu. Poslanik, s.a.v.s., dalje kaže: -Meliki na vas donose salavat sve dok boravite na mjestu gdje ste klanjali; uče dovu za vas, govoreći: 'Allahu naš, oprosti mu i smiluj se,' i to traje sve dok čovjek ne izgubi abdest.» (Muslim) 

U drugom hadisu Poslanik, s.a.v.s., kaže: «Neće ući u Džehennem onaj ko bude klanjao namaz prije izlaza sunca (sabah) i namaz prije njegovog zalaska (ikindija).» (Muslim) 

Abdullah ibn Kajs, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: «Ko klanja berdejni (jaciju i sabah) ući će u Džennet.» (Muttefekun 'alejhi) 

Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: «Koga prođe ikindija namaz, kao da je izgubio i svoju porodicu i sav svoj imetak.» (Muttefekun alejhi) 

U drugom hadisu se kaže: «Ko ispusti ikindiju namaz propala su mu njegova djela.» (Buhari) 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: «Ko klanja jaciju u džema'atu, kao da je pola noći proveo u dobrovoljnom namazu, a ko klanja sabah u džema'atu, kao da je klanjao cijelu noć.» (Muslim) U hadisima je ,također, naglašeno da su ova dva namaza najteža za munafike.

 

Autor: Fuad Sedić