To što je Kurʼān kazao ostaje objelodanjeno. Ali, to objelodanjeno često pobuđuje mnoga pitanja kod ljudi. U onom objelodanjenom Kurʼān najčešće ne daje gotove odgovore na dodatna pitanja ljudi. Kao da je “želja Kurʼāna“ ta da ljude bodri i podstiče da razmišljaju. 

Naprimjer, Kurʼān objelodanjuje da je Bog stvorio Nebesa i Zemlju u “šest Dana“ (vremenskih razdoblja). Međutim, na drugim mjestima u Kurʼānu kaže nam se da su Nebesa uređena kao  “sedmera Nebesa“. Na jednoj strani imamo “šest Dana“, a na drugoj  “sedmera Nebesa“. Misao, ljudska i diskurzivna,  koja nas pohodi je da su dvoja Nebesa bila stvorena u jednome Danu. Ili, pak, da je samo stvaranje čovjeka i čovječanstva  ravno stvaranju jednog zasebnog “sedmog neba!“ Odgovore na ta i druga pitanja (koja postavlja diskurzivni um) nećemo odmah naći, za njima treba tragati u kontekstima kurʼānske cjeline. Pritom se treba čuvati trivijaliziranja svetoga teksta Kurʼāna. To trivijaliziranje danas obično dolazi od tzv. “naučnog“ tumačenja Kurʼāna.

Veoma sličan spektar pitanja javlja se i kad je posrijedi hazreti Merjema u Kurʼānu. Ona je jedina žena koja je poimenice spomenuta u Kurʼānu, također devetnaesta sûra  Merjema/Maryam   jeste jedino poglavlje u Kurʼānu koje nosi ime po jednoj ženi, to je Merjema/Maryam. Osim toga, jedina žena koja je rodila natprirodnim začećem jeste hazreti Merjema, kao što hazreti Merjema jeste i jedina žena koja je u Kurʼānu opisana da živi u hramu (al-miḥrāb), prema komentarima Kurʼāna riječ je o Jerusalemskome hramu.

Kao što vidimo, ima mnogo toga gdje je hazreti Merjema u Kurʼānu oslovljena kao jedina. Dovoljno je ovdje podsjetiti da Kurʼān za hazreti Merjemu kaže da ju je  “Bog odabrao nad sve žene svjetova“:

“I kada meleki/anđeli rekoše: “O Merjemo!

Bog je tebe doista odabrao,

i čistom te učinio,

i nad svim ženama svjetova te odabrao!“

Prema slovu Kurʼāna, pri hazreti Merjemi našlo se, Božijom voljom,  dosta čuda i nadnaravnih zbudova. Kontrastivnim postupkom čitanja Kurʼāna, zapažamo da su mnoga čuda (ili nadnaravni događaji), dakako drukčije vrste,  u priličnom broju prisutni i kod Božijih poslanika Mûsâa i Īsâa. U Kurʼānu je hazreti Merjema, jedina od žena, opisana kao ona koja će u svome djevičanstvu zatrudnjeti i roditi bez toga  “da ju je muškarac dotakao“.

Zašto je hazreti Merjema ovako opisana i sāmim Kurʼānom “kazana“ kao ovakva? Osim ovog, pomaljaju se i druga pitanja, kao što je, naprimjer, zašto se između hazreti Merjeme i njezinog sina ʻĪsāa, s jedne, i Muhammeda, a.s., s druge strane, nalazi nepunih sedam stoljeća?

 Jedan od odgovora zašto je hazreti Merjema iznimna žena jeste što je ona   majka ʻĪsāova, a prema Kurʼānu:

“primjer je ʻĪsāov kod Boga

nalik primjeru Ādemovu,

od zemlje ga je stvorio, i potom mu  “Budi!“ rekao,

i on je bio!“

Ima komentatora koji ʻĪsāa, a.s, nazivaju  “drugim Ādamom“. Treba uvijek znati da je hazreti Merjema majka tog “drugog Ādama“ - ʻĪsāa, a.s. 

Ona je jedina žena kojoj je od Boga podarena ta uloga.

Možda je u tome najvažniji odgovor zašto hazreti Merjemu prate izobilni opisi da je u mnogo čemu bila jedina. Ona sama je bila sudionikom velikih čuda pred nastupanje ovih, nama najbližih, milenijuma na Zemlji.

(...)

Autor: Enes Karić