Imetak koji se stiče na taj način je haram / zabranjen i u njemu nema berićeta niti ikakvog hajra, pa makar ta dobit čovjeku pričinjavala momentalno zadovoljstvo. 

Allah dž.š. u Kur’anu kaže: “O vjernici, zaista su vino (alkoholna pića) mejsir / kockanje, kipovi i strjelice za gatanje odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite. Šejtan želi da pomoću vina i kocke unese među vas neprijateljstvo i mržnju i da vas od sjećanja na Allaha i od obavljanja namaza odvrati. Pa hoćete li se okaniti?” 

Kur’anski termin “el-mejsir” /kockanje obuhvata sve vrste kockanja, bilo čime ili bilo na koji način; kocke za igru, šah, izvlačenje (lutrija, loto i sl.) igranje grahom, kamenčićima, jajima i ostalo što se ubraja u hazardne igre. 

Sve su to vidovi jedenja tuđeg imetka na nepošten i haram način, koje je Allah dž.š. zabranio u ajetu: “Ne jedite imovinu jedan drugoga na nepošten način i ne parničite se zbog nje pred sudijama da biste na griješan način i svjesno dio tuđe imovine pojeli.”

Allahov Poslanik s.a.v.s. kaže: “Neki ljudi se bespravno upuštaju (zalaze) u Allahov imetak i time zaslužuju džehennemsku vatru.”

U drugom hadisu se kaže: “Ko svome prijatelju kaže: ‘Hajde da kockamo’ neka podijeli sadaku.” To jest: neka podijeli ono što je mislio uložiti u kockanje, kako to pojašnjava Ibn Esir.

Allahov Poslanik s.a.v.s. kaže: “Ko igra kockom, kao da je zamočio svoju ruku u svinjsko meso i svinjsku krv.” “Ko igra kockom neposlušan je Allahu dž.š. i Njegovom Poslaniku.”

Abdullah ibn Omer, r.a. kaže: “Ko igra kockom kao da se namazao svinjskom masti.” 

Dr Jusuf Karadavi kaže: “Igranje kockom uz opkladu za novac je, jasno, haram. ...Islam zabranjuje svaku igru u kojoj ima kockanja, tj. igru u kojoj postoji neki element hazardne igre u kojoj igrač nije eliminirao zaradu ili gubitak... Nijednom muslimanu nije dozvoljeno da traži razonodu i odmor u kockanju, niti da u kockanju troši svoje slobodno vrijeme, niti da stiče novac kroz takvu igru – ni u kakvoj situaciji.

... Ono što se naziva lutrija, žrijebanje, nije ništa drugo do vrsta kockanja...” 

Također od zabranjenih vidova zabave je natjeravanje životinja na borbu, poput pjetlova, pasa, volova i tome slično. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je zabranio da se životinje natjeravaju da se međusobno bore i tuku, jer se one time bespotrebno ranjavaju i nanosi im se šteta.

Mudžahid kaže da će svakom mrtvacu biti izlagano njegovo društvo sa Dunjaluka, pa ako to budu oni koji su trošili bespotrebno svoje vrijeme u beskorisnim zabavama, oni će mu se oni izlagati, a ako njegovo društvo budu ljudi koji su spominjali Allaha, dž.š., onda će mu se takvi i izlagati. 

  1. SKROMNOST, UMJERENOST I ČUVANJE OD ISRAFLUKA I RASIPNIŠTVA

 Najbolje je da se vjernik drži umjerenosti i sredine i da izbjegava krajnost i pretjeranost. 

Mutarrif, rahimehullah, kaže: „Najbolje se u svim stvarima držati sredine.“ 

Allah, dž.š., u Kur'anu kaže: „Ne čini ruku svoju vezanom za vrat svoj, a ni posve otvorenu – da ne bi prijekor zaslužio i bez ičega ostao.“

Allah Uzvišeni naređuje umjerenost u životu, smatra škrtost negativnim svojstvom i zabranjuje rasipništvo: „Ne čini ruku svoju vezanom za vrat svoj,“ tj. ne budi škrtac koji nikome ništa ne daje: „a ni posve otvorenu,“ tj. ne pretjeruj u dijeljenju tako da podijeliš više nego što treba, pa ćeš, ukoliko škrt budeš, biti prekoren i grđen, a ukoliko previše dijeliš, ostaćeš bez ičega što bi mogao podijeliti.

Hasan Basri, rahimehullah, kaže da se ovim ajetom zabranjuje škrtost i rasipništvo. 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: „Jedite, pijte, oblačite se i dijelite, bez pretjeranosti i oholosti.!“ 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: „Neće osiromašiti onaj koji umjereno dijeli.“

U jednom drugom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: „Zaista vam je Allah zabranio troje: neposlušnost prema majkama, ukopavanje žive ženske djece i „nedam a daj mi“, i zabranio vam je također ovo troje: „rekla, kazala“ (ogovaranje), beskorisno trošenje imetka i nametljivo prosijačenje.“  Seid ibn Džubejr je upitan o beskorisnom trošenju imetka, pa je rekao da je to čovjek kojem je Allah dao imetak, a on ga troši u nedozvoljene stvari.

Od osobina koje su pohvalne da se nađu kod vjernika su blagost i umjerenost, jer Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: „Kojoj familiji bude data blagost to će joj koristiti, a kome ona bude uskraćena to će im nauditi.“

Abdullah ibn Omer, r.a., pripovijeda od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: „Umjerenost u trošenju je polovina opskrbe, lijep i umiljat odnos prema ljudima je polovina pameti, a lijepo postavljeno pitanje je polovina znanja.“

Umjerenost je bolja i ljepša u svim stvarima pa makar to bilo i kod ljubavi i mržnje, jer Alija, r.a., kaže: „Voli svog omiljenog umjereno, jer možda će ti nekada postati neprijatelj, a mrzi svog neprijatelja umjereno možda će ti nekada postati prijetelj.“

Abdullah ibn Mesud, r.a., je rekao: „Nemojte požurivati sa hvaljenjem ljudi niti sa njihovim kuđenjem, jer možda će vas sutra razočarati od njih ono što vas danas raduje, a možda će vas sutra  obradovati ono što vas danas razočarava. Ljudi se popravljaju, a Allah oprašta grijehe. Allah je milostiviji prema ljudima od majke koja, kada prostre na zemlju posteljinu djetetu, prvo je pregleda, pa ako ima šta da ga ujede ili ubode, neka prvo nju ujede ili ubode.“

 

Autor: Fuad Sedić