1. Kahva. Priča se da je jedan Arap, po imenu Halid, čuvao ovce u Kaffi, oblasti južne Etiopije kada je primjetio da njegove životinje postaju življe nakon jedenja određenog zrnevlja. Skuhao je zrnevlje i napravio prvu kahvu.  Prva zabilješka o piću sigurno je izvoz zrnevlja iz Etiopije u Jemen gdje su ga sufije pile kako bi ostali budni cijelu noć da se mole u posebnim prilikama.  Krajem 15. stoljeća stiglo je u Meku i Tursku, odakle je pronašlo  svoj put do Venecije 1645. godine. Turčin po imenu Pasqua Rosee donio je kahvu u Englesku 1650. godine otvorivši prvu prodavnicu kahve u ulici Lombard u Londonu. Arapska riječ qahwa postala je turska kahve pa talijanska caffe i onda engleska coffee.  
    2. Kamera. Stari Grci mislili su da naše oči emituju zrake, kao laser, koje nam omogućavaju da vidimo. Prva osoba koja je uočila da svjetlo ulazi u oko, prije nego da ga napušta, bio je muslimanski matematičar Ibn al-Haitham, astronom i fizičar iz 10. stoljeća. Izmislio je prvu  pin-hol kameru nakon što je primjetio putanju svjetlosti koja prolazi kroz rupu na poklopcu prozora. Došao je do zaključka da je slika bolja što je manja rupa te napravio prvu kameru obskuru (prethodnicu fotoaparata) - tamnu komoru (od arapske riječi qamara za mračnu ili privatnu sobu). Zaslužan je također što je prvi čovjek koji je fiziku  od filozofske djelatnosti učinio eksperimentalnom. 
    3. Šah. Jedan oblik šaha igrao se u staroj Indiji, ali igra je razvijena u oblik kakav danas poznajemo u Perziji. Iz Perzije se širila zapadno ka Evropi, gdje su je predstavili  Mauri (muslimani) u Španiji u 10. stoljeću i istočno do Japana. Riječ rook (u engleskom top u šahu) dolazi od perzijske riječi rukh, a što znači  vojna kočija.
    4. Avion. Hiljadu godina prije braće Wright, muslimanski pjesnik, astronom, muzičar i inžinjer po imenu Abbas ibn Firnas nekoliko  je puta pokušao napraviti leteću mašinu. Godine 852. skočio je sa munare Velike džamije u Kordobi koristeći široki ogrtač  pričvršćen drvenim  podupiračima.  Nadao se da će jedriti poput ptice. Ipak, nije uspio. Međutim, ogrtač  mu je usporio pad praveći ono što bi trebalo da bude prvi padobran i ostavljajući ga samo sa neznatnim povredama. Godine 875, u 70. godini, usavršivši mašinu od svile i orlovog perja pokušao je ponovo skačući s planine. Letio je na značajnoj visini zadržavši se iznad zemlje deset minuta, ali se srušio pri slijetanju, zaključujući, ispravno, da se to desilo zato što nije svom uređaju dao rep koji bi ga usporio pri slijetanju. Bagdadski internacionalni aerodrom i krater na Mjesecu dobili su ime po njemu. 
    5. Sapun. Pranje i kupanje su vjerske obaveze muslimana što je možda razlog zašto su usavršili recept za sapun kakav danas koristimo. Stari Egipćani imali su neku vrstu sapuna kao i Rimljani koji su ga koristili više kao pomadu. Ali, Arapi su ti koji su pomiješali biljna ulja sa sodij-hidroksidom i aromama kao što je ulje timjana. Jedna od najupečatljivijih karakteristika križara arapskim nozdrvama bila je ta što se nisu kupali. Šampon je u  Engleskoj predstavio musliman koji je otvorio Muhamedovu indijsku  parnu  banju na rivi  Brightona 1759. godine. Kraljevi George IV i William IV imenovali su ga svojim masažerom.
  • Parfemi. Destilaciju, odvajanje tečnih supstanci na osnovu razlike na njihovim tačkama ključanja, izmislio je oko 800. godine islamski najistaknutiji naučnik, Jabir ibn Hayyan, koji je pretvorio alhemiju u hemiju, izumivši mnoge od osnovnih procesa i pomagala koji su i danas u upotrebi -  sredstvo za rastapanje, kristalizaciju, destilaciju,  prečišćavanje, oksidaciju, isparavanje i filtraciju. Kao što je otkrio sumpornu i natrij-kiselinu, izumio je još destilator, dajući svijetu miris ružine vode i drugih parfema i mirisa od medicinskog alkohola. Ibn Hayyam je, kao utemeljitelj moderne hemije, istakao sistematično eksperimentisanje. 
  • Robotika. Koljenasto vratilo (radilica u motora) je uređaj koji rotaciono kretanje prebacuje u linearno i ima ključnu ulogu u mašinstvu modernog svijeta.  Nije manje važan od motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. Jedan od najvažnijih mehaničkih uređaja u povijesti čovječanstva izumio je genijalni muslimanski inžinjer Al-Jazari kako  bi podigao vodu za navodnavanje. Njegova Knjiga znanja o genijalnim mehaničkim uređajima iz 1206. godine pokazuje kako je isto izumio ili preuredio korištenje ventila i klipova, praveći jedan od prvih mehaničkih satova koji se pokreće na vodu i masu. Bio je začetnik robotike. Pored njegovih 50 drugih izuma bila je i brava sa kombinacijom. 
    1. Prošivanje je metod šivenja ili spajanja dva sloja odjeće sa izolacionim slojem  između. Ne zna se tačo da li je izumljen u muslimaskom svijetu ili je uvezen tamo iz Indije ili Kine. Ali je sigurno da je došao na zapad preko križara. Križari su vidjeli kako ga koriste Sarakenski (muslimanski) ratnici, koji su umjesto štita nosili prošivene, slamom ispunjene, platnene košulje.  Kao oblik zaštite, omogućavao je i efikasno čuvanje od trenja o križarski metalni oklop te je bio efikasan oblik izolacije – takav da je postao i proizvod domaće radinosti u hladnijim predijelima poput Britanije i Holandije. 
  • Lukovi. Šiljasti lukovi tako karakteristični za evropske gotičke katedrale bili su izum posuđen iz islamske arhitekture. Bili su mnogo snažniji nego obli lukovi, koje su koristili Rimljani i Normani, omogućavajući tako gradnju većih, visočijih, kompleksnijih i gradnioznijih građevina. Druge posudbe od muslimanskih genijalnosti uključivale su tehnike rebrastih svodova, ružinih prozora i kupola. Evropski dvorci bili su također uređivani da preslikaju one iz islamskog svijeta – sa prorezima za strijele, odbrambenim utvrđenjima, puškarnicama i rampama. Četvrtasti tornjevi i kule omogućuju mnogo lakšu odbranu nego okrugli. Dvorac Henrija V projektirao je musliman. 
    1.  Medicina. Mnogi moderni hiruški instrumenti su istog oblika kao oni koje je izumio u 10. stoljeću muslimanski hirurg Al-Zahrawi. Njegovi skalpeli,  pile za kosti, hvataljke, precizne makaze za očnu hirurgiju i mnogi drugi od 200 instrumenata koje je izumio prepoznatljivi su u modernoj hirurgiji. On je bio taj koji je otkrio da se ketgut, koji se koristi za unutarnje šavove, prirodno rastapa (otkrio je kada mu je majmun pojeo žice lutnje) i da se može isto tako koristiti za medicinske kapsule. U 13. stoljeću drugi musliman liječnik, Ibn Nafis, opisao je cirkulaciju krvi, 300 godina prije nego je William Harvey to otkrio. Muslimanski doktori su također izumili anestezike mješavinama  opijuma i alkohola te šuplje igle za izvlačenje katarakte iz očiju tehnikom koja se i danas koristi. 
    2.  Vjetrenjača je izumljena 634. godine za perzijskog halifu i korištena je za mljevenje kukuruza i izvlačenje vode za navodnavanje. U prostranstvima pustinja Arabije, kada sezonski potoci presuše, jedini izvor snage bio je vjetar koji je odmjereno puhao mjesecima iz jednog pravca. Mlinovi su imali šest ili dvananaest jedara  prekrivenih tkaninom ili palminim lišćem.  To je bilo 500 godina prije nego što su se prve vjetrenjače pojavile u Evropi. 
    3.  Vakcinacija. Jenner i Paster nisu izmislili tehniku vakcinacije već je izumljena u muslimanskom svijetu.  Žena engleskog ambasadora u Istanbulu  vakcinu je donijela iz Turske u Evropu 1724. godine. Djeca u Turskoj su vakcinisana s ospicama kako bi se borila protiv smrtonosnih ospica (kozica) najmanje 50 godina prije nego što je to otkriveno na Zapadu.
    4.  Nalivpero je izumljeno za sultana Egipta 935. godine nakon što je  zahtjevao olovku koja mu neće isprljati ruke ili odjeću. Zadržavalo je tintu u spremniku i, kao moderne olovke, puštalo tintu u šiljak putem kombiniranja gravitacije i kapilarnog djelovanja. 
    5.  Brojevi. Sistem numerisanja koji se upotrebljava u cijelom svijetu najvjerovatnije je orginalno indijski, ali stil brojeva je arapski i prvo se pojavljuje u djelima muslimanskih matematičara Al-Khawarizmija i Al-Kindija oko 825. godine. Algebra je dobila ime po Al-Khawarizmijevoj knjizi Al-Jabr wa-al-Muqabilah. Veliki dio njenog sadržaja  i danas je u  upotrebi. Talijanski matematičar Fibonacci donio je rad muslimanskih matematičara u Evropu 300 godina poslije.  Algoritmi i veći dio trigonometrijske teorije došao je iz muslimanskog svijeta. Kindijevo otkriće analize frekfrencije učinilo je rješivim sve kodova drevnog svijeta i utemeljilo osnovu moderne kriptologije.
  •  Staklne čaše. Ali ibn Nafi, poznat kao Ziryab (Crna ptica) došao je iz Iraka u Kordobu u devetom stoljeću i donio sa sobom  koncept tri jela: supa, riba ili drugo meso, onda voće i oraščasto voće. Također, predstavio je kristalne čaše (izumio ih je Abbas ibn Firnas nakon eksperimentisanja sa kristalima stijene). 
  •  Ćilimi. Srednjovijekovni muslimani smatrali su ćilime kao dijelom dženneta (nebeskim) zahvaljujući njihovoj naprednoj tehnici tkanja, novim bojama iz islamske hemije i visoko razvijenog osjećaja za mustre i arabske koje su bile temelj islamske umjetnosti nepredstavljanja likova. Suprotno, evropski podovi bili su zemaljski, da ne kažemo zemljani, dok nisu bili predstavljeni arapski i perzijski ćilimi. U Engleskoj, kako bilježi Erasmus, podovi su bili «prekriveni trskom, ponekada obnovljeni, ali tako loše da bi donji sloj ostao nedirnut ponekada 20 godina; leglo ispljuvaka, bljuvotina, tečnosti pasa i ljudi, prosute pive, otpadaka ribe i druge gadosti koje ne bi trebale biti spomenute”.  Ne čudi stoga da su ćilimi brzo postali popularni. 
  •  Čekovi. Moderni ček potiče od arapskog saqq-a, pisanog obećanja da će se platiti roba kada bude isporučena kako bi se izbjegao transport novca kroz opasna mjesta. U devetom stoljeću, muslimanski biznismen mogao je unovčiti ček u Kini napisan u njegovoj banci u Bagdadu. 
  •  Geografija. Od devetog stoljeća, mnogi muslimanski učenjaci smatrali su zasigurno da je Zemlja sfera. Dokaz je, kaže astronom Ibn Hazm “što je Sunce uvijek vertikalno  prema određenoj tački na Zemlji”. Bilo je to 500 godina prije nego je to rješenje sinulo Galileju. Računanje muslimanskih astronoma bilo je tako tačno da su u 9. stoljeću izračunali  da je Zemljin obim 40,253.4km, pogrješivši oko 200km. Naučnik Al-Idrisi  je izradio karte svijeta za kralja Rodžera od Sicilije 1139. godine.
  •  Granate. Iako su Kinezi izumili barut i koristili ga u svojim vatrometima, Arapi su ti koji su shvatili da može biti pročišćen koristeći kalij-nitrat  u vojne svrhe. Muslimanski zapaljivi izumi prestrašili su križare. Do 15. stoljeća izumili su oboje: raketu, koju su zvali «samopokretno i goruće jaje» i torpedo –  jedna samohodna bomba kruškastog oblika sa  kopljem naprijed koja se zabije u neprijateljske brodove i eksplodira.
  •   Biljni vrtovi. Srednjovijekovna Evropa je imala kuhinje i biljne bašte, ali Arapi su bili ti koji su razvili ideju vrta kao mjesta ljepote i meditajacije. Prvi kraljevski vrtovi za uživanje u Evropi otvoreni su u 11. stoljeću u muslimanskoj Španiji. Cvijeće koje potiče iz muslimanskih vrtova su  karanfil i tulipan.

 

Izvor: The Independent

Priredio: E. S.