Kako razumijevamo Allahove blagodati?
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: Iskoristi pet prije nego te stigne drugih pet: mladost prije starosti, zdravlje prije bolesti, bogatstvo prije neimaštine, slobodno vrijeme prije zauzetosti i život prije smrti." (Hakim)

Gopodar svjetova raspoređuje Svoje blagodati među ljudima onako kako On hoće. I umjesto da mudro nastojimo razumjeti i kazati: "Gospodaru moj, s obzirom da si mi darovao ovo što si mi darovao, Ti si Taj koji od mene želi da ovo što mi je dato najbolje iskoristim, da Ti se približim. Pa s kojom blagodati koju imam imam priliku se najviše primaći Tvome zadovoljstvu? Umjesto da koristimo ono što imamo, naša preokupacija postane ono što nemamo. I tako umjesto zahvalnosti na onome što nam je darovano i zbog žudnje za onim što nam je uskraćeno, postanemo ljubomorni na ljude oko sebe što na kraju preraste u zavidnost i zluradost. A zar ljubomora i zavidnost nisu prigovor i neslaganje s Božijom odredbom i Njegovim planom po kojem raspoređuje Svoje darove? Ljudi nekada zavide drugim ljudima na onome što nemaju - a žele, ne znajući da je baš to najteže iskušenje onima kojima zavide i koji to imaju.
Svaka blagodat može biti i iskušenje, a iskušenje blagodat. Ono što razumijevamo kao blagodat, ako nas zavara i udalji od pokornosti Allahu - postane najopasnije iskušenje. A opet iskušenje koje nas nauči saburu i približi nas Allahu je u biti - prava blagodat.Stvar je u tome kako se postavljamo prema svemu što imamo, prema onome što nemamo i prema svemu što nas zadesi.
Usuđujem se pretpostaviti da je dosadašnji dio ovoga teksta kod tebe, dragi čitaoče, proizveo bar jednu aluziju na bogatstvo, novac, imetak... iako ga do sada nismo ni spomenuli. Sama činjenica da čovjek, kada se počne govoriti o blagodatima i o onome što čovjek posjeduje i ima, odmah pomisli na novac i imetak govori u kakvom vremenu živimo i koliko materijalistički pristup životu, te koliko ono što materijalizam postavlja kao cilj i životni uspjeh za čovjeka, utječe na poimanje šta jesu istinske blagodati.
Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., u jednom hadisu kaže: „Kome su date ove četiri stvari dato mu je dobro Ovoga i Onoga svijeta: jezik koji Allaha spominje, srce koje Mu zahvaljuje, tijelo koje iskušenja strpljivo podnosi i dobra žena koja neće iznevjeriti svoga muža kada je u pitanju njegov imetak i njen moral“. Nijedna od četiri nije imetak.Čovjek često provede cijeli život u nastojanju da jednu blagodat zamijeni drugom ili svjesno troši jednu za drugu. Često više blagodati koje ima daje za onu koju nema. I kada pomisli da je na kraju uspio dobiti onu koju nije imao, shvati da će uskoro bez i jedne ostati, ako već nije.Naprimjer čovjek nastoji blagodat mladosti, slobodnog vremena i zdravlja potrošiti kako bi postigao blagodat imetka. Nakon dosta godina truda i rada počne smatrati da mu je to pošlo za rukom. Međutim, shvati ili čak ni ne shvati da je žrtvovanje tri ili više blagodati za jednu bilo suludo jer mu ta koju je postigao više ničemu ne služi. Više je ne može zamijeniti za mladost, niti za zdravlje, niti slobodno vrijeme. Nema više mladosti, zdravlje je narušeno, a o slobodnom vremenu da i ne govorimo. Njega je prvo izgubio onoga momenta kada je pristao na ovakvu trampu.Da se razumijemo, sve ovo može biti sasvim prirodan slijed, ako ovakav razvoj događaja bude odgovor na pitanje s početka: "Gospodaru moj, s kojom blagodati koju imam imam priliku se najviše primaći Tvome zadovoljstvu?"
Sasvim je moguće da čovjek postigne bogatstvo, nakon što je u njega investirao mladost, slobodno vrijeme, zdravlje... a da pritom ne bude gubitnik već investitor. Zavisi koji su motivi bili za postizanje bogatstva?Poslanik, s.a.v.s., nam govori u hadisu, koji smo uzeli kao moto ovog teksta, o deset stvari. Ne kaže da je pet prvih blagodat, a pet drugih iskušenje. Nego kaže da se onih prvih pet iskoriste prije nego nastupi drugih pet. Do čovjeka je koja će od deset spomenutih stanja iskoristiti kao blagodati i kako će doživjeti i provesti pet drugih stanja koja slijede prvih pet.
Život je ispunjen blagodatima, ali i iskušenjima. Život ispunjen smislom i potpunim ubjeđenjem šta je njegova svrha biva put približavanja Allahu i nastojanje da se zasluži Njegovo zadovoljstvo. Takav život je opisan hadisom u kojem se kaže: "Čudna li je stvar vjernika?! Svako stanje za njega je dobro. A to nije ni s kim osim sa vjernikom. Ako mu se desi nešto lijepo zahvali Allahu i dobro mu je, a ako ga zadesi kakvo iskušenje, on se strpi pa mu to bude dobro za njega." (Muslim)Za kraj, od presudne važnosti je da čovjek razmišlja šta mu je darovano i koja blagodat bi trebala biti glavna u njegovom približavanju Allahu...Pogrešna je računica da čovjek nastoji postići Allahovo zadovoljstvo sa onom blagodati koje ima najmanje, a onu koje ima više nego mu je potrebno ne koristi ili je loše koristi. Mnogi ljudi danas koji imaju vremena napretek zavide onima koji ga nemaju, a imaju više imetka od njih. Oni koji imaju imetka, a nemaju vremena, zavide onima što ga imaju. I jedni i drugi čine grijeh, zavideći jedni drugima, a ni jedni ni drugi ne koriste blagodat koju imaju da se njome Allahu približe.
Blagodati koje su spomenute i koje nisu spomeute nisu Allahove nagrade na Ovome svijetu, kako to često neki shvataju. Jer, da je tako, kako onda objasniti da mnogo raznovrsnih blagodati imaju baš oni koji su Bogu najmanje poslušni i pokorni? Blagodati koje imamo su darovi koje istinski vjernici koriste u popravljanju vlastitog, ali i, što posebice naglašavamo, općeg društvenog ambijenta za primjenu Allahove vjere.
I zato zapitajmo se s kojom blagodati i na koja djela, na koje postupke najviše računamo da će nas približiti Allahovom zadovoljstvu i Njegovoj milosti, kao što su to računala trojica iz pećine.
Autor: Sabahuddin Sijamhodžić