Vjerovjesnik, s.a.v.s., u hadisima veli: "Zaista imaš dužnosti (koje moraš ispuniti) prema svome tijelu." • "Zaista ljudima nije dato ništa bolje od čvrstog ubjeđenja u vjeri (imana) i zdravlja, pa tražite od Allaha da vam to podari." • "Allah nije dao nikakvu bolest, a da nije dao lijek za nju, pa se liječite." • "i Koji me, kad se razbolim, liječi." (Kur'an)

Islam podstiče na očuvanje zdravlja i snage, imajući u vidu krucijalnu važnost koju predstavlja zdravlje po ljudski život. Štaviše, poklanjanje pažnje zdravlju i tjelesnom odgoju je dio islamske poruke i naredbe koja je neodvojivi dio muslimanskog odgoja. Vjerovjesnik, s.a.v.s., u hadisu veli: "Zaista imaš dužnosti (koje moraš ispuniti) prema svome tijelu." (Buharija, Muslim i Nesai)

Islam poziva muslimane da vode brigu o svom zdravlju kroz sve segmente njihovog života, od načina jela i pića, izgleda, odjeće, ukrasa i kod putovanja. Briga o ličnom zdravlju i metode očuvanja zdravlja su definisane jasnim zakonima i odredbama koje predstavljaju sastavni dio Dini-islama kojima se musliman približava svome Gospodaru. Tako npr. abdestom i kupanjem nakon džunupluka se ispunjavaju uslovi za primanje namaza i drugih ibadeta, dok s druge strane, ovim vidovima čišćenja se postižu i druge preventivne zdravstvene mjere. Islam ukazuje na važnost preventivnog djelovanja kako bi se čovjek najbolje zaštitio i spriječio nastanak bolesti. Nema sumnje da se ispunjavanjem dužnosti prema Stvoritelju, dž.š., kroz ibadete i visokomoralni odgoj postiže ovaj veoma značajan aspekt očuvanja ljudskog zdravlja. U isto vrijeme, islam ne zapostavlja i ne umanjuje ulogu liječenja u slučaju bolesti, nego podstiče na liječenje, smatrajući bolest Božijim određenjem koje se sa Božijom pomoći može otkloniti. Uzvišeni u Kur'anu veli: "i Koji me, kad se razbolim, liječi." (Eš-Šu'ara', 80.)

Zdravlje – jedna od najvećih Allahovih, dž.š., blagodati

Blagodat zdravlja se smatra na vrhu ovodunjalučkih blagodati koja dolazi odmah nakon blagodati imana. Onome kome je podareno zdravlje u tijelu i duhu ima mogućnost da saznaje, radi, bude uporan i bori se za svoju vjeru, porodicu, imetak i domovinu. Također, zdrava osoba može obavljati svoje vjerske i ovodunjalučke dužnosti na najbolji način, dok bolesnik to nije u mogućnosti. Iz tog razloga, Vjerovjesnik, s.a.v.s., u jednom hadisu povezuje blagodati imana i zdravlja, pa kaže: "Zaista ljudima nije dato ništa bolje od čvrstog ubjeđenja u vjeri (imana) i zdravlja, pa tražite od Allaha da vam to podari." (Ahmed)

Muslimanu, da bi izvršavao svoje svakodnevne dužnosti: klanjanje namaza, širenje da'we i džihada – potrebno je da bude zdravog tijela, jer će isključivo na taj način izvršiti svoje dužnosti na najpotpuniji mogući način. Islam upozorava ljude da ni u kojem slučaju ne smiju pasti u gaflet i zaboraviti na Allahove blagodati zdravlja kojima je obdario Svoje robove. Resulullah, s.a.v.s., u hadisu veli: "Dvije blagodati su zapostavljene kod većine ljudi: zdravlje i slobodno vrijeme." (Buharija, Tirmizi, Ibn Madždže i dr.)

Islam nas poziva da maksimalno iskoristimo zdravlje prije nego nas savlada bolest. Poslanik kaže: "Iskoristi pet stvari prije drugih pet: život prije smrti, zdravlje prije bolesti, slobodno vrijeme prije zauzetosti, mladost prije starosti i bogatstvo prije siromaštva." (Ahmed)

Važnost zdravlja i opasnost po onoga koji ga zapostavi i izgubi, ogleda se kroz slijedeći hadis u kojem Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaže: "Prvo za što će čovjek odgovarati kod Allaha, dž.š., od blagodati na Sudnjem danu jeste da mu se kaže: 'Zar ti nisam podario zdravlje u tvom tijelu i napojio te hladnom vodom?'" (Tirmizi)

Zdravstvena svijest u islamu se odlikuje time što je sveobuhvatna i univerzalna, te iz tih razloga, veoma je lahko svakom muslimanu (bio mlad ili star, muškarac ili žena) da je dokuči i spozna, jer je usko vezana sa propisima i uputama islama. Radi toga je i uspostavljen islamski Šerijat kako bi otklonio poteškoće od ljudi i olakšao im, shodno onome što odgovara ljudskoj prirodi. Uzvišeni u Kur'anu veli: "Allah nikoga ne opterećuje preko mogućnosti njegovih." (El-Bekare, 286.)

Namaz i sve što ga prati od čistoće tijela, odijela i mjesta gdje će se klanjati, ustvari sadrži i nosi pravo značenje zdravlja. Kada je osoba na putovanju (musafir), vrlo često bude izmorena radi uticaja puta na ljudski organizam – upravo iz tog razloga islam daje olakšice kroz skraćivanje namaza sa četiri na dva reka'ata, ili spajanjem dva namaza s ciljem olakšanja.  

Post je ibadet kojim se musliman nada Allahovom zadovoljstvu i oprostu, ali u isto vrijeme kroz njegovo praktikovanje se dolazi do zdravlja. Putniku je dozvoljeno da mrsi kako ne bi osjećao poteškoću. Ista je stvar i sa izvršavanjem ostalih farzova i dužnosti koje u sebi nose istinsko značenje onoga što je pozitivno za fizičku i psihičku stabilnost čovjeka, koje dovode do sreće na ovome i na budućem svijetu. 

Islam podstiče na liječenje

Zdravlje u islamu se uglavnom temelji na principu 'preventive' tj. bolje spriječiti nego liječiti. Islam prepoznaje potrebu liječenja bolesnika i podstiče na liječenje i uzimanje lijekova, kao Allahov zakon na Zemlji. Vjerovjesnik, s.a.v.s., veli: "Allah nije dao nikakvu bolest, a da nije dao lijek za nju, pa se liječite", a u drugom rivajetu se navodi: "Liječite se, o robovi Allahovi, jer Uzvišeni nije dao nijednu bolest, a da nije dao lijek za nju, osim jedne - starosti." (Musned Ahmeda b. Hanbela)

Alejhisselam, s.a.v.s., se brinuo o svojim ashabima, te ih upućivao na adekvatnu medicinsku njegu. Jedne prilike Vjerovjesnik, s.a.v.s., je poslao doktore da pregledaju Ubejju b. Ke'aba. U hadisu koji bilježi Muslim od Džabira, r.a., se navodi: "Božiji Poslanik, s.a.v.s., je poslao doktora kod Ubejje b. Ke'aba, pa mu ovaj odreza dio mesa, pa ga potom kauterizira." (Muslim i Ahmed)

U Buharijinoj zbirci hadisa se navodi da je Poslanik, s.a.v.s., bio i lično podvrgnut liječenju. Tako Ibn Abbas, r.a., navodi da je Resulullah, s.a.v.s.: "Obavio hidžamu svoje glave dok je bio u ihramu.." Hidžama je tradicionalno islamsko liječenje kod kojeg se pušta nečista krv. Vjerovjesnik, s.a.v.s., je ponekad povezivao između medicinskog i duhovnog liječenja ajetima i sl. Alija, r.a., prenosi: "Jednom dok je Poslanik, s.a.v.s., klanjao, ujede ga škorpija. Nakon što je završio sa namazom, reče: 'Neka je Allahovo prokletstvo na škorpiju, ne da čovjeku ni da s mirom obavi namaz', zatim naredi da mu donesu vode i soli, potra ranu učeći sura: El-Kafirun, El-Felek i En-Nas." Ova osobina povezivanja medicinskog i duhovnog je svojstvena islamu, jer se temelji na zdravim osnovama. Također treba dodati da je cjelokupna ulema složna po pitanju dozvoljenosti liječenja od svih bolesti. 

Nužnost izbjegavanja uzročnika koji dovode do bolesti

Koncept bolesti kroz prizmu islama predstavlja jedan vid neminovnosti koja prati život svakog stvorenja. To je priroda prolaznog ljudskog života kojeg Allah, dž.š., stavlja u kušnju. Kada musliman bude pogođen bolešću, to se ni u kojem slučaju ne smatra nekom vrstom Božije kazne ili srdžbe, nego iskušenjem kojim Uzvišeni oprašta grijehe darujući veću deredžu na onom svijetu. U slučaju iskušenja bolešću musliman je dužan osaburiti i čvrsto se nadati nagradi i oprostu grijeha. Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaže: "Muslimana ne pogodi bol i tegoba, briga i tuga, niti ga ubode trn – a da ga Allah time (nedaćama koje ga zadese) ne očisti od njegovih pogreški." (Buharija, Muslim, Tirmizi i Ahmed) 

I pored toga što bolest prihvaćamo kao Božije određenje, islam upozorava na opasnost uzročnika koji dovode do bolesti, te nužnosti izbjegavanja tih uzročnika. Potrebno se liječiti i ne predavati, te osloniti na Stvoritelja za ozdravljenje. Neki od uzroka koji dovode do bolesti su:

  • Konzumiranje haram (zabranjenih) stvari kao što su alkoholna pića, droga, strvina, krv, svinjsko meso i ono što je zaklano u nečije drugo ime, a ne u Allahovo. Uzvišeni, dž.š., veli: "O vjernici, jedite ukusna djela koja smo vam podarili i budite Allahu zahvalni, ta vi se samo Njemu klanjate! On vam jedino zabranjuje: strv i krv i svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo ime, a ne u Allahovo. A onome ko bude primoran, ali ne iz želje, tek toliko da glad utoli, njemu grijeh nije. Allah zaista prašta i milostiv je." (El-Bekare, 172.-173.) U drugom ajetu, Uzvišeni govori o alkoholnim pićima: "O vjernici, vino i kocka i strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite." (El-Ma'ide, 90.) U hadisu Poslanik, s.a.v.s., kaže: "Vino i alkohol nisu lijek već zaraza." (Muslim, Tirmizi, Ebu Davud i Ahmed)

Savremena medicina je dokazala štetne posljedice alkohola po organizam koji uzrokuje toksično trovanje i pogađa probavni sistem raznim bolestima. Također, alkohol je uzrok upalama organizma, oboljenju srčanog mišića, gubitka krvi, uništenju jetre.. itd.  Što se tiče štetnosti svinjskog mesa, savremena medicina je ustanovila da onaj ko konzumira svinjsko meso biva izložen raznim bolestima. Neke od njih su nastanak crvića u organizmu od kojih je crv pantljičara. Osim toga tu je i mogućnost nastanka kožne bolesti i osipa, krutost arterija, bolovi zglobova.. itd.   

  • Strvina, s modernog medicinskog aspekta, uzrokuje bolesti tuberkuloze, trovanja, teškoćama i upalama probavnog sistema, nastanku crvića i parazita... itd. 
  • Ono što ulazi u zabranjena djela i koja treba izbjegavati, a koja izvjesno vode ka bolesti su pretrpavanje želuca hranom i pretjerano jelo i piće. Islam poziva na umjerenost u jelu i piću, te u tom kontekstu Allah, dž.š., veli: "Jedite i pijte, ali ne pretjerujte." (El-E'araf, 31.)

Omer, r.a., savjetuje muslimane, pa kaže: "Čuvajte se proždrljivosti i pretjerivanja u hrani i piću, jer to uništava organizam, donosi bolest i odvraća od namaza. Budite umjereni, jer to donosi tjelesno zdravlje i odvraća od pretjerivanja."

  • Islam također ukaziva na opasnost i nužnost izbjegavanja bolesti kao što su guba i kuga. Neophodno je izbjegavati zaražene sličnim bolestima i izolovati ih kako ne bi prenijeli virus bolesti na ostale ljude. 

Isto tako, islam naređuje uklanjanje svega što je loše i štetno po ljude, te dozvoljava ubijanje štetnih insekata, komaraca, muha.. itd. 

I na kraju, ono što nije dozvoljeno, jeste da čovjek sam sebi, na bilo koji način, nanosi štetu. Uzvišeni u Kur'anu veli: "I ne ubijajte sami sebe (svojim rukama)." (En-Nisa', 29.)

Autor: Abdulkadir Indžić