Allahu pripada svaka hvala i Njega slavi sve na nebesima i na Zemlji. On otvara vrata oprosta onome ko se iskreno kaje i oprosta traži. Neka su salavat i selam na Muhammeda, a. s., na njegovu čestitu porodicu, na njegove odabrane ashabe i sve one koji ih slijede do Sudnjega dana.

Draga braćo!

Objašnjavajući muslimanima šta je to halal a šta je haram, Allahov Poslanik, a. s., rekao je: “Halal je jasan i haram je jasan, a između njih su sumnjive stvari, koje mnogi ljudi ne poznaju…”

Podjela između onoga što je halal i onoga što je haram prisutna je u svakom aspektu našega života. Međutim, jedan od aspekata našeg života na koji Kur’an često ukazuje, a kojemu, nažalost, ne posvećujemo dovoljno pažnje, jest vođenje računa o našoj svakodnevnoj ishrani. Danas, kad znamo koliki uticaj ima hrana na fizičko i mentalno zdravlje čovjeka, uopće nas ne treba čuditi insistiranje Kur’ana na shrani koja bi trebalo da bude halal.

Pojam halal na arapskom znači “dozvoljeno”, odnosno “legalno”, a koristi se za hranu i piće koji su dopušteni muslimanima za konzumiranje, što je suprotno od hrane koja je haram, odnosno hrane koju muslimani ne mogu koristiti u ličnoj ishrani, niti smiju njome trgovati.

Uzvišeni Allah kaže: “Jedite ukusna jela kojima vas opskrbljujemo i ne prelazite granice da vas ne bi snašla srdžba Moja; a koga snađe srdžba Moja, nastradao je!” (Ta-Ha, 81)

Sastavni dio vjerovanja svakog muslimana jest neprestana briga da svoj život upotpuni halalom, da se kloni svega što je zabranjeno i da uvijek imau svijesti granicu halala i harama na način kako je to odredio Allah, dž. š., sve u cilju vjernikova približavanja Allahovoj milosti i zadovoljstvu.

Prenosi se da je Allahov Poslanik, a. s., rekao: “O ljudi, Allah je Lijep i prima samo lijepo. Uzvišeni je vjernicima naredio isto ono što je naredio i poslanicima: O poslanici, jedite ugodna jela i činite dobra djela, Ja, doista, znam ono što vi činite. I kaže: O vjernici, jedite ugodna jela kojima smo vas opskrbili i budite zahvalni Allahu ako Ga istinski obožavate. Zatim je spomenuo putnika, raščupane kose i prašnjavoga, kako podiže ruke prema nebu i govori: 'O Gospodaru, o Gospodaru!' A njegova hrana je od harama, njegova odjeća je od harama, njegovo piće je od harama i sav je ogrezao u haramu, pa kako da mu dova bude uslišana.” (Muslim)

Zahvalnost Allahu na halal-imetku je vjernička obaveza i to za onaj imetak koji čovjek pošteno, svojim rukama, stekne radeći ono što je Uzvišeni Allah dozvolio. Što se tiče haram-imetka, stečenog krađom, otimanjem, kamatom, mitom i sličnim aktivnostima, to je zabranjen način sticanja imovine kojim Uzvišeni Allah nije zadovoljan.

Uzvišeni Allah kaže: “O vjernici, jedite ugodna jela kojima smo vas opskrbili i budite zahvalni Allahu, ako Mu istinski robujete.” (El-Bekare, 172)

Ovaj ajet ističe vjernike, jer su vjernici najodabranija skupina ljudi na Zemlji. A pod jelom se misli na korištenje blagodati svih vrsta.

Abdullah ibn Omer, r. a., prenosi da je Poslanik, a. s., rekao: “Dunjaluk je lijepo uživanje, pa ko ovdje nešto na halal način zaradi i potroši u ono što je dozvoljeno, Allah će ga nagraditi Džennetom. A ko ovdje na haram način stiče i troši u ono što nije dozvoljeno, Allah će ga uvesti u kuću poniženja. Mnogo je onih koji raspolažu Allahovim imetkom na način kojim Allah nije zadovoljan i oni će na Sudnjem danu biti kažnjeni”. (Bejheki)

Musliman ne konzumira hranu samo da bi zadovoljio tjelesne potrebe ili radi gurmanskog zadovoljstva, on jede i pije radi očuvanja zdravlja svoga tijela koje mu omogućava da čini ibadet Uzvišenom Allahu.

Halal kao koncept života se bazira ne samo na principu zdrave biološke ishrane, već i na principu duhovnog zdravlja duše, uma i srca. Ako je tačno da je čovjek ono što jede, onda je tačno i to da je čovjek ono čemu stremi dušom, misli umom i osjeća srcem.

U svojoj suštini sve stvari su dozvoljene osim onih koje su izričito zabranjene. O hrani koju muslimani ne smiju koristiti u ishrani Allah, dž. š., kaže: “On vam jedino zabranjuje: strv i krv i svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo ime, a ne u ime Allahovo. A onome ko bude primoran, ali ne iz želje, tek toliko da glad utoli, njemu grijeh nije. Allah zaista prašta i milostiv je!” (El-Maide, 3)

Naša ishrana može postati haram na jedan od sljedeća tri načina:

  1. Da se konzumira hrana koja je eksplicitno zabranjena, kao, naprimjer, svinjsko meso, meso mrtvih životinja, alkohol i sl.
  2. Da se konzumira prehrambeni artikl koji je u osnovi dozvoljen, ali u kojem ima zabranjene komponente, kao što su kolači u kojima ima alkoholnih supstanci poput vina, ruma, zatim svinjske masti i sl.
  3. Da se konzumira hrana koja je sama po sebi dozvoljena, ali je na nedozvoljen način stečena kao npr. krađom, kockom, korupcijom, prevarom i sl.

Allah je čovjeku zemlju učinio staništem i mjestom njegove egzistencije, te mjestom ubiranja plodova kao rezultata njegova truda i rada. Radeći, obrađujući i kultivirajući zemlju, čovjek se ponaša odgovorno naprema onoga što mu je Uzvišeni Allah dao te u isto vrijeme osigurava sebi i svojoj porodici halal i zdravu hranu.

Jedan od znakova naše slabosti i neorganiziranosti je pustoš na našim darovanim poljoprivrednim dobrima. Zemlju zaslužuju da naslijede samo oni koji se prema njoj odnose na brižan i odgovoran način. Na putu rada, truda, obrađivanja i kultivisanja zemlje, neophodno je tragati i za bereketom, jer bereket je neodvojivi dio vjernikova traganja za nafakom. Bez njega, rezultati rada i truda nemaju puninu niti svoju istinsku svrhu i vrijednost. Objašnjavajući važnost činjenice da čovjek živi i hrani svoju porodicu od rada svojih ruku, Allahov Poslanik, a. s., je rekao sljedeće: “Nema bolje hrane od one koju čovjek pojede od rada svojih ruku”. (Buhari)

Poslanik, a. s., također, kaže: “Onaj ko omrkne umoran od posla s kojim traži halal zaradu, omrkne s oproštenim grijesima.” (Buhari)

Radi vlastite slobode, neovisnosti od ljudi, halal zarade i bereketa, čovjek treba da obrađuje i kultivira svoje parcele koje ima u posjedu. Međutim, s obzirom da danas, pogotovo u gradovima, veoma mali dio hrane lično proizvodimo, a veći dio kupujemo, nije rijedak slučaj da kupujemo nešto što uopće ne bismo kupili da znamo šta kupujemo.

Allahov Poslanika, a. s., u tom smislu kaže: “Svakom muslimanu koji zasadi voćku, za sve što se sa njenog drveta pojede računat će se sadaka: i ono što se sa nje ukrade je sadaka, i ono što divljač pojede je sadaka, i ono što ptica pojede je sadaka...” (Muslim)

Muslimani uglavnom poznaju namirnice koje nije dozvoljeno koristiti u ishrani. Međutim, da li je nešto haram ili halal ovisi i o načinu na koji je hrana pripremljena i obrađena. Da bi jedan prehrambeni proizvod bio halal, svi njegovi sastojci i sve što dolazi s njim u dodir u procesu proizvodnje mora biti jednako tako halal i čisto. Jer u proizvodnji nekih prehrambenih proizvoda pojedine firme koriste sastojke koji su haram.

Često se u proizvodnji slatkiša, peciva, mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda, bezalkoholna pića i slično, koriste ili dodaju alkohol, svinjska mast, želatin koji se proizvodi od svinjskih papaka i drugog klaoničkog otpada, masne kiseline, enzimi porijeklom od svinjskih masnoća i aditivi porijeklom od insekata. Posebno treba upozoriti na upotrebu koncentrata i koštanog brašna za ishranu životinja, jer u sebi sadrže svinjsku mast, različite hormone, a ponekad i klaonički otpad te meso uginulih životinja.

Danas je gotovo nezamisliva proizvodnja hrane bez tzv. aditiva, a to su hemijske supstance koje se u malim količinama dodaju različitim produktima.

Zbog nemogućnosti da obični čovjek sve to prati, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je osnovala Agenciju za certificiranje halal kvalitete hrane. Agencija prati i nadgleda proizvodnju hrane kompanija koje žele da dobiju njen certifikat i upozorava na proizvode koji u svome sastavu imaju nedozvoljenih suspstanci. Jedan od načina pokazivanja brige o našoj halal ishrani jest da kupujemo proizvode kompanija koje su se odlučile na primjenu halal standarda i na čijim proizvodima ima oznaka halal.

Braćo i sestre u vjeri!

Zbog svega navedenoga, povedimo računa o tome šta kupujemo i šta dajemo svojoj djeci da jedu i piju. Allah, dž. š., jasno upozorava da vjernici ne smiju konzumirati haram i da izbjegavaju sve što je sumnjivo. Nastojmo proizvesti i uzgojiti bar dio onoga što koristimo u svakodnevnoj ishrani i kupujmo isključivo halal certificirane proizvode.

Budimo od onih koji vode računa o halalu i haramu u svakom aspektu svoga života, i čuvajmo se da ne budemo od onih na koje je upozorio Allahov Poslanik, a. s., riječima: “Doći će vrijeme kada čovjek neće obraćati pažnju odakle uzima (stiče imetak), da li iz dozvoljenog (halal) ili zabranjenog (haram).” (Buhari)

Gospodaru naš, molim Te, da uslišaš naše dove, da ispuniš naše želje i da nas učiniš neovisnim od onih Tvojih stvorenja koja si učinio neovisnim od nas.

Allahu naš, omogući nam da pomoću halala budemo neovisni od harama, i iz Tvoje dobrote učini nas neovisnim od svakog drugog osim Tebe. Gospodaru naš, utječemo ti se od oholosti bogatstva i od poniženja siromaštva. Gospodaru naš, tražimo Tvoju najveću milost i zadovoljstvo Tvoje. Allahu naš, molimo Te da nas dobrom obaspeš i blagoslovi ono što si nam podario. Učini naše kuće prostranim i daj nam bereket u onome čime si nas opskrbio.

Amin.

BILJEŠKE

  1. Kur’an s prijevodom, Besim Korkut, El-Kalem, Sarajevo 2005.
  2. Muhamed ibn Ismail, Sahihu-l-Buhari, prijevod Hasan Škapur i grupa autora, Visoki saudijski komitet, Sarajevo, 2008.
  3. Muslimova zbirka hadisa-sažetak, prijevod Muhamed Mrahorović..., El-Kalem, Sarajevo, 2004.
  4. El-Karadavi, Jusuf, Halal i haram u islamu, Ljiljan, Sarajevo, 1997. godina.
  5. Jašić, O., Bašić, M., Alihodžić, D.: Halal i organska proizvodnja hrane, Pogledi, br. 13-14,

BiH, 2012.

  1. Stein, J.M., Chaudry, M.M., Regenstein C.E.: The Kosher and Halal Food Laws. Vol. 2, 2003, Comprehensive Reviews in Food Science and Food Safety, Institute of Food Technologists.