Otuda se vjerovanje u postojanje onoga svijeta, ahireta, smatra jednim od temelja islamskog vjerovanja. Jednostavno, onaj ko ne vjeruje u onaj svijet (āhireh), u Dan suđenja i činjenicu individualnog proživljenja poslije smrti, ne smatra se muslimanom. Kur'an, dakle, govori o oba ova svijeta, opisuje ih, navodi njihove odlike, karakteristike i vrijednosti, značaj koji imaju te upućuje na ispravan odnosu prema njima. Najvažniji zaključak koji se jasno i nedvojbeno može derivirati iz kur'anskoga govora, kao i iz hadisa Muhammeda, a.s., o dunjaluku i ahiretu jeste da nam se u njima, tj. u Kur'anu i hadisu otkriva prava istina, suština ili bit i jednoga i drugoga svijeta. 

Odlike dunjaluka

Prolazno uživanje

U više od trideset kur'anskih ajeta dunjaluk je opisan kao metā' (متاع). Riječ metā' podrazumijeva značenja: uživanja, naslađivanja, korištenja, upotrebe. Znači, metā' je sve ono što se koristi, što služi za uživanje i što se upotrebljava. Tako se u arapskome jeziku ovom riječju označava: potreba, imetak, posjed, vlasništvo, oprema, odjeća, prolazno dobro itd. Bitna odrednica svih ovih značenja jeste privremenost ili kratkotrajnost onoga što jeste ili služi kao metā'. Otuda se za privremeni brak, koji je strogo zabranjen u islamu, kaže: mut'a, jer se njime namjerava samo vremenski određena konzumacija braka, a ne njegovo trajanje. Kur'an, dakle, samo jednom riječju opisuje suštinu ovoga svijeta, tj. ovaj svijet je metā': kratko, prolazno uživanje. Samo ova riječ dovoljna nam je da opišemo današnju modernu ljudsku civilizaciju koja propagira, promovira i svodi se na koncept uživanja (metā') te koncept potrošnje. Evo nekoliko kur'anskih ajeta koji ovaj svijet opisuju riječju metā': Uživanje na ovom svijetu (metā'u d-dun'jā) je neznatno (En-Nisā', 77); O, narode moj, život na ovom svijetu samo je prolazno uživanje (metā') (El-Mu'min, 39); Sve što vam je darovano samo su naslade (metā') i ukrasi u životu na ovome svijetu (El-Kasas, 60).

 

Između brojnih hadisa koji govore o dunjaluku kao prolaznom uživanju navest ćemo samo ovaj: ''Dunjaluk je metā' (uživanje), a najbolje uživanje na dunjaluku je dobra i čestita žena'' (Muslim: 2668).

Varljivo naslađivanje

Na dva mjesta u Kur'anu riječ metā' spominje se zajedno sa riječju gurūr (غرور): obmana, varka, iluzija, i tako dobivamo značenje: varljivo naslađivanje. U oba ta slučaja Svevišnji tim riječima opisuje ovaj svijet, dunjaluk: A život na ovom svijetu samo je varljivo naslađivanje (meta'u l-gurūr) (Āli 'Imrān, 185 i El-Hadīd, 20). U petom ajetu sure Fātir Svevišnji poziva sve ljude riječima: O, ljudi, Allahova prijetnja je, zaista, istina, pa neka vas nikako život na ovome svijetu ne zavara i neka vas obmanjivač-šejtan o Allaha ne zavara (garūr). Ovdje se kao obmanjivač, opsjenar, varalica (garūr) spominje šejtan, kao i na još dva mjesta u Kur'anu (v. Lukmān, 33 i El-Hadīd, 14). Zapravo, garūr je, u modernom arapskome jeziku, sve ono što čovjeka obmanjuje: imetak, ugled, strast, čovjek, šejtan. I zaista, sve ove nabrojano, kao i druge stvari, npr.: mediji, moda, vlast, titule... danas umnogome zavode i obmanjuju savremenog čovjeka. Prema tome, ukoliko se prepustimo samo uživanju i naslađivanju (metā') na ovome svijetu ne razumijevajući njegove darove i ukrase na ispravan način, neminovno ćemo biti njima obmanuti i zavedeni (garūr). 

Igra i zabava

Sljedeća odlika ili opis dunjaluka dat u Kur'anu jeste da je on kuća igre i zabave. Svevišnji kaže: Život na ovome svijetu je samo igra i zabava (le'ib ve lehv) (El-En'ām, 32); Život na ovom svijetu nije ništa drugo do zabava i igra (lehv ve le'ib) (El-'Ankebūt, 64) Tumačeći ajet iz sure El-En'am mufessir Bejdavi veli da riječi: za one koji se Allah boje ukazuju i dokazuju da djela Bogobojaznih ljudi nisu igra i zabava (Envāru t-Tenzīl, 1/486), jer ovaj ajet predstavlja odgovor onima koji kažu: Nema života osim na ovome svijetu i mi nećemo biti oživljeni!'' (El-En'ām, 32) Mufessir Ismail Hakki, tumačeći ovaj ajet, prenosi izjavu duhovnih autoriteta (ehlu t-tahkik) po kojoj oni dobra djela, zajedno sa Aršom, Kursom, dobrim dušama i džennetom, ubrajaju u svijet ahireta, a ne u svijet dunjaluka (Rūhu l-bejān, 3/25). Oba spomenuta ajeta aludiraju na činjenicu da su oni koji negiraju postojanje onoga svijeta, prepuštajući se uživanjima i ukrasima ovoga svijeta, poput djece koja znaju samo za igru i zabavu. 

Autor: Almir Fatić