Mogli bismo još navoditi odlike ovoga svijeta u Kur'anu, iz kojih saznajemo o ''prezrenosti ovoga svijeta'', kako bi to rekao imam Ebu Hamid el-Gazali. Gazali tvrdi da je ''većina Kur'ana posvećena tome u nastojanju da se odvrate ljudi od dunjaluka i okrenu ahiretu; to je i cilj vjerovjesnika, a.s., čak jedini njihov cilj'' (Ihjā', 6/11). Gazali će čitav jedan kitab u svome Ihjā'u posvetiti upravo toj temi, gdje na jedan neponovljiv način govori o prezrenosti, svojstvima i odlikama ovoga svijeta, navodeći brojne savjete u tom smislu, te objašnjava suštinu dunjaluka u odnosu na prava roba i zaokupljenosti njime od strane ljudi (v. Ihjā', 6/5-9). I, doista, ako promotrimo ajete koji govore o ovome svijetu, većina ih je s negativnim konotacijama. Tako uočavamo da je ovaj svijet: Kuća ukrasa i nadmetanja (El-Hadīd, 20); Kuća raskoši i uživanja (El-Mu'minūn, 33), Kuća zablude i silništva (El-Kehf, 104, En-Nāzi'āt, 37-39), Kuća poniženja i prokletstva prkosnika (Ez-Zumer, 26, El-Kasas, 42), Kuća iskušenja (El-Mulk, 1-2).

Kuća stjecanja i lijepoga života

Ali dunjaluk je i Kuća stjecanja dobrih djela i lijepoga života za one koji vjeruju i čine dobra djela. U Kur'anu se veli: Onome ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da, proživi lijep život i, doista, ćemo ih nagraditi boljom nagradom nego što su zaslužili (En-Nahl, 97). 

Istina, među prethodnim autoritetima u tumačenju Kur'ana postoje razlike u razumijevanju riječi: da proživi lijep život (hajāten tajjibeten). Tako se u tefsirima bilježi da se pod tim riječima misli na: halal nafaku (Ibn Abbas, Se'id b. Džubejr, Ata); zadovoljstvo (Vehb b. Munebbih, Hasan Basri - od koga se također prenosi da je rekao: ''Lijep život je samo u džennetu.''); podršku u pokornosti (Dahhak); život u džennetu (Mudžahid, Katade); sreću (prenosi se od Ibn Abbasa); spoznaju Allaha, dž.š., (Džafer es-Sadik); slast u pokornosti (Ebu Bekr el-Verrak). Također je neko rekao da se misli na nezavisnost od ljudi i zavisnost samo od Gospodara. No, većina mufessira smatra da se pod navednim riječima misli na život na ovome svijetu, a ne na ahiretu, jer se riječi poslije tih: i, doista, ćemo ih nagraditi... odnose na ahiret (usp. Ševkani, Fethu l-Kadīr, 801).

Značaj dunjaluka

Prema tome, dunjaluk, ovaj svijet, u očima islama ima svoju vrijednost i značaj - kada je u funkciji koja mu je namijenjena. Ali Kur'an upozorava na pretjeranu ljubav prema ovome svijetu te osuđuje da čovjek bude rob dunjaluka. Poznato je da su neki Božiji poslanici imali ogromno bogatstvo, ali su ga učinili slugom vjeri. Također, Kur'an ne zabranjuje da se uživa na ovome svijetu. Stoga možemo kazati da kur'ansko-hadisko učenje o dunjaluku, sumarno govoreći, sadrži sljedeće postavke: 

 -Kur'an čovjeku dodjeljuje izuzetenu ulogu na ovom svijetu: čovjek je Božiji namjesnik na Zemlji (halīfetullāhi fi l-erd): A kada reče Gospodar tvoj melecima: "Ja ću stvoriti na Zemlji namjesnika," oni rekoše: "Zar ćeš stvoriti onoga koji će na njoj činiti nered i prolijevati krv? A mi Tebe veličamo hvalom i kako Tebi dolikuje poštujemo." On reče: "Ja znam ono što vi ne znate" (El-Bekare, 30);

- čovjek je na ovom svijetu radi određenog cilja: Stvorio sam džine i ljude samo zato da Me obžavaju (Ez-Zarijat, 56);

- njegov boravak na Zemlji, iako prolazan i privremen, nije slučajan ni besmislen: Zaista su u stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni noći i dana znamenja za razumne, / koji spominju Allaha stojeći, sjedeći i na svojim stranama ležeći, i razmišljaju o stvaranju nebesa i Zemlje: "Gospodaru naš, nisi ovo stvorio uzalud! Uzvišen si Ti i sačuvaj nas od kazne u vatri! (Ali ‘Imran, 190-191);

- ovaj pojavni svijet dat je čovjeku na raspolaganje kako bi na human i halal način koristio njegove blagodati i resurse: On je stvorio za vas sve što je na Zemlji, zatim se usmjerio prema nebu i uredio ih kao sedam nebesa. On sve zna (El-Bekare, 29).

Autor: Almir Fatić