Sened

U hadiskoj nauci senedom se označava lanac ljudi preko kojih je došla određena vijest, predaja, hadis. Sened terminološki označava oslonac, dakle osobe na koje se oslanjamo prilikom pripovijedanja predaje. Sened je od izuzetne važnosti jer se po njemu poznaje vjerodostojnost hadisa, odnosno po vjerodostojnosti, učenosti i pobožnosti ljudi koji hadis prenose poznajemo vjerodostojne hadise od slabih i onih hadisa koji nisu vjerodostojni.

Da nije seneda, mnogo toga bi se u vjeru uvuklo, zato je značajna izreka Abdullaha b. Mubareka koja kaže: Sened je od vjere. Da nije seneda, što bi ko htio govorio bi. Pričanje ili prenošenje hadisa uz navođenje seneda naziva se isnadom. Često puta se termin isnad upotrebljava kao sinonim za sened. Pored ovoga izraza postoji još jedan izraz koji ima isto značenje, a to je rivajet. Ravije su ljudi koji sačinjavaju lanac ili sened jednog hadisa.

IZVORI

Karalić, M. (2010). Hadis i hadiske znanosti. Novi Pazar: El-Kelimeh;

Nakičević, O. (1996). Uvod u hadiske znanosti. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka;

Musić, K. (2020). Poslanikova, s.a.v.s., komunikacija. Sarajevo: FIN i El-Kalem;

Handžić, M. (1972). Uvod u tefsirsku i hadisku nauku. Sarajevo: Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu;

 

Smajić, A. (2006). Terminologija hadisa. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka;

Karalić, M. (1996). Tirmizijin Džami' Sunen. Zenica: Elči Ibrahim-pašina medresa;

Šahrazūrī (al-), Ibn aṣ-Ṣalāḥ (2002). Muqaddima, stručna obrada: ‘Abdullaṭīf al-Hamīm & Māhir Yāsīn al-Faḥl. Bejrut: Dār al-kutub al-‘ilmiyya;

Gawrī (al-), ʻA.(2007). Mawsūʻa ʻulūm al-ḥadīt wa funūnihī. tri toma. Damask – Bejrut: Dāru Ibn Katīr.