(a) Zabrana ove vrste braka se temelji na Sunnetu Poslanika, s.a.v.s., i zbog toga je pogrešno reći da je isti zabranjen od strane Omera, r.a. Prohibicija je nastupila u posljednjem periodu Poslanikova ovodunjalučkog života. Ustvari, hazreti Omer obznanjuje javnosti status vezan za privremeni brak i sprovodi zabranu sklapanja u skladu sa šerijatskim propisima.

(b) Stav šitske uleme u pogledu privremenog braka stoji na stanovištu da je on apsolutno zakonit i dozvoljen, te da je sve to utemeljeno i ima podršku u Kur'anu i Sunnetu. Činjenica je da su neki od ashaba i pravnici smatrali muta' dozvoljenim u ranim danima islama, i takvo što je činjeno samo u slučaju krajnje nužde i potrebe. Nijedan od njih nije držao da je to bilo apsolutno zakonito kao što jeste brak i da se može praktikovati u normalnim okolnostima. Hazreti `Abdullah bin 'Abbas, koji se obično spominje kao istaknuti pristalica umjerenog pogleda, objasnio je položaj ove vrste braka na sljedeći način: “To je slično strvini koja je dozvoljena samo u krajnjoj nuždi". Čak je i Hazrati Ibn 'Abbas morao da revidira svoje mišljenje kada je vidio da ljudi zloupotrebljavaju ovu vrstu braka na način da su ga počeli prakticirati bez obzira na istinske potrebe i nužnost. Opet, čak i ako se pitanje, da li su hazreti Ibn 'Abbas i nekoliko sličnih pravnika revidirali svoje mišljenje ili ne ignorira, činjenica je da su pristali muta' dozvoliti samo u slučaju krajnje nužde. Mislim da među šitskim muslimanima nema osobe kojoj bi bilo drago da mu neko traži ruku njegove kćerke ili sestre a da svrha toga nije ubičajan brak već da je u pitanju muta'. Ako bi stav po pitanju muta' bio da je on apsolutno dozvoljen, to bi značilo da treba u društvu postojati vrsta žena lahkog morala, kao što su prostitutke, koje bi trebale biti na raspolaganju i kada zaista postoji potreba za tim i kada ne postoji. Muta' bi bio ograničen na kćeri i sestre siromašnog sloj društva, a imućni bi imali slobodu i pravo da ih eksploatišu/iskoriste kako i kada žele. Može li se očekivati takva nepravda i diskriminacija od strane Božijeg Zakona? Da li je moguće da Allah i Njegov Poslanik dozvole djelo koje bi svaka ugledna žena osudila i smatrala vrijeđanjem njenog dostojanstva?

" />

(a) Zabrana ove vrste braka se temelji na Sunnetu Poslanika, s.a.v.s., i zbog toga je pogrešno reći da je isti zabranjen od strane Omera, r.a. Prohibicija je nastupila u posljednjem periodu Poslanikova ovodunjalučkog života. Ustvari, hazreti Omer obznanjuje javnosti status vezan za privremeni brak i sprovodi zabranu sklapanja u skladu sa šerijatskim propisima.

(b) Stav šitske uleme u pogledu privremenog braka stoji na stanovištu da je on apsolutno zakonit i dozvoljen, te da je sve to utemeljeno i ima podršku u Kur'anu i Sunnetu. Činjenica je da su neki od ashaba i pravnici smatrali muta' dozvoljenim u ranim danima islama, i takvo što je činjeno samo u slučaju krajnje nužde i potrebe. Nijedan od njih nije držao da je to bilo apsolutno zakonito kao što jeste brak i da se može praktikovati u normalnim okolnostima. Hazreti `Abdullah bin 'Abbas, koji se obično spominje kao istaknuti pristalica umjerenog pogleda, objasnio je položaj ove vrste braka na sljedeći način: “To je slično strvini koja je dozvoljena samo u krajnjoj nuždi". Čak je i Hazrati Ibn 'Abbas morao da revidira svoje mišljenje kada je vidio da ljudi zloupotrebljavaju ovu vrstu braka na način da su ga počeli prakticirati bez obzira na istinske potrebe i nužnost. Opet, čak i ako se pitanje, da li su hazreti Ibn 'Abbas i nekoliko sličnih pravnika revidirali svoje mišljenje ili ne ignorira, činjenica je da su pristali muta' dozvoliti samo u slučaju krajnje nužde. Mislim da među šitskim muslimanima nema osobe kojoj bi bilo drago da mu neko traži ruku njegove kćerke ili sestre a da svrha toga nije ubičajan brak već da je u pitanju muta'. Ako bi stav po pitanju muta' bio da je on apsolutno dozvoljen, to bi značilo da treba u društvu postojati vrsta žena lahkog morala, kao što su prostitutke, koje bi trebale biti na raspolaganju i kada zaista postoji potreba za tim i kada ne postoji. Muta' bi bio ograničen na kćeri i sestre siromašnog sloj društva, a imućni bi imali slobodu i pravo da ih eksploatišu/iskoriste kako i kada žele. Može li se očekivati takva nepravda i diskriminacija od strane Božijeg Zakona? Da li je moguće da Allah i Njegov Poslanik dozvole djelo koje bi svaka ugledna žena osudila i smatrala vrijeđanjem njenog dostojanstva?

" />

Mut'a brak

Izvijestan broj komentatora na osnovu 6. ajeta sue al-Mu'minun ajeta dokazuju zabranu muta' braka (privremeni brak). Oni tvrde da se "žena s kojom je neko ušao u privremeni brak, ne može pravno smatrati ni ženom, a niti robinjom. Očigledno je da ona ne spada pod pojam robinje a niti supruge jer pravne odredbe koje se u normalnim okolnostima odnose na zakonite supruge ne odnose se na ženu u ovoj bračnoj zjednici. Ona ne nasljeđuje njega, niti on nju,  te se na nju ne odnose propisi vezani za iddet (period čekanja nakon razvoda ili smrti supruga), razvod, nasljeđivanje, izdržavanje, itd. Ona je također isključena iz mogućnosti da bude jedna od četiri žene shodno propisu. Stoga, ona ne spada ni pod pojam "žene" niti "robinje" u bilo kojem smislu. S tim u vezi, po prirodi stvari ona će biti uključena među one "izvan ovoga kruga". Onaj koji zadovoljavanje svojih seksualnih prohtijeva traži izvan granica dozvoljenog, to je onaj koji u zlu pretjeruje, te  prema Kur'anu ima status griješnika. Ovo je jak argument sa određenim slabostima. Zapravo, teško je kazati da je ovaj ajet presudan u pogledu zabrane muta' braka. Činjenica da je Poslanik, s.a.v.s., naredio konačnu i apsolutnu zabranu privremenog braka u godini osvajanja Mekke kazuje da je prije toga privremeni brak (muta') bio dozvoljen što je zabilježeno u nekoliko autentičnih predaja. Ako je privremeni brak zabranjen ovim ajetom, koji je, kao što je poznato, objavljen u Mekki, nekoliko godina prije hidžre, kako je moguće da je Poslanik s.a.v.s., dozvolio ovu vrstu bračne zajednice do osvajanja Mekke? Ispravan pogled na ovo pitanje bi podrazumijevao znanje kako se nijedan ajet direktno ne odnosi na zabranu privremenog braka već je zabrana bazirana na osnovu sunneta Poslanika, s.a.v.s. Da on nije zabranjen sunnetom, bilo bi teško na osnovu ovoga ajeta tvrditi i argumentirati njegovu zabranu. Bit će korisno da se pojasne dvije druge postavke u vezi sa ovom vrstom bračne zajednice:

(a) Zabrana ove vrste braka se temelji na Sunnetu Poslanika, s.a.v.s., i zbog toga je pogrešno reći da je isti zabranjen od strane Omera, r.a. Prohibicija je nastupila u posljednjem periodu Poslanikova ovodunjalučkog života. Ustvari, hazreti Omer obznanjuje javnosti status vezan za privremeni brak i sprovodi zabranu sklapanja u skladu sa šerijatskim propisima.

(b) Stav šitske uleme u pogledu privremenog braka stoji na stanovištu da je on apsolutno zakonit i dozvoljen, te da je sve to utemeljeno i ima podršku u Kur'anu i Sunnetu. Činjenica je da su neki od ashaba i pravnici smatrali muta' dozvoljenim u ranim danima islama, i takvo što je činjeno samo u slučaju krajnje nužde i potrebe. Nijedan od njih nije držao da je to bilo apsolutno zakonito kao što jeste brak i da se može praktikovati u normalnim okolnostima. Hazreti `Abdullah bin 'Abbas, koji se obično spominje kao istaknuti pristalica umjerenog pogleda, objasnio je položaj ove vrste braka na sljedeći način: “To je slično strvini koja je dozvoljena samo u krajnjoj nuždi". Čak je i Hazrati Ibn 'Abbas morao da revidira svoje mišljenje kada je vidio da ljudi zloupotrebljavaju ovu vrstu braka na način da su ga počeli prakticirati bez obzira na istinske potrebe i nužnost. Opet, čak i ako se pitanje, da li su hazreti Ibn 'Abbas i nekoliko sličnih pravnika revidirali svoje mišljenje ili ne ignorira, činjenica je da su pristali muta' dozvoliti samo u slučaju krajnje nužde. Mislim da među šitskim muslimanima nema osobe kojoj bi bilo drago da mu neko traži ruku njegove kćerke ili sestre a da svrha toga nije ubičajan brak već da je u pitanju muta'. Ako bi stav po pitanju muta' bio da je on apsolutno dozvoljen, to bi značilo da treba u društvu postojati vrsta žena lahkog morala, kao što su prostitutke, koje bi trebale biti na raspolaganju i kada zaista postoji potreba za tim i kada ne postoji. Muta' bi bio ograničen na kćeri i sestre siromašnog sloj društva, a imućni bi imali slobodu i pravo da ih eksploatišu/iskoriste kako i kada žele. Može li se očekivati takva nepravda i diskriminacija od strane Božijeg Zakona? Da li je moguće da Allah i Njegov Poslanik dozvole djelo koje bi svaka ugledna žena osudila i smatrala vrijeđanjem njenog dostojanstva?

Keywords & Tags

Islam, sunnet, hadis, iman, islamska predavanja, islamska civilizacija, islamska kultura, propisi, rukja, ehlu sunnet, salavat, idžtihad, predavanja, Allah, Poslanik, poslanik Muhammed, predaja, enciklopedija hadisa, Buharija, Muslim, Ebu Davud, Ibn Madže, Tirmizi, Darekutni, Nesai, Taberani, Malik, Bezzar, Darimi, Nevevi, Kenan Musić, Šefik Kurdić, Bejheki, muharrem, rebiul evel, rođenje poslanika, hazreti, sahih, hasen, daif, lanac prenosilaca, Ebu Hurejre, kurtubi, hanefijski, mezheb, šafijski, malik, hanbel, mehr, nafaka, farz kifaje, fatima, fetva, fikh, hafiz, halifa, Ebu bekr, Alija, Omer, Ibn Hadžer, hatib, hidžab, hilafet, hudejbija, uhud, hendek, ibadet, ibadije, iblis, ibn Tejmijje, akaid, akida, ahlak, moral, povijest islama, sira, kiraet, tedžvid, dove, mevlud, sedmina, tabut, haram, halal, menhedž, sufije, selefizam, hajz, nifas, istihaza, žena islam, hurije, bedr, bejat, kaba, bejtul mal, abasije, emevije, adl, arefat, mikat, ihram, umra, asgab, džebrail, mikail, munkir, nekir, israfil, sudnji dan, predznaci, daija, vaz, dawa, derviš, mekasid, matudiri, ešarije, medina, mekka, mekasid, mešhur, nesh, metn, ravija, rivajet, mihrab, muhadis, muhkem, murted, mustahredž, mutezile, tabiin, tahavija, taberi, taklid, džihad, talak, razvod, belag, teologija, tesavvuf, tespih, tevhid, kijas, masleha, Ibrahim, Isa, Musa, Tevrat, Indžil, džini, šejtan, iddet,idžaz, temettu, ilham, ilm, kelam, šiije, ismailije, sunije, ehlu, istigfar, tevba, itikaf, kefaret, objava, jasin, ašura, hadisi kudsijj, gajb, kafir, sijase, zamahšeri, adabi, mubarek, islamizam, hatma, Kur'an, tefsir prevod, sura, ajet, harf, tefsir, prevod Kur'ana, Besim Korkut, Ibn Kesir, komentar Kur'ana, tumačenje Kur'ana, Enes Karić, Endelusi, Ibn Džuzejj, vrte tefsira, racionalni tefsir, tradicionalni tefsir, sufijski tefsir, amme džuz, transkripcija, ilmihal, abdest, tejemum, gusul, džunub, namaz, farz, sastavni dijelovi namaza, uvjeti za namaz, sahibi uzur, džemat, mujezin, ezan, ikamet, teravija, teravih, noćni namaz, sabah, podne, ikindija, akšam, jacija, rekat, sedžda, selam, početni tekbir, bajram, kurban bajram, ramazan, napaštanje, fidja, post, iftar, sehur, imsak, sadekatu fitr, vitre, zekat, nijjet, nafile, hutba, hadž, kurban, akika, dženaza, imanski šarti, šehadet, muslimani, kunut dova, zikr, zuhd, nefs, nikah, islamske nauke, Gazali, rječnik, pojmovnik, naklanjavanje, sehvi sedžda, feraiz, nasljedno pravo, sekte, grijeh, grijesi, sadaka, bereket, šerijat, šerijatsko, mubah, mustehab, mukabela, lejletul bedr, lejletul kadr, hidžr, miradž, Allahova imena, Allahova svojstva, ahiret, azab, kabur, mizan, hifz, mesela, Ibn Abbas, vakuf, kader, mushaf, Ebu Hanife, Rumi, iskušenje, Bog, Božije, dunjaluk, skraćivanje namaza, spajanje namaza, kijam, prvi uvjet, kibla, vaktija, din, džennet, džehenem, sifat, Rahman, vadžib, edeb, hadiske predaje, oprost grijeha, Preporod, Glasnik, Novi muallim, vazovi, Sulejman Bugari, Kenan Musić, Ammar bašić, Izet Čamdžić, islamski video, audio predavanja, mekam, tevhid, hikaje, šerijatski brak, šerijatsko vjenčanje

Contact Us

Adress: Kovaci 36, 71000 Sarajevo Bosnia-Herzegovina

email: info@islam.ba

Uputstvo

O Platformi