Mezheb

Filološki mezheb označava put i pravac kojim neko ide, dok terminološki termin mezheb se odnosi na propise i rješenja mnogobrojnih pravnih problema. Mezheb danas predstavlja školu mišljenja, na našim prostorima se većinom ovim terminom aludira na pravne škole, pravce u fikhu. Mada su mezhebi zastupljeni i u drugim fundamentalnim islamskim naukama. Najpoznatija, četiri priznata mezheba u fikhu su: hanefijski, šafijski, malikijski i hanbelijski.

Mezheb (maḏhab, pl. maḏāhib) etimološko značenje ove riječi je put, način (postupka), mišljenje, nazor, pogled, vjerovanje, stanovište, doktrina, ritus i dr. (Muftić, 2017). U šerijatsko-pravnoj terminologiji termin mezheb označava skupove pravnika koju su se sa svojim stavovima vezivali za pravna shvatanja istaknutih učenjaka, a koje će kasnijem periodu dobiti oblik škola pravnog mišljenja. (Karčić, 2011.) Pojam mezheb u literaturi se označava kao škola prava ili škola pravnog mišljenja.

Nakon smrti Božjeg Poslanika, a.s. i nestanka neupitnog autoriteta kojeg on predstavljao, dolazi do razmimoilaženja među ashabima po pojedinačnim pravnim pitanjima. Tako se za vrijeme života ashaba spominje postojanje mezheba ʿAbdullāh ibn ʿUmara, hz. ʿĀʾiše i ʿAbdullāh ibn Masʿūda. (Štulanović, 2007.) U ranom periodu, odnosno za vrijeme vladavine Emevija nastaju dvije škole prava koje predstavljaju preteče mezheba a to su hidžaska (medinska) škola i iračka (kufanska) škola. Raširena je paušalna ocjena da se hidžaska škola oslanjala na hadis, a da ga iračka škola nije uvažavala kao izvor prava. Međutim razlike su prije svega u metodologiji, hidžaska škola je prihvatala idžma stanovnika Medine kao izvor prava (Kurʼan, Sunnet i praksa stanovnika Medine), dok je iračka škola bila vrlo pažljiva kod prihvatanja hadisa. (Karčić, 2005)

Pod utjecajem ovakvog razvijanja teorije prava nastaju i prve pravne škole, koje sa obzirom na mjesto nastanka preuzimaju konture ranih škola prava. Do danas su se održala četiri sunijska mezheba koji su imena dobile po svojim osnivačima, odnosno autoritetu na kojeg se pozivaju svi ostali učenjaci iz jednog mezheba. To su hanefijski po Imamu Abū Hanīfa an-Nuʿmān ibn Ṯābitu, malikijski po imamu Mālik ibn Anasu, šafijski po imamu Muḥammad ibn Idrīs aš-Šāfiʿī i hanbelijski mezheb po imamu Aḥmad ibn Ḥanbalu. Pored njih postojali su mezhebi koji danas nemaju ili imaju vrlo mali broj sljedbenika, a čija je teorija sačuvana, a to su zahirijski, ibadijski i evzaijski mezheb. Pored sunnijskih mezheba, postoje šiijski mezhebi čiji su sljedbenici muslimani šiijske struje islama poput džaferijskog i zejdijskog mezheba.

Imami mezheba su u krugu svojih učenika pružali sistematska tumačenja šerijata koristeći se istom ili sličnom metodogijom (uṣūl). Njima (imamima mezheba) je priznata mogućnost da se neograničeno služe idžtihadom (muğtahid al-muṭlaq). Njihovi učenici kasnije su koristeći se njihovom metodologija izgrađivali pravne sistema, koristeći vlastiti idžtihad i promišljanja problema u datom kontekstu. Sve do vremena „zatvaranja vrata idžtihada“, nakon kojeg imamo vrlo malo primjera razrade teorije prava i korištenje idžtihada.

Svaki mezheb u svojoj metodologiji se oslanja na primarne izvore šerijata, a to su Kuran i Sunnet Božjeg Poslanika, a.s., te nijedna pravna škola ne isključuje ova dva izvora. Diferencije između mezheba nastaju kod pravnih pitanja gdje ne možemo pronaći u šerijatskom tekstu, odnosno kada ne postoji kategorički dokaz (qaṭiʼ), oviseći o načinu prihvatanja i vrednovanja hadisa nastaju razlike u mišljenima unutar mezheba i na kraju i geografski položaj i vremenski okvir imali su važan utjecaj na formiranje mišljenja unutar mezheba.

Muslimani Bosne i Hercegovine u svojim ibadetskim obavezama slijede odredbe hanefijskog mezhebe. Institucionalno se kroz medrese i islamske visokoškolske ustanove Bosne i Hercegovine od osmanskog perioda do danas propisi vjere tumačili na osnovu propisa hanefijskog mezheba, te mi danas svjedočimo kontinuitetu tumačenja islama uz primjenu hanefijskog mezhebe od 15. stoljeća. (Karčić, 2009.)

Članom 7. Ustava Islamske zajednice propisano je: „Islamska zajednica čuva vjerodostojnost islamskih normi i osigurava njihovo tumačenje i primjenu. U tumačenju vjere i izvršavanju ibadetskih islamskih dužnosti u Islamskoj zajednici primjenjuje se maturidijski akaid i hanefijski mezheb.“

Međutim, koristeći kolektivni idžtihad koji se ogleda u radu Vijeća za muftija, prije toga Vijeća za fetve u nekim propisama dolazi do odstupanja od pretežnog mišljenja u hanefijskom mezhebu (qawlu ar-rāğih) poput pitanja spajanja namaza putnika ili osobe na radnom mjestu, obavljanje dženaze umrloj osobi bez kompletnog skeleta i sl. Fetve Islamske zajednice u Bosni i Hercegovine donesene s obzirom da su druga mišljenja, koja su dalje šerijatsko pravno relevanta, bolja odgovarajuća potrebama muslimana u Bosni i Hercegovini i zahtjevima vremena nego rješenja unutar hanefijskog mezheba.

Keywords & Tags

Islam, sunnet, hadis, iman, islamska predavanja, islamska civilizacija, islamska kultura, propisi, rukja, ehlu sunnet, salavat, idžtihad, predavanja, Allah, Poslanik, poslanik Muhammed, predaja, enciklopedija hadisa, Buharija, Muslim, Ebu Davud, Ibn Madže, Tirmizi, Darekutni, Nesai, Taberani, Malik, Bezzar, Darimi, Nevevi, Kenan Musić, Šefik Kurdić, Bejheki, muharrem, rebiul evel, rođenje poslanika, hazreti, sahih, hasen, daif, lanac prenosilaca, Ebu Hurejre, kurtubi, hanefijski, mezheb, šafijski, malik, hanbel, mehr, nafaka, farz kifaje, fatima, fetva, fikh, hafiz, halifa, Ebu bekr, Alija, Omer, Ibn Hadžer, hatib, hidžab, hilafet, hudejbija, uhud, hendek, ibadet, ibadije, iblis, ibn Tejmijje, akaid, akida, ahlak, moral, povijest islama, sira, kiraet, tedžvid, dove, mevlud, sedmina, tabut, haram, halal, menhedž, sufije, selefizam, hajz, nifas, istihaza, žena islam, hurije, bedr, bejat, kaba, bejtul mal, abasije, emevije, adl, arefat, mikat, ihram, umra, asgab, džebrail, mikail, munkir, nekir, israfil, sudnji dan, predznaci, daija, vaz, dawa, derviš, mekasid, matudiri, ešarije, medina, mekka, mekasid, mešhur, nesh, metn, ravija, rivajet, mihrab, muhadis, muhkem, murted, mustahredž, mutezile, tabiin, tahavija, taberi, taklid, džihad, talak, razvod, belag, teologija, tesavvuf, tespih, tevhid, kijas, masleha, Ibrahim, Isa, Musa, Tevrat, Indžil, džini, šejtan, iddet,idžaz, temettu, ilham, ilm, kelam, šiije, ismailije, sunije, ehlu, istigfar, tevba, itikaf, kefaret, objava, jasin, ašura, hadisi kudsijj, gajb, kafir, sijase, zamahšeri, adabi, mubarek, islamizam, hatma, Kur'an, tefsir prevod, sura, ajet, harf, tefsir, prevod Kur'ana, Besim Korkut, Ibn Kesir, komentar Kur'ana, tumačenje Kur'ana, Enes Karić, Endelusi, Ibn Džuzejj, vrte tefsira, racionalni tefsir, tradicionalni tefsir, sufijski tefsir, amme džuz, transkripcija, ilmihal, abdest, tejemum, gusul, džunub, namaz, farz, sastavni dijelovi namaza, uvjeti za namaz, sahibi uzur, džemat, mujezin, ezan, ikamet, teravija, teravih, noćni namaz, sabah, podne, ikindija, akšam, jacija, rekat, sedžda, selam, početni tekbir, bajram, kurban bajram, ramazan, napaštanje, fidja, post, iftar, sehur, imsak, sadekatu fitr, vitre, zekat, nijjet, nafile, hutba, hadž, kurban, akika, dženaza, imanski šarti, šehadet, muslimani, kunut dova, zikr, zuhd, nefs, nikah, islamske nauke, Gazali, rječnik, pojmovnik, naklanjavanje, sehvi sedžda, feraiz, nasljedno pravo, sekte, grijeh, grijesi, sadaka, bereket, šerijat, šerijatsko, mubah, mustehab, mukabela, lejletul bedr, lejletul kadr, hidžr, miradž, Allahova imena, Allahova svojstva, ahiret, azab, kabur, mizan, hifz, mesela, Ibn Abbas, vakuf, kader, mushaf, Ebu Hanife, Rumi, iskušenje, Bog, Božije, dunjaluk, skraćivanje namaza, spajanje namaza, kijam, prvi uvjet, kibla, vaktija, din, džennet, džehenem, sifat, Rahman, vadžib, edeb, hadiske predaje, oprost grijeha, Preporod, Glasnik, Novi muallim, vazovi, Sulejman Bugari, Kenan Musić, Ammar bašić, Izet Čamdžić, islamski video, audio predavanja, mekam, tevhid, hikaje, šerijatski brak, šerijatsko vjenčanje

Mezheb

Keywords & Tags

Contact Us

Uputstvo

O Platformi