Maslaha ili maslahatul-murseleh je izraz koji se sastoji od dvije arapske riječi „opće i javno dobro“. Tercijarni izvor islamskog prava u hanefijskim školama. Načelo javnog interesa; ne odnosi se na ibadet, jer pripada oblasti koja je regulisana samo božanskim pravilima. Neograničeni interesi (ponekad se nazivaju i javni interesi). Interesi koji nisu jasno identificirani ni iz jednog teksta u Kur'anu ili Sunnetu, ali koji su općenito prihvaćeni, na osnovu okolnosti koje nastaju u ljudskom društvu.
Jezički masleha znači korist ili interes, a dodavanjem atributa mursela ima značenje neodređenog javnog interesa. Pojam iz islamskog prava koji se odnosi za ljudsku dobrobit, opći interes i povezana je za različite ljudske potrebe. Muslimanski pravnici ih dijele kao: nužne (neophodne) stvari, potrebne stvari i poželjne stvari, s tim da određeni alimi, poput Gazalija, odbacuju da zadnje dvije ulaze u okvir maslehe. Jezički je izvedena iz arapskog korijena salah, a riječ ima više značenja: valjanost, dobro stanje, sređenost, korisnost itd. Gazali je u djelu Mustasfa (139-140) naveo kako maslehu čine razlozi koji osiguravaju korist ili sprečavaju štetu, ali su istovremeno u skaldu s ciljevima Šerijata a ti ciljevi se sastoje od zaštite pet suštinskih vrijednosti: vjere, razuma, života, porijekla i imovine. Svaka mjera kojom se osigurava neka od ovih vrijednosti spada u okvir maslehe. Iako ne postoji jasan tekst, pravnici se u argumentaciji maslehe pozivaju na hadis: „Ne smije se nanositi šteta niti uzvraćati štetom u islamu.“ (Ibn Madže, Sunen, 2340.) Kemali (2017) navodi kako hadis koji govori o tome da Allah voli da se koriste olakšice isto kao što voli da se poštuju njegovi primarni propisi zapravo ukazuje da nije preporučena pretjerana strogoća u primjeni propisa te da se muslimani trebaju koristiti olakšicama.
Prema Ljevakoviću (2005; 204) masleha mursela je svaki interes u okviru intencija Šerijata koji nije individulaiziran i određen konkretnim zakonskim tekstom u afirmativnom niti u negativnom smislu. „Ovaj interes u globalu spada u ono što je korisno i pomoću čega se ostvaruje neka korist ili odstranjuje šteta, što je osnovna funkcija Šerijata u općem smislu. Zakonski tekstovi i načela Šerijata općenito ukazuju na permanetno uvažavanje onoga što je jod oristi ljudima (masleha) u uređenje različitih oblasti njihova života, ne fiskirajući to pojedinačno niti vrsno. Stoga se ova masleha i naziva mursela tj. općenita i neodređena.“ Neki od primjera maslehe su skupljanje Kur'ana od strane Ebu Bekra, hazreti Osmanova verifikacija i distribucija Mushafa, Ebu Bekrova nominacija hazreti Omera da ga naslijedi, hazreti Omer je oduzimao akumulirano bogatstvo od javnoh službenika, prosipao mlijeko jer je u njega dodavana voda, suspendirao jedno vrijeme sankcije za krađu jer je harala glad itd.
Stav svi učenjaka jeste da nema maslehe izvan Šerijata. Protivnici maslehe, poput zahirija, nekih šafija ili malikije El-Hadžiba koji ne priznaju maslehu kao zaseban argument tvrde da su interesi sadržani u jasnim tekstovima i kada Šerijat ne tretira neko pitanje masleha nije valjana osnova za donošenje legislative.
Adress: Kovaci 36, 71000 Sarajevo Bosnia-Herzegovina
email: info@islam.ba