Ime Kabe se veže za njen kockasti izgled iako njen originalni tlocrt ukazuje da nije riječ o potpuno kockastoj građevini. Kurejšije kao ugledni stanovnici Mekke prilikom obnove Kabe prije islama smanjili su dimenzije Kabe a zidom pored nje označili prvobitni izgled (prema nekima željeli su graditi isključivo sredstvima koja nisu imala doticaja s lošim djelima kao što je zarada od kamate, prostitucije itd. pa nisu mogli naći dovoljno tako čiste zarade da je obnove s prvobitnim izgledom). Muhammed, a.s. je  kao poslanik kazao supruzi Aiši da bi Kabi vratio u prvobitni izgled da narod nije tek primio islam: “Aiša, da tvoj narod nije vremenski tako blizak paganstvu, ja bih naredio da se K’aba sruši i potom bih joj pripojio ono što je odvojeno od nje.”  Nakon smrti Muhammeda, a.s. Abdulah ibn Zubejr je obnovio Kabu prema prvobitnom izgledu što je uključivalo i dvoja vrata, ali Emevijske vlasti su Kabi vratile izgled koji su joj Kurejševići dali. Današnji izgled Kabe je rezultat zadnje velike obnove iz vremena kada su Osmanlije vladale Arapskim poluotokom.

Sjeverni ugao Kabe zove se irački, zapadni sirijski, južni jemenski, a istočni po Crnom kamenu. Kaba ima i druga imena kojima se pominje u Kur'anu: El-Bejt, Bejtul-Atik, El-Mesdžidul-Haram, Bejtul-Muharrem, Evvelu Bejtin.

Ime Kabe se veže za njen kockasti izgled iako njen originalni tlocrt ukazuje da nije riječ o potpuno kockastoj građevini. Kurejšije kao ugledni stanovnici Mekke prilikom obnove Kabe prije islama smanjili su dimenzije Kabe a zidom pored nje označili prvobitni izgled (prema nekima željeli su graditi isključivo sredstvima koja nisu imala doticaja s lošim djelima kao što je zarada od kamate, prostitucije itd. pa nisu mogli naći dovoljno tako čiste zarade da je obnove s prvobitnim izgledom). Muhammed, a.s. je  kao poslanik kazao supruzi Aiši da bi Kabi vratio u prvobitni izgled da narod nije tek primio islam: “Aiša, da tvoj narod nije vremenski tako blizak paganstvu, ja bih naredio da se K’aba sruši i potom bih joj pripojio ono što je odvojeno od nje.”  Nakon smrti Muhammeda, a.s. Abdulah ibn Zubejr je obnovio Kabu prema prvobitnom izgledu što je uključivalo i dvoja vrata, ali Emevijske vlasti su Kabi vratile izgled koji su joj Kurejševići dali. Današnji izgled Kabe je rezultat zadnje velike obnove iz vremena kada su Osmanlije vladale Arapskim poluotokom.

Sjeverni ugao Kabe zove se irački, zapadni sirijski, južni jemenski, a istočni po Crnom kamenu. Kaba ima i druga imena kojima se pominje u Kur'anu: El-Bejt, Bejtul-Atik, El-Mesdžidul-Haram, Bejtul-Muharrem, Evvelu Bejtin.

Kaba

Jednostavna kamena građevina u obliku kocke u gradu Mekki prema kojoj se muslimani okreću kada obavljaju namaz.  Kaba nije predmet ili simbol obožavanja već od Boga određen orijentir za sve muslimane u svijetu i simbol monoteizma s obzirom da je prilikom ulaska u Mekku Muhammed, a.s. imao obavezu da je očisti od brojnih kipova koja su predstavljala predislamskim Arapima božanstva te na taj način vrati njenu svetost kakvu je imala u vrijeme Ibrahima, a.s. Iako se gradnja Kabe, kao prvog hrama na zemlji, prema određenim predanjima veže za Adema, a.s., njena povijest u Kur'anu se precizno referira na obavezu njene gradnje od strane Ibrahima i njegovog sina. U Kur'anu se o tome kaže: „I učinili smo Hram utočištem i sigurnim mjestom ljudima. „Neka vam mjesto na kojem je stajao Ibrahim bude prostor iza koga ćete molitvu obavljati!" I Ibrahimu i Ismailu smo naredili: „Hram Moj očistite za one koji ga budu obilazili, koju budu tu boravili i koji budu molitvu obavljali.“ A kada je Ibrahim zamolio: „Gospodaru moj, učini ovo mjesto sigurnim gradom, a snabdij plodovima stanovnike njegove, one koji budu vjerovali u Allaha i u onaj svijet!“... I dok su Ibrahim i Ismail temelje Hrama podizali, oni su molili: „Gospodaru naš, primi od nas, jer Ti, uistinu, sve čuješ i sve znaš!“... (Kur'ān, sura el-Bekare, ajeti 25.-27.). Stoga, Kaba kao centar cijele džamije u Mekki, Harema, jedno je od svetih mjesta muslimana. Glasse (2006) navodi da je Ibn ‘Arebi kazao da Kaba predstavlja Bitak. Kao ademovski hram, to je prvi hram čovječanstva, a kao hram posljednje religije to je ona i konačni hram čovječanstva, nekada zaboravljeno svetište – (zaboravljeni) temeljni kamen. Glasse Kabu naziva duhovnim centrom muslimana, jednom vrstom emocionalne podrške koncentraciji svjesnosti o Božanskoj prisutnosti. Šahinović (2018) smatra da doći Kabi znači vratiti se svom izvorištu. Musliman je uvijek svjestan Kabe kao izvorišta svoje vjere pa i samog čovječanstva. Osim što predstavlja Izvorište, ona je i Centar našeg okretanja u namazu i putovanja na hadždž. Šahinović se slaže s Huseinom Nasrom koji  smatra da svaki musliman ima statičnu i dinamičnu vezu sa Kabom. Namaz predstavlja statičnu vezu jer postoji stalna veza između svake tačke u islamskom kosmosu i Kabe, a hadždž predstavlja dinamičnu vezu jer se prema Kabi putuje radi obavljanja hadža. Tako je Kaba Ishodište i Središte islamskog vjerskog univerzuma ne zbog Kabine zemaljske realnosti, već zbog onoga šta označava kao Božija  Kuća, jer je ustvari jedino Bog Izvorište i Središte života muslimana.

Ime Kabe se veže za njen kockasti izgled iako njen originalni tlocrt ukazuje da nije riječ o potpuno kockastoj građevini. Kurejšije kao ugledni stanovnici Mekke prilikom obnove Kabe prije islama smanjili su dimenzije Kabe a zidom pored nje označili prvobitni izgled (prema nekima željeli su graditi isključivo sredstvima koja nisu imala doticaja s lošim djelima kao što je zarada od kamate, prostitucije itd. pa nisu mogli naći dovoljno tako čiste zarade da je obnove s prvobitnim izgledom). Muhammed, a.s. je  kao poslanik kazao supruzi Aiši da bi Kabi vratio u prvobitni izgled da narod nije tek primio islam: “Aiša, da tvoj narod nije vremenski tako blizak paganstvu, ja bih naredio da se K’aba sruši i potom bih joj pripojio ono što je odvojeno od nje.”  Nakon smrti Muhammeda, a.s. Abdulah ibn Zubejr je obnovio Kabu prema prvobitnom izgledu što je uključivalo i dvoja vrata, ali Emevijske vlasti su Kabi vratile izgled koji su joj Kurejševići dali. Današnji izgled Kabe je rezultat zadnje velike obnove iz vremena kada su Osmanlije vladale Arapskim poluotokom.

Sjeverni ugao Kabe zove se irački, zapadni sirijski, južni jemenski, a istočni po Crnom kamenu. Kaba ima i druga imena kojima se pominje u Kur'anu: El-Bejt, Bejtul-Atik, El-Mesdžidul-Haram, Bejtul-Muharrem, Evvelu Bejtin.

Keywords & Tags

Contact Us