Vizionarski je radio na ublažavanju posljedica austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine i na utvrđivanju autentičnih bosanskih odgovora na epohalne životne izazove i civilizacijske zahtjeve koje je ona donijela. Tvrdio je da temeljni problem bosanskih muslimana nije u ugoženosti njihove vjere i vjernosti dini-islamu već u ugroženosti njihove postojbine i vjernosti bosanskom vatanu. Posebno su značajna njegova nastojanja na unapređenju organizacije vjerskog obrazovanja i uređenja vakufa. Umro je 10. februara 1895. i zabilježeno je da je na dženazi, koja je klanjana sutradan pred Begovom džamijom, bilo “mnoštvo odličnika svake vjere” i toliko svijeta koliko se u Sarajevu "ovakvom zgodom još nije vidjelo".
" />Vizionarski je radio na ublažavanju posljedica austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine i na utvrđivanju autentičnih bosanskih odgovora na epohalne životne izazove i civilizacijske zahtjeve koje je ona donijela. Tvrdio je da temeljni problem bosanskih muslimana nije u ugoženosti njihove vjere i vjernosti dini-islamu već u ugroženosti njihove postojbine i vjernosti bosanskom vatanu. Posebno su značajna njegova nastojanja na unapređenju organizacije vjerskog obrazovanja i uređenja vakufa. Umro je 10. februara 1895. i zabilježeno je da je na dženazi, koja je klanjana sutradan pred Begovom džamijom, bilo “mnoštvo odličnika svake vjere” i toliko svijeta koliko se u Sarajevu "ovakvom zgodom još nije vidjelo".
" />Reisu-l-ulema Mustafa Hilmi Hadžiomerović, Kulen-Vakuf 1816 - Sarajevo 1895, prvi je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, ugledni alim i istaknuti sudionik u uspostavljanju novih institucionalnih formi u organizaciji i materijalnom osiguranju vjerskog života Bošnjaka pod austrougarskom okupacijom. Pohađao je medrese u Prijedoru i Sarajevu a klasične islamske nauke izučavao je u Istanbulu, gdje su mu profesori bili čuveni alimi Vidinlija i Denizlija. Bio je muderris u Gazi Husrev-begovoj medresi i skoro četiri desetljeća vršio je dužnost muftije sarajevskog. Dekretom šejhu-l-islama u Istanbulu od 9. februara 1882. godine imenovan je glavnim muftijom Bosne i ovlašten “da sve vjerske stvari i sve šerijatske poslove izviđa i vrši, te da za okružja i kotare sposobne kadije postavlja i imenuje". Bilo je to prvo imenovanje muftije za cijelu Bosnu i prethodilo je njegovom imenovanju za reisu-l-ulemu 17. oktobra 1882. godine. Dužnost reisu-l-uleme obavljao je do 1893. godine održavajući vezu sa hilafetom i djelujući kao autor velikog broja risala, koje su distribuirane u lokalne sredine.
Vizionarski je radio na ublažavanju posljedica austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine i na utvrđivanju autentičnih bosanskih odgovora na epohalne životne izazove i civilizacijske zahtjeve koje je ona donijela. Tvrdio je da temeljni problem bosanskih muslimana nije u ugoženosti njihove vjere i vjernosti dini-islamu već u ugroženosti njihove postojbine i vjernosti bosanskom vatanu. Posebno su značajna njegova nastojanja na unapređenju organizacije vjerskog obrazovanja i uređenja vakufa. Umro je 10. februara 1895. i zabilježeno je da je na dženazi, koja je klanjana sutradan pred Begovom džamijom, bilo “mnoštvo odličnika svake vjere” i toliko svijeta koliko se u Sarajevu "ovakvom zgodom još nije vidjelo".
Adress: Kovaci 36, 71000 Sarajevo Bosnia-Herzegovina
email: info@islam.ba