Nesh i mensuh

En-nesh fi-l-Kur'an - riječ nesh (derogacija) nastala je od arapskog glagola neseha, koji u prijevodu na naš jezik znači dokinuti, uklonuti, opozvati, pa bi tako riječ nesh označavala dokidanje, opozivanje, uklanjanje, derogacija. U ovome značenju datu riječ nalazimo i kroz Kur'an.

Derogacija podrazumijeva stavljanje van snage nekog šerijatskog propisa novim šerijatskim propisom koji sadrži normu ili odredbu koja je protivna prijašnjem propisu. Jedan broj islamskh učenjaka smatra da je nemoguće govoriti o derogaciji u Kur'anu, dok drugi broj smatra da je moguće da postoji derogacija i u Kur'anu. Sujuti je zauzevši srednji stav kazao da u Kur'anu ima oko 20-ak derogiranih ajeta. Načini pomoću koji ustanovljujemo derogaciju su sljedeći: kur'anskim tekstom, hadisima, te riječima ashaba, potom idžmaom, te na koncu poznavanjem onog dijela Kur'ana koji je prvi objavljen kao i onog koji je posloje objavljen. Imam Sujuti je stava da je poznavanje derogiranih i derogirajućih ajeta, između ostalog, uvjet da bi neko mogao tumačiti Kur'an. Govoreći o derogaciji, primjećujemo da postoje derogirajući i derogirani ajeti. Derogirajući (nasih) su oni ajeti koji dokidaju propis drugih ajeta, odnosno derogiranih (mensuh) i na snagu stavljaju propis sa kojim su oni objavljeni.

Derogacija u Kur'anu može biti na onim mjestima koja govore o naredbama ili zabranama, a nikako na onim mjestima koja govore o prošlim događajima, zatim na mjestima u kojima se govori o nagradama ili kaznama, te uz čestice koje Kur'an upotrebljava kako bi označio vječnost, npr. ila jevmi-l-kijameh (do Sudnjeg dana).

Iako među islamskim učenjacima postoje različiti stavovi oko pitanja postojanja derogacije u Kur'anu ona je ipak od većine njih prihvaćena. Izraz koji se koristi za određenje derogacije u Kur'anu jeste nesh (النسخ). Ovaj izraz za derogaciju uzet je od istovjetnog termina upotrijebljenog u slijedićim ajetima: Mi nijedan propis ne promijenimo, niti ga u zaborav potisnemo, a da bolji od njega ili sličan njemu ne donesemo. Zar ti ne znaš da Allah sve može?" (Sura Bekare, 106.); Prije tebe Mi nijednog poslanika i vjerovjesnika nismo poslali, a da šejtan nije, kad bi on što kazivao, u kazivanje njegovo nešto ubacio; Allah bi ono što bi šejtan ubacio uklonio, a zatim bi riječ Svoju učvrstio – Allah sve zna i mudar je- (Sura Hadž, 52); Ova Knjiga Naša o vama će samo istinu reći, jer smo naredili da se zapiše sve što ste radili." (Sura Džasije, 29.).

Terminom nasih označava se onaj Kur'anski ajet koji sadrži šeriatsku odredbu koja je stavila van snage privremenu odredbu sadržanu u mensuh ajetima, a s druge strane mensuh ajeti su oni koji su sadržavili određenu šeriatsku odredbu koja je važila samo odeđeno vrijeme. Riječ nesh (النسخ) u arapskom jeziku kreće se u okviru slijedeća tri značenja: 1. izbrisati, potrti, ukloniti; 2. zamjena, alternativa, i transformacija; 3. prenošenje sa mjesta na mjesto. Terminološki se definira kao: Dokidanje šeriatske odredbe šeriatskim argumentima. Kada se događa derogacija moraju se ispuniti slijedeći uvjeti: 1. da derogirani ajet bude šeriatska odredba; 2. da derogiranu odedbu ukida šeriatski argument; 3. da šeriatski argument kojim se ukida šeriatska odredba vremenski, po objavljivanju, slijedi iza odredbe koju ukida; 4. da između dokidajuće odredbe i odredbe koja je dokida postoji neusaglasiva kontradiktornost. Iz svega rečenog razumije se da derogacija i dokidanje ne mogu postojati u ajetima koji govore o suštini vjerovanja, Allahovim svojstvima, kazivanjima o prijašnjim poslanicima i njihovim narodima. Jednom riječu kazano derogacije može postojati samo u ajetima šeriatsko-pravne naravi u kojima se nešto naređuje ili zabranjuje. (Tefsir I,II,-Uvod u nauku tefsira, Zijad Ljevaković, izdavač Bemust, Sarajevo 2003, str.87)