Kurtubi
Muhammed ibn Ahmed el-Kurtubi (u. 1273). Rođen je u Kordovi u Španiji. Nije poznato koje godine je rođen. Nauku učio pred istaknutim učenjacima svoga vremena, pa je i sam postao jedan od njih. Kordova je u njegovo vrijeme važila za grad sa najviše biblioteka, knjiga i istaknutih učenjaka, tako da su prilike za intelektualno sazrijevanje bile više nego idealne. Pored tefsira, istakao se u više disciplina: fikh, hadis, akaid, arapski jezik, poezija itd. Maksimalno je bio korektan u pogledu znanja i njegovog primanja. Ističe se da kada bi mu neko predočio argument jači od njegovog, prihvatao bi ga.
Bio je plodan pisac, a što svjedoče i njegova djela. Od najistaknutijih izdvajamo: El-Džami'u li ahkami-l-Kur'an (njegov tefisr), Et-tezkireh bi ahvali-l-mevta ve ahvali-l-ahireh (o stanjima mrtvih i stanjima na ahiretu), El-Muktebes fi šerhi Muvetta' Malik ibn Enes (komentar Malikova Muvetta'a).
Njegov tefsir se spamtra pravnim. Fikhski tefsir (et-tefsirul-fikhi) je tumačenje Kur'ana kojim mufessir posebnu pažnju obraća na ajete iz kojih se izvode šerijatski propisi. Neki od tih mufessira tumačili ·su samo ajete sa fikhskom tematikom (npr. Džessas), dok su drugi tumačili cijeli Kur'an, ali su najviše tumačili ajete koji u sebi sadrže propise (npr. Kurtubi). Ta vrsta tefsira javlja se sa pojavom različitih fikhskih pravaca i prisutna je sve do danas, s tim što su, uglavnom, u vezi sa određenim mezhebom.
Pogledati: El-Džami'u li ahkami - Kurtubijev tefsir
IZVORI
Adilović, A. (2003). Velikani tefsirskih znanosti. Travnik;
Adilović, A. (2011). Tefsir za četvrti razred medrese. Travnik: Elči Ibrahim-pašina medresa;
Kurtubi, Ebu Abdullah M. (2013). Tefsir imama Kurtubija, s arapskog Zijad Dervić i Fahrudin Smailović. Sarajevo: Bookline;
Karić, E. (1995). Uvod u tefsirske znanosti. Sarajevo: Bosanska knjiga.