Kurban-bajram

Kurban ili Hadži bajram je drugi najveći blagdan muslimana. Njegovu važnost određuje klanje kurbana - tradicija Božijeg poslanika Ibrahima, neka je mir i spas Božiji na njega, i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama; i dani hadža - dan boravka nekoliko miliona muslimana u Časnim mjestima Mekki i Medini. Oni su se sa svih strana svijeta zaputili ka Časnome Hramu kako bi obavili peti stub islama -hadž- koji im Uzvišeni Bog propisuje, i koji je dužan obaviti svaki musliman čim stekne materijalne uslove za to. Hadžija je Allahov gost kome se pruža prilika da mu budu oprošteni svi grijesi i zato se milioni muslimana svake godine okupe na tlu kojim je koračao Muhammed, neka je mir i spas Božiji na njega. Kurban-bajram traje 4 dana.

Kao riječ koja opisuje radost, slavlje i veselje bajram je ušao u upotrebu zahvaljujući Osmanlijama. U modernoj Turskoj bajram je prihvaćen kao riječ turskog jezika koja se koristi za sve praznike pa tako osim Ramazanskog i Kurbanskog bajrama koristi se i u oblicima kao što su Cadilar bayrami" (noć vještica), Noel bayrami (Božić) ili Cumhuriyet bayrami (dan republike). Na Balkanu, među Bošnjacima, Albancima, Pomacima, Gorancima, kao i kod turskih naroda Srednje Azije, Kavkaza i kod Azerbejdžanaca pojam bajram označava isključivo mubarek dane vezane uz Ramazanski i Kurban-bajram. Međutim po etimologiji bajram nije turska riječ već je izvedenica od perzijske riječi patram" koja znači radost i veselje. A perzijsko patram je najvjerovatnije kombinacija pojmova pati" što znači ponavljanje i rama" koji označava radost i veselje. Uz ovo treba dodati da pojam rama" može imati direktnu vezu sa rječju istog oblika i značenja, a koja se naširoko koristi u Sanskritu, starom indijskom jeziku.