Gusul
Pogledati segment Ilmihal, sekciju Namaz/Uvjeti za namaz na islam.ba. Pojam gusul dolazi od arapske riječi gasl što znači: pranje, kupanje. U fikhu se gusul definira kao: kupanje na šerijatski propisan način, iz čisto islamskih razloga. Obaveza šerijatskog kupanja proizlazi iz kuranskog zahtjeva, sadržanog u 6. ajetu sure El-Maide, gdje se kaže: A ako ste nečisti (džunub) - očistite se." Gusul se uzima: poslije spolnog općenja, poslije izlijevanja sjemena u snu ili na drugi način te kod žena nakon prestanka hajza i nifasa. Osoba koja se nalazi u stanju pravne nečistoće naziva se džunub i u takvom stanju zabranjeno joj je: klanjati, učiti Kur'an, držati Kur'an rukama, ulaziti u džamiju i činiti tavaf. Ženskoj osobi u stanju hajza i nifasa dodatno je zabranjeno postiti i spolno općiti.
Prilikom kupanja je nužno:
donijeti odluku da se kupanje obavi, odnosno donijeti nijjet isprati usta i nos u cijelosti oprati tijelo, koristeći po mogućnosti sapun ili šampon.Osoba koja džunup, kao i žena u hajzu i nifasu ne može učiti Časni Kuran niti ga doticati, osim sa omotom koji je odvojen od njega. Što se tiče poveza Kurana kožom, ne može ga uzimati onaj ko je bez abdesta, jer se koža smatra sastavnim dijelom Mushafa. Ebu Arif Hemezani kaže: "Dođe Ali i uze abdest, opra usta i nos tri puta, opra ruke tri puta, opra podlaktice tri puta, zatim mesh učini po glavi i opra noge i reče: "Ovako sam vidio Vjerovjesnika (alejhis-selam) kako uzima abdest," a onda prouči nešto iz Kurana i doda: "Ovo je za onoga ko nije džunup. Onaj ko je džunup ne može učiti, pa ni jedan ajet." (Ovo prenosi Ahmed, a nalazi se i u rivajetu Darekutnija.) Zatim dodade: "Učite Kuran dok ne postanete džunupi, a kada neko postane džunup, neka ne uči, pa ni jednog harfa." (I za ovo Darekutni kaže da je ova verzija od Alije sahih. Nasbur-raje, I/196). Dozvoljeno je dodati Mushaf djetetu makar ono i ne bilo sa abdestom, jer dijete nije ničim zaduženo.
IZVORI
Sušić, Mustafa. (2005). Fikhu-l-ibadat. Sarajevo: El-Kalem;
Serdarević, M. (1966). Fikhu-l-ibadat. Sarajevo: Vrhovo Starješinstvo u SFRJ;
El-Halebi, Ibrahim (2002). Multeqaʼl-ebhur. Sarajevo: Fakultet islamskih nauka;
Tuhmaz, A. (2002). Hanefijski fikh. Sarajevo: Grabus; Eš-Šurunbulali, H. (2016). Nuru-l-idah – hanefijski fikh. Tešanj: Planjax.